Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2016

Recenzija: Bogovi Egipta

Ako se izuzme grozan casting, usiljena romantika, rupe u fabuli i iskrivljavanje drevne mitologije, Bogovi Egipta i nisu tako loš film.  Priča paralelno prati dva protagonista, romantičnog lopova Beka (Brenton Thwaites), koji želi svojoj družici Zayi (Courtney Eaton) pružiti bogat i lagodan život, te besmrtnog, ali pomalo oholog boga Horusa (Nikolaj Coster-Waldau) koji od svoga oca Ozirisa (Bryan Brown) treba naslijediti egipatski tron. Radnja se zakomplicira kad Horusov stric Set (Gerard Butler) odluči da bi ipak bilo bolje da on vlada Egiptom, dok Zaya umire od strijele Setovog glavnog arhitekta Urshua (Rufus Sewell). Ove dvije tragedije na neobičan nači spoje Beka i Horusa, koji zajedno, pomažući jedan drugome, žele postići svoje krajnje ciljeve; vratiti Zayu iz Zemlje mrtvih odnosno svrgnuti Seta s egipatskog prijestolja. U njihovoj avanturi pomažu im, ali i odmažu, razni drugi bogovi, mitološka stvorenja i prirodne, ali i neprirodne pojave. Ovaj film je još jedan u nizu Holl

Održan Dan karijera na Sveučilištu u Dubrovniku

Treći, a ujedno i najposjećeniji Dan karijera, održao se u četvrtak 25. veljače 2016. na Sveučilištu u Dubrovniku. Na uvodnom predstavljanju govorili su predstavnici Coca Cole HBC Hrvatska, Dukata, Maistre, Adris grupe i Valamara, a moderator je bio jedan od najuspješnijih PR-ovaca za krizno i političko komuniciranje, Krešimir Macan. Nakon uvodnog, uslijedili su tematski paneli i predstavljanja, podijeljeni po sektorima: turizam, bankarstvo, prehrambena industrija, zdravstvo, državna uprava, marikultura, pomorstvo te mediji i PR. Na zadnjem panelu, riječ su vodili Jadran Kapor (Dubrovački vjesnik), Katarina Milat Kralj (Glas Grada), Nino Đula (EPH), Zvonimir Bašica (VSP Video Dubrovnik), Vedran Benić (HTV centar Dubrovnik), Adriana Tomašić (Radio Dubrovnik) te Ivana Medo Bogdanović (Ljetne igre). Iz izlaganja gospode Đule i Bašice dalo bi se zaključiti da oni uopće ne žele nove novinare, odnosno o školovanju za novinara govorili su u vrlo negativnom smislu, pa nije baš jasno

Dani karijere počeli pesimistično za buduće novinare

Traži posao a moli Boga da ga ne nađe, jer na predstavljanju medijskih poslodavaca zainteresiranost studenta je bila mala s obzirom na broj prisutnih. Medijski poslodavci nude posao a Boga mole da ih ne zaposle. Budućim novinarima se loše piše, dok se djelatnicima u odnosima s javnostima smiješi vedra poslovna budućnost. Većina lokalnih medija uopće ne traži novinare, osim Glasa Grada koji je pozvao sve zainteresirane da im se jave i jedini poslodavac koji je bio optimističan. Glas grada nudi priliku studentima jer će razviti novi news portal. Dubrovački vjesnik i Europapress Holding (EPH) odredili su se da im je važno novinarsko iskustvo, one koji ga nemaju ih ne interesiraju, preferiraju specijalizirane novinare. Također njima nije bitno medijsko obrazovanje. HRT je više optimističan i rado bi u svom timu vidio nekoga od studenata, iako je situacija loša s novim zapošljavanjima. Velika posjećenost je bila na radionici "Kako se zaposliti u PR agenciji" k

Sandra Buratović: Važno je upoznati sebe

Foto: Sveučilište u Dubrovniku Treći Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku okupio je brojne studente i njihove potencijalne poslodavce. O uspjehu ovog događaja svjedoči i do sada najveći broj sudionika i posjetitelja. Koji je konkretni cilj Dana karijera, jesu li studenti i gospodarstvenici prepoznali važnost ovakve prilike, ususret događaja govorila je glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku Sandra Buratović. Koji je cilj Dana karijera? Cilj ovakvog događanja je omogućiti izravnu komunikaciju gospodarstvenika, odnosno predstavnika poslodavaca i studenata. Studente zapravo još za vrijeme studija upoznati sa stanjem i prilikama na tržištu rada i pomoći im da se što uspješnije u njega integriraju. Smatrali smo, prema dugogodišnjim iskustvima, da se studenti možda prekasno počinju pripremati za svoje zaposlenje, prekasno počnu razmišljati o tome gdje se vide nakon studija. Ovo je izvrsna prilika da dobiju odgovore na neka pitanja i prije nego što formalno završe studi

Intervju s Borisom Bošnjakom: Upornost i rad se uvijek nagrađuju

Boris Bošnjak je dokaz da još uvijek postoje mladi i perspektivni ljudi koji u Hrvatskoj vide budućnost Zaposlenik Erste banke, diplomirani ekonomist te bivši dubrovački student, Boris Bošnjak, u Dubrovnik je došao iz Viteza u Središnjoj Bosni radi upisivanja na studij ekonomije. Diplomu je stekao na Američkom fakultetu RIT-u (Rochester Institute of Technology) prije tri i pol godine. Govori o vlastitom putu prema zavidnoj karijeri. Mlad i uspješan iznosi svoja iskustva kao potrebitosti za izgradnju ljepše budućnosti u Hrvatskoj. Kako to da ste se odlučili za studiranje u Dubrovniku? Razmišljao sam o više studija u Hrvatskoj. RIT, jedini američki studij ekonomije u Hrvatskoj, bio je među prioritetima. Glavni razlog radi kojeg sam se odlučio studirati u Dubrovniku na RIT-u je to što RIT Croatia studentima po završetku studija dodjeljuje dvije diplome, američku diplomu koju dodjeljuje Rochester Institute of Technology u New York-u i hrvatsku diplomu koju dodjelju

Buenos Aires – argentinski „melting pot“

Mnogi će se složiti da je uzrečica „Svugdje je lijepo, ali doma je najljepše“ neporecivo istinita. Međutim, što ako osoba ima dva doma, i k tome, što ako je jedan od njih na drugom kraju svijeta, u Argentini? Poći na takvo putovanje po prvi put u životu, i uz to bez ičije pratnje osim svoje vlastite, pustolovina je kakvu se teško može nadmašiti. Rastanak od svojih najbližih u dubrovačkoj zračnoj luci nakon poziva za putnike koji putuju u Zagreb nije ništa novo, pogotovo studentima. Međutim, naći se sam u tom trenutku, okružen strancima, i gledati u svoju putovnicu znajući da je to to, da je Zagreb tek jedna stanica na putu za kojim se čeznulo od svojih najranijih uspomena, to je sasvim druga priča. Na putu koji se sanjao i za koji se nije znalo što čeka s druge strane, ne samo puta kao takvog, već i iza svakog ugla, svaki korak ima svoju težinu. Čak i kad tijekom trke na presjedanje za let u Frankfurt postoji strah da će nešto poći po krivu jer nema ničijeg glasa da vodi i govori ka

Dojmovi s padina Orjena

Autorica ovog teksta: Ona Poželite li ponekad odmaknuti se od gradske vreve i užurbanosti života? Ako je odgovor potvrdan, pjev planina vas već zove! Želja za mirnijim mjestima koja odmaraju dušu i tijelo ostaje neispunjena sve dok se ne pronađe volja, dovoljno jaka za djelovanje. Orjen, najveći planinski masiv na Jadranu, je idealno mjesto za aktivni odmor. Bilo ljeto ili zima, fascinira svojom nadnaravnom ljepotom. Barem ga tako Ona doživljava i misli da bi svakoga ostavile bez daha gorostasne planine kao što je ova. Iako odiše nekom čudnovatom mističnošću, do Orjena nije teško doći. Foto: Paula Ivančić Ona se uputila iz Dubrovnika pa preko Herceg Novog dok nije stigla do sela Kruševice. Selo je smješteno u prekrasnoj dolini koja kontrastira ostaloj krševitoj okolici. Ovo nije prvi put da je krenula put ove planine. Svaki put, kao i ovaj, obavezno stane u Kruševicama da od lokalnih ljudi kupi malo povrća i domaćih proizvoda koji odlično uspijevaju na 800 metara nadmor

Atena - kulturno središte i suvremeni velegrad

Unatoč krizi koja ju je nedavno pogodila, Grčka je i dalje jedna od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija.Oko 16,5 milijuna turista posjeti Grčku svake godine, a to je više od ukupnog stanovništva te zemlje. Prvenstveno je poznata po bogatoj kulturnoj baštini, ali i prekrasnim plažama, planinama i slikovitim otocima.To je jedna od kolijevki zapadne civilizacije, a danas tome svjedoče tisuće lokaliteta iz doba antike. Atena, glavni grad grčke je jedan od najstarijih gradova Europe. Ona je rodno mesto demokracije, filozofije, olimpijskih igara, političkih znanosti, književnosti, povijesti i matematike. Iako je to milijunski grad, kad se turist nađe tamo uopće nema osjećaj o tolikoj veličini, sve dok ne posjeti akropolu sa koje cijeli grad može vidjeti kao na dlanu. Akropola je utvrda smještena na najvišem dijelu grčkoga grada, a ona Atenska je najpoznatija, te je često zovu samo Akropola. Uvrštena je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od na

Putopis iz Budimpešte: Bijeg iz stvarnosti povratkom u prošlost

Budimpešta, grad na devet mostova i nekadašnje drugo središte Austro-Ugarske, bila je odredište studentskog putovanja u organizaciji Studenstkog zbora Sveučilišta u Dubrovniku. Zašto su studenti baš odabrali Budimpeštu za svoje dugoiščekivano putovanje nije teško pogoditi. Ona nudi sve ono što je potrebno jednom studentu- jeftine cijene, mnoštvo zanimljivosti, povijesne i kulturne znamenitosti i nezaboravne noćne izlaske. Poučeni ranijim iskustima drugih studenata, i mi smo odlučili okusiti pravu čar mađarske prijestolnice. Samim dolaskom u grad, vožnjom uz Dunav, prvo ćete primijetiti velebne mostove koji povezuju Stari Budim i Budim. Ulazak s periferije nije toliko očaravajuć kao što je i slučaj s ostalim europskim gradovima, ali približavajući se centru, Budimpešta postaje sve ljepša. Velike, široke avenije, ukrašene su drvećem uz samu cestu što izgledu grada daje poseban pečat. Zgrade, posebice one u Budimu koji je noviji dio grada, slične su onima u Beču ili Zagrebu, samo s

Dani karnevala: novo ruho Župskog karnevala

Župski karnevo je 36. put prošetao Stradunom i tako još jednom izmamio osmijeh na lica brojne publike.   Dubrovačka zima nezamisliva je bez tradicionalnog nastupa župskog karnevala. Karneval je osnovan 1981. godine kao reprezentativna karnevalska manifestacija, nastala na tradiciji pet manjih lokalnih karnevala Župe dubrovačke (Rijeka, Postranje, Brgat, Mlini i Plat). Svojim dosjetkama i šalama očarao je i Udruženje europskih karnevalskih gradova čijim članom je postao još 1991. godine. Kako tada, tako i danas maškaravaju se i stari i mladi. To su dani realizacije temeljito razrađenih ideja koje su se prikupile mjesecima ranije. To su dani kada se uz pjesmu i smijeh šiju maštoviti kostimi i smišljaju poruke za testamenat, pri čemu se uvijek dobro pazi da se nekoga ne zaboravi. Prije svega to su dani veličanja prijateljstva, pjesme i smijeha. Živi se za karneval, točnije živjelo se za karneval. Teško je ne primijetiti ubrzani razvoj općine Župa dubrovačka. Svako nekoliko

Grad kulture i filmske kulise: ljetne igre prijestolja

Dubrovnik je turistička destinacija prvenstveno zbog zidina koja okružuju stari dio grada. U svijetu je prepoznat kao mjesto s dubokim korijenima mediteranske kulture i gastronomije. Turisti već godinama primarno dolaze iskusiti barem djelić takvoga ugođaja. No, u zadnjih par godina, pretežito u ljetnim mjesecima, Dubrovnikom vlada navala producenata i kamera, pretvarajući staru gradsku jezgru u filmsku kulisu za snimanje Hollywoodskih hitova. Sve je počelo s planetarno popularnom serijom Igra prijestolja, koja je pridonijela godišnjem proračunu Grada i Ministarstva kulture s par milijuna kuna. Sitnica, s obzirom da je HBO kompanija odobrila budžet za svaku od deset epizoda Igre prijestolja koji iznosi najmaje šest milijuna dolara. I tako je sve počelo, za Grad. Slike preurađenog Dubrovnika, napravljena plavim platnima obišle su svijet i očarale gledatelje i produkcijske kuće. Danas ih sve više stiže u Grad radi dopuštenja za snimanje svojih serije i filmova. Među ostalom i serije O

George Orwell: 1984.

1984. je višestruko nagrađivani znanstveno fantastični distopijski roman koji tjera čitatelja da preispita sve u što vjeruje i sve što je mislio da zna. Roman legendarnog britanskog autora Georgea Orwella objavlje n je 1949. godine i jako dobro izdržava test vremena baveći se pitanjima koja su i dalje aktualna, a svojevremeno je bio iznimno popularan i utjecajan čemu svjedoči dug popis izraza prihvaćenim iz romana u opću kulturu poput pojmova veliki brat i duplozofija .   Radnja romana smještena je 1984. godine u ruševinama Londona u svijetu u kojem traje vječni rat između kontinenata Oceanije, Eurazije i Orijentazije. Politička oligarhija manja od 2% oceanijskog stanovništva, poznata kao uža partija , nametnula je politički sustav Engleskog socijalizma, poznatijeg kao Anglosoc na novozboru , jeziku koji je dizajniran da bi suzio opseg misli ljudi. Službeno geslo anglosoca i partije glasi: „Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanje je moć“ , što savršeno odražava

IDEALNOST I(LI) REALNOST: Ljepota dolazi iznutra

Obzirom da su danas žene bombardirane sa svih strana kako da se riješe celulita, kako da se riješe viška kilograma postavlja se pitanje : odakle nekome pravo da uopće nameće nekome svoje ideale i idealne mjere? Zašto žena visine 160 centimetara i težine 65 kilograma, ima viška kilograma, ako se ona osjeća dobro upravo tako i ako nema nikakve zdravstvene smetnje? Čim se upali televizor, vrte se reklame o misterioznim napravama koje skidaju kile dok trepneš okom i uvijek su u reklami prekrasne nasmijane plavuše koje nemaju viška kilograma. Na programima se vrti reklama o kiselom mlijeku poznatog hrvatskog trgovačkog lanca gdje se tri kisela mlijeka svađaju koji je jeftinijA. Sasvim je jasno na što aludiraju, jer muškarci ne mogu biti jeftini, a žene mogu. Naravno da mogu, ali u današnjem društvu je to nepojmljivo. Žena je ta, koja treba biti lijepa kao holivudska zvijezda, bez bora, prištića, celulita, viška kilograma, sijedih, ne previsoka, ne premala... Tko nameće te lažne ideale? Zaš