četvrtak, 16. veljače 2017.

Promocija knjige - ''Moć uvjeravanja''

Nakon četvrtog ''Dana karijera'', u 18 sati održana je promocija drugog izdanja knjige ''Moć uvjeravanja'' Mirele Španjol Marković. Promocija je održana u Kampusu Sveučilišta, a gosti predavači su, osim same autorice, bili profesor Odjela za komunikologiju dr.sc. Ivan Tanta te direktorica ACI marine ''Veljko Barbieri'' Danijela Crljen. Promocija je okupila učenike srednjih škola te studenata fakulteta. Riječ je o knjizi koja služi kao priručnik za učenje retorike i javnog nastupa. U knjizi se spominju vrste govora te se navode bitni elementi verbalne i neverbalne komunikacije koji utječu na različite situacije; počevši od pisanja ispita do razgovora za posao.

 

Autorica knjige Mirela Španjol Marković navela je poslovni svijet kao ciljanu publiku i razlog za pisanje ove knjige. Knjigu je napisala kao priručnik i trening za javno nastupanje te poslovno prezentiranje. Marković je istaknula svakodnevnu prodaju i pregovore kao kategorije posla u kojima je moć uvjeravanja najbitnija. ''Moć uvjeravanja je zapravo definicija retorike'', izjavila je Marković.

Uvodnu riječ imao je profesor Tanta koji je istaknuo kako je sfera javnog nastupa zapravo proces učenja kojeg svi trebaju učiti. Naveo je kako je potrebno i nužno  da znanost predava javni nastup, pogotovo zbog  prisutnosti problema kod određenih ljudi koji kada dođu do ciljane pozicije zaborave na nužnost obnavljanja obrazovanja.

 Fotografija Sveučilište u Dubrovniku.

Direktorica ACI marine Danijela Crljen je knjigu ''Moć uvjerevanja'' stavila na njihovu recepciju navodeći kako je s time podigla kvalitetu književnog štiva i literature kojeg nude gostima. Uputila je studentima i učenicima da porade na govoru, prezentacijskim vještinama te pisanoj riječi kako bi uspjeli ostvariti svoje ciljeve, bolje proći u životu.

Pred sami kraj predavanja, knjigu je osvojio Marko Žmirak koji je imao zadatak uvjeriti autoricu zašto da je baš njemu pokloni. Knjiga ''Moć uvjeravanja'' svakako je jedna od onih koja bi svima dobro došla u kućnu biblioteku.






Mihaela Dubelj

Razvoj poduzetničkog duha – Dani karijera

Četvrti „Dan karijera“ održan je 16. Veljače na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. O glavnoj temi: „Kako pokrenuti vlastiti posao?“ raspravljalo se kroz osam panela, neki  od njih su: „Zapošljavanje ili samozapošljavanje“, „ Tehnologija i poslovni modeli“, „Perspektive sestrinske profesije“ i „Kako postati poduzetnik i opstati na današnjem tržištu“. Na panelima su sudjelovali mnogi poduzetnici među kojima su bili Saša Cvetojević, Aco Momčilović i Mirela Španjol Marković.
Predavanja su okupila studente svih odjela, najviše s Odjela za ekonomiju. Poticalo ih se na sudjelovanje u interakciji, postavljala su se različita pitanja u vezi tema, te se ulazilo u zanimljive diskusije s panelistima. Autentičnost kao vrlina istaknuta je nekoliko puta jer je bitna za razlikovanje od drugih, kao primjer naveden je turizam. Također, napominjalo se kako je hrvatsko tržište dovoljno veliko za svih i da će se uz pomoć zajedničkog rada i dogovora puno lakše doći do uspješnih rezultata, nego konkuriranjem.  Upornošću, inovativnim razmišljanjem i samopouzdanjem uspjeh je moguć, bez obzira na koje se tržište cilja.

Fotografija Sveučilište u Dubrovniku.


Za kraj „Dana karijere“ predstavljena je knjiga „Moć uvjeravanja“ Mirele Španjol Marković, na Sveučilišnom kampusu pred mnogim srednjoškolcima i studentima.

Ivana Stanković

srijeda, 15. veljače 2017.

FILM: Pedeset nijansi mračniji

Nema pravila, nema tajni, nema više kažnjavanja


Film 50 nijansi sive dobio je svoja dva nastavka: 50 nijansi mračniji i 50 nijansi slobodniji. Najisčekivaniji film 2017. Pedeset nijansi mračniji, emitiran je 8. veljače u hrvatskim kinima te je osvojio zvijezdani status koji je bio očekivan. S obzirom na neočekivani neuspijeh prvog dijela, došlo je do promjene producenta čiju je ulogu za Pedeset nijansi mračniji preuzeo James Foley. Film je ekranizacija trilogije Pedeset nijansi sive (Fifty shades of grey) E.L. James. Najveća navala se, za dugo isčekivani Pedeset nijansi mračniji, ipak najviše očekuje za Valentinovo, baš kao što je to bilo i za prvi dio koji je izašao  2014., a baš kao što će to biti i za treći koji izlazi 2018. u isto vrijeme.




Može li ljubav pobjediti?

Priča prati zbivanja nakon što su Christian Grey (Jamie Dornan) i Anastasia Steele (Dakota Johnson) prekinuli svoju ljubavnu vezu. Njihova veza je prekinuta zbog mračne prošlosti Christiana, koji zbog toga poznaje samo sadistički odnos prema svojim curama, točnije pokornima. U ovome dijelu Christian pokušava ponovno zavesti Anu, šaljući joj cvijeće na kućnu adresu. Christian se bori sa svojim demonima iz prošlosti jer je u Anastasii vidjeo utjehu i nadu da se može spasiti od takvog života. Anastasia  odbija cvijeće te nastavlja svoj život radeći na svome novome radnom mjestu u nakladničkoj tvrtci SIP.


 Na izložbi fotografija, koju je organizirao Anin prijatelj Jose, Christian se pojavljuje te izvodi Anu na večeru u kojoj traži drugu šansu. Pokušavajući ju vratiti u život, ona mu pruža šansu uz određene uvjete. Pruža mu šansu za vezu u kojoj nema seksualnog kažnjavanja, tajni ni pravila. Kada su napokon počeli graditi povjerenje i pronašli sklad, sjene iz Christianove prošlosti počnu sve upropaštavati. Njegova bivša pokorna Leila (Bella Heathcote) uhodi Anastasiu te je nakon radnog dana dočeka u njenom stanu s uperenim pištoljem prema njoj. Christian tu situaciju rješava kao njen dominantni, dok u tom trenutku Ana opet vidi da ona nije ono što on želi, da nije pokorna kao Leila i da neće nikada biti.


Kada se i ta sjena rješi, na scenu nastupa gospođa Robinson (Kim Basinger) koja je Christiana sa samo 15 godina uvela u svijet BDSM-a. Gospođa Robinson je pokušavala uništiti romantičnu vezu između njih dvoje, govoreći Ani da će se on vrlo brzo zasititi nje te htjeti pokornu ženu, ne samo u krevetu. Ana se opet nađe u strahu da mu neće biti dovoljna, no Christian reagira i tjera gospođu 
Robinson zauvijek iz njihovih života.


Kako bi joj dokazao koliko je uisitinu voli i koliko se želi promjeniti, priča joj o njegovoj majci narkomanki koja je umrla kada je on imao pet godina. Također joj dopušta da mu dotakne djelove tijela koje dosada nikojoj prije nije dopustio. Osim majke, spominje joj očuha koji ga je zlostavljao, zbog kojega je postao takav kakav jest. Nakon svega ispričanog, Ana  nema srca napustiti ga te im pruža šansu da ljubav ipak pobijedi. 


Osim njegovh sjena, Anastasiu na poslu opsjeda  šef  Jack Hyde (Eric Johnson), koji nakon seksualnog napastovanja biva opušten s radnog mjesta, jer je Christian kupio cijelu tvrtku SIP pa ga je otpustio. Nakon helikopterske nesreće koju Christian preživi, dolazi do njegove prosidbe Anastasie.


Shvatio je da je ona njegov život i da je zbog nje spreman na sve, da je spreman imati vezu kakvu ona želi. Zakopava svoju prošlost i sadistički pristup ljubavi u strahu da ju opet ne izgubi.Ona pristane te tako proslave njegov rođendan. No, osim mračne prošlosti, koja je isplivala na vidjelo i omogućila put sreći u njihovom odnosu, na kraju filma nastupa Jack Hyde držeći sliku cijele obitelji Grey i smišljajući osvetu čovjeku koji mu je oduzeo sve. 

Kako su se snašli u braku, na koji se način Jack osvetio, koje su se nove sjene pojavile, pokazat će treći, a ujedno i zadnji dio trilogije Pedeset nijansi slobodniji.

Neki će komentirati kako je ovo obična holivudska priča, kako ima puno boljih erotskih romana koje bi trebalo ekranizirati... Neki će biti nezadovoljni kako fali puno sadržaja iz knjige. No sudeći prema gledanosti, komentarima i podacima da je 50 nijansi mračniji trenutno najgledaniji film na svijetu, čini se kako je ipak većina gledatelja zadovoljna s ekraniziranim prikazom ljubavi koja je pobijedila  mračnu prošlost. Publika, a pogotovo najveći fanovi knjige, je oduševljena puno većim prikazima scena vođenja ljubavi, koje baš i nisu mogli vidjeti u prvom dijelu.

 Zavodljivo, mračno, erotično, romantično, napeto – etikete su koje idu uz ovaj film. Ipak, ukusi su različiti, stoga je na gledateljima hoće li radije uspoređivati film s knjigom, hoće li biti vječiti kritičari nečeg popularnog među masom, ili jednostavno povesti dragu osobu u kino i uživati u romantičnim čarima Valentinova koje Veljača donosi.



Mihaela Dubelj

nedjelja, 5. veljače 2017.

Uspjeh dubrovačkih studenata i na sportskim poljima!

Prvi mjesec u 2017. rezerviran je za početak sportskih sveučilišnih natjecanja. Naši sportaši su se i ove godine pokazali u najboljem svjetlu. Judaši Stjepo Roko, Ante Mišić i Dražen Mišić su na Sveučilišnom prvenstvu Hrvatske u Judo turniru, održanom  u Samoboru, osvojili 3 medalje. Stjepo Roko je došao do svog drugog naslova studentskog prvaka upisavši tri pobjede, uključujući finalnu pobjedu nad Mislavom Krečkom, predstavnikom Splitskog Sveučilišta. Ante Mišić i Dražen Salapić osvojili su zlato u nage-no katama nastupajući u paru, što je napredak u odnosu na prošlu godinu kada su se okitili srebrom.

Fotografija Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku.
Fotografija: Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku

Nogometaši su u sastavu:  Mateo Kljunak, Dominik Glavinić, Kristian Pleša, Marko Tolj, Josip Tomičić, Benjamin Marasović, Danijel Sentić, Mateo Saulan, Dominik Gustin i Ivan Levanat uspješno prošli dodatne kvalifikacije za UniSport Futsal ligu pod vodstvom profesora Selmanovića. Kvalifikacije su održane 31. siječnja u Zagrebu, a naši su predstavnici savladali Tehničko veleučilište Zagreb rezultatom 3:1, pogotcima Tomičića, Marasovića i Kljunka. Naša momčad je također pobijedila  veleučilište Slavonski Brod rezultatom 2:1 zahvaljujući golovima Matea Kljunka. 
Fotografija Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku.
Fotografija: Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku

Svim našim sportašima želimo puno uspjeha u budućim natjecanjima!


Kruno Kuzmanić

Procesija Svetog Vlaha između kulisa Nottinghama

''Mogli bi nas ovako u nošnjama uzet za statiste za film''  

Velika procesija župnih barjaka i vjernika u narodnim nošnjama, uz  pratnju hodočasnika iz svih krajeva zemlje, i ove je godine na blagdan sv. Vlaha bila najljepši dio tisućljetne tradicije  Feste u Dubrovniku.  Dubrovnik je 3. veljače blagdan svoga zaštitnika proslavio 1045. put. U tradicionalnoj procesiji ulicama Grada, u kojoj se nose moći sv. Vlaha i drugih svetaca, sudjelovao je brojni puk. Najviše pažnje su privlačili  hodočasnici u živopisnim narodnim nošnjama Konavala, Župe, Primorja, Mljeta sve do Šibenika. Kao i uvijek najviše osmjeha izmamili su najmlađi – s 'ćućama' u ustima ponosno su nosili svoje nošnje u koje su ih obukli roditelji, a napose none.


Najmanju uniformu Dubrovačkih trombunjera, nosili su petomjesečni blizanci Niko i Dario Čikato koje su u procesiji nosile none i tetka. Nema onoga tko se nije nasmijao ovom prizoru, a uz nonu Paulinu Muhoberac, najponosniji je bio njen suprug zapovjednik Trombunjera Vlaho Muhoberac s Osojnika, koji je poželio da njihovi unuci blizanci  sudjeluju u svojoj prvoj Festi za barjakom salačke župe. Ljubav prema rodnom kraju, baštini i svetome Vlahu koju starije generacije prenose na najmlađe, osjetila se na svakom koraku svečane procesije, kod svakog barjaktara, kod svih roditelja, baka i djedova pa sve do najmlađih.

ŽIVA BAŠTINA NA FESTI SVETOGA VLAHA
Fotografija: Dubrovački Vjesnik


Slikovni rezultat za niko i dario čikato
Fotografija: DuList

Iako je dan ranije najavljena kiša, Sveti Vlaho je opet  učinio  čudo  i rastjerao oblake pred Katedralom, gdje je svečano euharistijsko slavlje predvodio mons. Egidije Ivan Živković, biskup biskupije Željezno iz Gradišća u Austriji. Svečanoj svetoj misi u Katedrali nazočili su brojni uglednici iz društveno političkog života među kojima i predsjednica  Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Božo Petrov, ministri Nina Obuljen Koržinek i Vlaho Orepić, Vladina povjerenica Nada Medović, župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, saborski zastupnici te  brojni drugi gosti i hodočasnici iz zemlje i svijeta.  

Slikovni rezultat za festa sv vlaha 2017
Fotografija: DubrovnikNet

Festa je upisana u registar svjetske nematerijalne baštine pa je početkom veljače postala nezaobilazna destinacija i za brojne turiste. 
Biskup Živković u propovijedi je istaknuo kako cijela Europa mora ploviti putem  slobode koju je Bog dao. ''U ovim teškim trenucima svjetskih nevolja svi kao narod morate veslati zajedno. Svi smo mi putnici istoga broda, i lijevi i desni. Bog želi spasiti svakoga čovjeka, svakoga putnika na našem brodu. Braćo i sestre, shvatimo zato konačno, samo u slozi je moć'', poručio je  biskup Živković.


''Još da na Stradunu nema kulisa za film bilo bi i bolje. Ne znam tko se i sjetio da izmišljeni junak iz filma bude ispred našega svetoga Vlaha'',  negodovali su hodočasnici na najužem dijelu Straduna gdje su već postavljene kulise za predstojeće snimanje filma o sherwoodskom junaku Robinu Hoodu.
''Ajde kako smo pasali kroz ulicu od Puča pa ćemo i ovuda'', domeću drugi.:
 ''Bi li nas ovako u nošnjama uzeli za statiste? Kažu da Amerikanci dobro plaćaju'', kaže jedan Župljanin dok ga uz smijeh prati cijela procesija.  Među Župljanima ove je godine u procesiji svetoga Vlaha u župskoj narodnoj nošnji bio i odvjetnik iz Milana Cristiano Pambianchi.  Nema on nikakve rodbinske veze ni sa Župom, Dubrovnikom ni Hrvatskom, ali je sudjelovanje na  Festi bila njegova velika želja još od kad je u ratu skupljao humanitarnu pomoć za našu zemlju.
I on se ove godine grličao i zatražio zagovor sv. Vlaha da ga zaštiti od bolesti grla, i svakog drugog zla, a mnogi su se zbog njegove lijepe priče, htjeli s njime fotografirati.

Selfie na svetome Vlahu?! Toga nije nedostajalo. 

Petra Rilović

utorak, 31. siječnja 2017.

Jelena Bartulović: Mediji oko nas na moj način

Studentica druge godine PDS Mediji i kultura društva Jelena Bartulović autorica je dva kolaža iz predmeta Projekt prve godine koji sada krase zid Sveučilišta.


                                          Fotografija: Privatna arhiva


Za početak, o kojemu je projektu točno riječ?

Radi se o predmetu Projekt prve godine kojeg drži profesor Đorđe Obradović. Kad sam upisala taj predmet, jednostavno se nisam mogla odlučiti o čemu da pišem, točnije što da radim. Budući da je profesor Obradović uvidio moju kreativnost predložio mi je da nešto nacrtam i dao mi vremena da promislim. 


Kako ste došli na ideju crtanja medija?

Nakon što mi je profesor dao vremena, bila sam jako zbunjena. Nisam znala što da naslikam, pa sam mu rekla da mi samo kaže jednu riječi da ću ja to naslikati. Profesor je na to samo rekao radio valove. Čim je to rekao, u glavi mi je sinula vizija što bi to moglo biti i kako bi trebalo izgledati. Isprve sam nekako htjela spojiti radio sa samim počecima novinarstva tj. s novinama. 

Kakav je bio sami proces izrade slika? Na kraju ste nacrtali dva kolaža?

Prvi kolaž predstavlja radio valove. Sam proces stvaranja rada radio valova je bio jako težak. Nisam nikako mogla iskombinirati ideju iz glave na papir. Htjela sam da pozadina i podloga rada bude sama novina, a ostalo akril, što sam na kraju i uspjela. Rad ima popriličan broj slojeva, tako da mi je stvarno psihički bilo poprilično naporno. Budući da je profesor bio jako zadovoljan s tim radom, htio je da uradim još jedan rad – televiziju, kako bismo mogli stvoriti putokaz između televizije i radija.  Kolaž televizije mi je bilo puno lakše raditi, sama slika je puno mirnija za razliku od radio valova.




                                               Fotografija: Privatna arhiva

Jeste li ponosni što Vaši radovi sada ukrašavaju zidove Sveučilišta?

Za mene je veoma bitno što se to ostvarilo, da sam to ugledala na zidovima Sveučilišta.  S obzirom da se samo postavljanje kolaža poprilično odugovlačilo, nisam se ni nadala da će se to ostvariti. Još uvijek mi je čudno gledati nešto svoje na zidovima ovakve institucije.

S obzirom na talent, zašto ste se ipak odlučili upisati studij  Medija i kulture društva, a ne Akademiju likovnih umjetnosti?

Pa iskreno, upisati Akademiju likovnih umjetnosti je bio moj plan od početka, nekakav logičan smjer u mom životu. Upravo zbog toga sam veoma ponosna što su se moji radovi postavili na fakultetu koji nije akademija. Što se odabira fakulteta tiče, nisam upisala akademiju zato što sam shvatila da bi mi slikanje više odgovaralo kao hobi ili slično. Htjela bih posebice zahvaliti profesoru Obradoviću na ukazanoj prilici meni i kolegici Mariji Curavić te svim ostalim studentima Odjela za umjetnost i restauraciju. Ipak je ovo prilika koja nam je svima omogućila da možemo ugledati nešto svoje na zidovima Sveučilišta.




Mihaela Dubelj

nedjelja, 29. siječnja 2017.

Otvorena 11. dubrovačka Noć Muzeja

Dubrovačka Noć muzeja se tradicionalno održala u petak 27. siječnja u 18 sati. Bogat program se sastojao od vodstva kroz Pomorski i Etnografski muzej, dvije arheološke izložbe u tvrđavi Revelin te kroz razne zabavne sadržaje i predavanja. Raznolik sadržaj izazvao je dolazak svih generacija. 

U Širokoj ulici, grupe ljudi su nestrpljivo čekale kako bi mogle ući i razgledati Dom Marina Držića. Ispred Doma posjetitelji su u prvom dijelu večeri mogli okusiti delicije iz Držićevog vremena, dok su slušali koncert renesansne glazbe ansambla Plazarius. 
Nakon koncerta otvorena je izložba "U traganju za renesansom" koja je predstavila staklene iskopine dubrovačkog područja.



      Fotografija: Ivana Stanković


Samo nekoliko stepenica iznad u etnografskom muzeju "Rupe", održale su se radionice za djecu: predstavljanje slikovnice "Pave i Đivo u Rupama", razna predavanja i literarno - glazbena inscenacija "Uspavanke" uz mlade balerine koje su nosile noćne košulje s kraja 19. stoljeća.

       Fotografija: Ivana Stanković


Prirodoslovni muzej je privukao mlađu publiku šarenim leptirima i balonima. Izložba "Lepidoptera" se sadržala oko 400 primjeraka dnevnih i noćnih leptira i mogla su se poslušati različita predavanja o njima. 



                Fotografija: Ivana Stanković

U ostalim muzejima u Gradu su također održana različita predavanja i vođenja kroz muzeje. Osim same izložbe muzeja, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik se u 19 sati održao još jedan tradicionalni koncert Du Rock Parada dubrovačkih rock bendova.

Po osmjesima se može zaključiti kako je Noć muzeja bila uspješna za svih.

Ivana Stanković