utorak, 19. prosinca 2017.

''ĐE ĆEŠ ZA BADNJAK''

„Đe ćeš za Badnjak?“
Badnjak. Jedan od važnijih dana u godini za sve Dubrovčane. Proći Stradunom na Badnje jutro prava je idila. Dubrovkinje u najboljim odjevnim kombinacijama, a ni Dubrovčani ne zaostaju puno za njima. U rujnu se već planira kako će se provesti 24. prosinac. Tada pitanje „Đe ćeš za Badnjak?“ postaje svakodnevnica. No, ove godine to je postalo pitanje bez lakog odgovora.
Naime, kultna mjesta kao što su „Talir“, „Galerija“, „Fontana“ i drugi više nisu što su nekad bila. U posljednjih nekoliko godina promijenila su vlasnika, ime, izgled i nemaju isti ugođaj. U svakom od tih lokala znalo se koga se može sresti za šankom u jutarnjim, a kog' u večernjim satima. Te su lokacije predstavljale jednu posebnu dubrovačku tradiciju i imale su svoje rituale poznate više-manje svim građanima.
Generacije i generacije mogle su uživati u takozvanim  starim betulama. Pogotovo na Badnje jutro, kad se na šanku rumene jabuke, u „Talira“ skupilo bi se i starih i mladih generacija. Na stepenicama kad bi se stvorila gužva nitko ne bi gunđao već bi se ulicom širila pjesma i smijeh. Atmosfera se provlačila od ulice do ulice.
Nema sumnje da se atmosfera Badnjeg dana može pokvariti samo radi zatvaranja jednog ugostiteljskog objekta. No, začude se mnogi kada Dubrovčani, pogotovo mlađi, reču kako nemaju gdje jer im „Galerija“ više nije Galerija, a i „Laura“ je gimnazijalcima zatvorila svoja vrata.
U svakom od tih kafića ispisana je povijest i koliko god Dubrovčanima i Dubrovkinjama nedrago bilo, oni su svoje ruho promijenili. Na svakom koraku u Gradu može se naići na razne restorane i caffe barove koji će zasigurno kroz koju godinu postići ono što su imala sva ta kultna mjesta onog starog Dubrovnika. Na novim vlasinicima je da očuvaju barem tračak tradicije onog lokala  kojeg su otkupili jer građanima Dubrovnika najdraže su  nepisane tradicije vezane uz jelo i piće .
Crno-bijeli film odavno skuplja prašinu, a život se sada odvija u boji i to veoma ubrzano. Možda su se upravo zato vlasnici nekadašnjih kafića zvučnih imena odlučili za promjenu. Dubrovnik se počeo prilagođavati svjetskim trendovima i profit igra najveću ulogu. Ostaje samo nada da će nove generacije uspjeti ispisati povijest u nekim novim lokalnim prostorima ili barem da „Cele“ i „Gradska kavana“ ostanu dio starog Dubrovnika čiju tradiciju Badnjeg jutra možemo pronaći u crno-bijelom arhivu.

Andrea Žarak

KOMENTAR: FILMSKI TURIZAM U DUBROVNIKU

FILMSKI TURIZAM U DUBROVNIKU

Poznato je da je Dubrovnik biser Jadrana, priznat po svojoj bogatoj povijesti  i  kulturnoj ostavštini. No, da će se Dubrovnik  zadnje dvije godine nazivati Kraljev lukobran, na temelju jedne  serije, nitko baš nije očekivao.

Istina je da su se u Dubrovniku snimali razni filmovi i serije već davnih dana, ali te 2011. godine krenulo je snimanje serije Igra prijestolja.  U početku, serija kao serija, snimanje kao snimanje, ništa posebno ni novo za dubrovačke ulice. No, što se dogodi kada ta serija postane broj jedan u svijetu? Dogodi se to da se Dubrovnik naziva Kings landing.  Ne samo da su se lokacije iskoristile za snimanje, još su i ubačene  povijesne priče samog grada.  Ubrzo nakon što je serija postala broj jedan  u svijetu, u Dubrovniku su se ljudi sjetili iskoristiti taj potencijal za promociju i zaradu. Krenule su tzv. Game of Thrones  ture. Dok su se mnogi smijali,  bilo je onih koji su vjerovali da takvo nešto gradu treba. Od sitnih početaka došlo je do toga da su u gradu otvorene 4 trgovine sa suvenirima serije, do toga da otok  Lokrum ima prostoriju posvećenu seriji,  pa čak i do tog da se posjećuju neki djelovi grada koji su prije bili zapostavljeni. Što loše ljudi vide u tome?

Nakon što se uvidio uspijeh, u gradu se snimao i čuveni Star Wars te popularni Robin Hood. Naravno, ono što grad Dubrovnik najviše predstavlja su njegove zidine i povijest. No, ništa od tog neće nestati zbog filmova koji se snimaju,  kako misle neki Dubrovčani. Nije bilo turista u gradu koji je došao vidjeti filmske lokacije, a da pritom nije bio oduševljen Dubrovnikom kao nekadašnjom republikom. Nije bilo turista koji nije uživao u ljepotama gradskih ulica i povijesnih priča, a uz to gledao lokacije koje su se pretvorile u filmske kulise. Zar nije lijepo da se na televiziji, internetu, malim ekranima diljem svijeta gledaju ulice Dubrovnika?  To je samo još jedan plus koji čini ovaj grad posebnim.
Sve ovo je uvelo novi trend filmskog turizma u Dubrovniku koji je iz godine sve jači i jači. Mnogu su ljudi protiv toga govoreći da je Dubrovnik sam po sebi atrakcija, misleći da mu ne treba ovakva promocija. Mnogi  ljudi smatraju da je sramota da se Dubrovnik naziva  Kings Landing jer smatraju da tako gubi na svom kulturnom značenju. Ljudi uopće ne vide  koliko je to pozitivno. Ne vide da se Dubrovnik uzidgao na jednu veću, svjetsku  razinu, da je dobio besplatnu promociju. Veliki su prihodi od snimanja, mnogi su ljudi dobili super priliku za zaradu, a i samo iskustvo je obogatilo cijeli grad. Žalosno je da ljudi ne žele ulagati ništa u grad, da većina Dubrovčana želi živjeti na staroj slavi koju su preci ostavili.

Hollywood opet dolazi u grad za snimanje novog filma James Bonda.  Još jedna prilika da se Dubrovnik prikaže svim narodima diljem svijeta.  Pa neće nitko istrjebiti kulturu, neće filmski turizam izbrisati dubrovačku  povijest. Al, zar se ide naprijed tako što se negativno gleda na nove trendoova živeći na staroj slavi?



  

Mihaela Dubelj

KOMENTAR: FENOMEN GLOBALIZACIJE U DRUŠTVU

FENOMEN GLOBALIZACIJE U DRUŠTVU


Jedna od pojava koja najviše utječe na društvo i pojedince u 21. stoljeću je globalizacija. Ovaj se proces može shvatiti na različite načine no globalizacija se odvija upravo sada, u ovom trenutku i zato je kao fenomen uvijek aktualan. Najjednostavnije rečeno, čini svijet jednim i jedinstvenim mjestom. Ono što je zaista jedinstveno je utjecaj koji ovaj proces ima na cjelokupno društvo.


Brojni kritičari globalizacije ističu nedostatke i loše utjecaje koje ona ima na ekologiju, kulturu, ekonomiju i politiku. Međutim, jedan od njenog ishoda je čvrsta integracija zemalja i naroda. To znači da se ljudi na drugim krajevima svijeta ne osjećaju izolirano kao prije te im je pružen mnogo veći pristup znanju. Informacijama se može pristupiti bilo kada, u bilo kojem razdoblju. To je jedan od najvećih činitelja utjecaja na društvo jer razvoj informacijskih tehnologija dovodi do veće dostupnosti obrazovanja velikom broju ljudi. Pitanje kako će ljudi iskoristiti te blagodati globalizacije sasvim je druga tema.


Još jedan veoma bitan aspekt globalizacije jest prihvaćanje različitosti u kontekstu vjere, rase, religije i seksualne orijentacije. Na krilima neoliberalizma globalizacija prenosi jednostavnu poruku a to je tolerancija i poštovanje prema svima. Danas pojedinci mnogo više znaju o drugim kulturama te samim time većina ima više razumijevanja za različito. Stupanj ksenofobije uvijek postoji ovisno o zemlji i narodu kao i diskriminacija koja ne može potpuno iščeznuti. Obzirom da je globalizacija omogućila jednostavniji i jeftiniji transport, ljudi se sele češće nego prije te na taj način proširuju horizonte. Taj fenomen naravno koristi engleski jezik kao službeni te postoji opasnost da se ugrozi znanje materinjeg jezika kao i kultura i tradicija nekog naroda. Taj efekt naziva se "westernizacija" odnosno prodiranje zapadnjačkog načina života na sasvim druge krajeve svijeta od kojeg se mnogi narodi žele zaštititi. Postaje sve zahtjevnije konkurirati na svjetskom tržištu kada se ovaj proces promatra s ekonomske strane ili se s političkog aspekta u pitanje dovodi moć nacije države. Stoga sve aktualnija tema postaje i futuristička teorija svijeta bez država. No u ovom slučaju u središtu je aspekt društva i komunikacije koja se globalizacijom pretvorila u ono nezamislivo. U 21. stoljeću komunicira se novim načinima čime ljudi gube vještine koje su imali znatno prije pojave interneta i ubrzanog razvoja tehnologije. No ljudi su se brzo prilagodili novim načinima komunikacije jer je jasno da se uz kretanje svijeta prema naprijed i društvo mora kretati u istom smjeru.


Globalizacija kao i informacijska tehnologija tako utječu na brojna područja društvenog života. Mnogi stručnjaci će još dugo vremena raspravljati o ovom fenomenu jer se promjene odvijaju svaki dan i svaki trenutak. Ona ruši umjetne granice te omogućuje lakše komuniciranje, pristup znanju te time cjeloživotno obrazovanje za mnoge što prije nekoliko desetljeća nije bilo moguće. Suvremeno doba društvu nosi još veće promjene kojima se ono mora naučiti prilagoditi. Svijet će postati jedno mjesto te ljudi stoga neće smjeti zaostajati odnosno biti neprilagodljivi. Surova je to stvarnost protiv koje se i danas mnogi bore dok ne shvate da se bore protiv vjetrenjača.

Kristina Tomičić