utorak, 21. studenoga 2017.

Recenzija filma Egzorcizam:JOŠ JEDAN HRVATSKI FILM S DOBROM PRIČOM I LOŠOM REALZACIJOM

Psihološki horor „Egzorcizam“ stigao je u hrvatska kina. Snimljen prema kazališnom djelu koje se temelji na istinitom događaju, film prikazuje borbe obitelji koju sačinjavaju dvije sestre.


 Redateljske odluke

Redatelj filma je Dalibor Matanić. Većinom je birao autorski kadar. Zbog toga je bio čest slobodan pokret kamere, a kadrovi su statički. Pokreti kamere izmijenjivali su se i kada se htjelo prikazati što je snimio djelatnik Obiteljske TV, a što nije, iako oba načina snimanja djeluju identično. Snimkama televizije gledatelji bi trebali steći dojam kako bi se više uživili u film, kako bi osjetili stvarnost u filmu.
U prvoj polovici filma, kadrovi su dugi, a u drugoj polovici  kratki. U kratkim kadrovima željela se postići dinamika. U filmu ima svih planova snimanja. U totalu prikazuju se dijelovi grada. Likovi su većinom prikazani u krupnom planu, naročito krajem filma, kada se radnja već počela rasplitati.

Tehnički, film izgleda kao da je snimljen prije tridesetak godina. Rezolucjia slike nije visoka.  U mnogo kadrova vidljivi su obrisi  crvene i plave boje. Takvi su bili u nekadašnjim 3D filmovima. Ton također nije dobro snimljen. Osjećaj je kao da na mikrofon nije bila postavljena odgovarajuća spužvica, odnosno zaštita od vjetra, što je rezultiralo i pojačanom nejasnoćom izgovorenih palatala.

Došlo je i do nekoliko pogrešaka u filmu. Ozlijede i rane na likovima u jednome kadru nisu bile prikazane u idućem, a u kadru nakon opet su bile postojane. Isto se dogodilo i sa rekvizitima, koji su se nejasno pojavljivali u jednoj sekundi, dok u idućoj više nisu bili prikazani. 


Film spašava glumačka postava

Trebalo je proći više od petnaest minuta do pravog, razumljivog dijaloga. U ostatku filma, dijalozi su bili prilično razumljivi i kratki. Korišten jezik je pretežno standardni. Mogu se čuti i  kolokvijalizmi, vulgarizmi te  barbarizmi. Takav izbor riječi donosi odnose između likova. Uloga Maše Artuković pripala je Niki Ivančić. To je fizički vrlo zahtjevna uloga jer je lik Maše traumatiziran dugogodišnjim zlostavljanjem sestre i majke Vere. U Mašu je ušao Sotona te je tijekom obreda egzorcizma, Maša udarala sebe i druge, skakala, vrištala, bila u nefiziološkim pozama. Uz sve, to, ona je i odlično odglumila poniznost i skromnost, no istovremeno i tajanstvenost.

(Nika Ivančić kao Maša)


Helena Minić Matanić glumi Veru. Ona u svojoj izvedbi izgleda pomalo umoreno i usnulo. Vera je najkompleksniji lik filma. U razvoju radnje saznaje se kako je ona zapravo Mašina majka. Ona je i višestruka ubojica, psihološki poremećena osoba koja zlostavlja sve oko sebe ili fizički ili psihički. U scenama u kojma se njih dvije zajedno susreću, vrlo su uznemirujuće. Te scene pune su nasilja i brutalnosti. Janko Popović Volarić utjelovio je lik svećenika koji obavlja obred. Njegova izvedba ne razlikuje se previše od  uloga u drugim projektima. 

(Janko Popović Volarić kao svećenik)


Unatoč tome, upravo takav način glume bio je potreban za vjerodostojnost priče. Prikazan kao da želi nešto sakriti od ostalih, svećenik Supilo okršio se o svoje zavjete, zatim zaveo djevojku i nakon toga vraća se natrag svome pozivu ne kajeći se. Njegove životne odluke utjecale su na njegovu okolinu. Posebno na mladu ženu koja izvrši samoubojstvo zbog učinjenog. Krajem filma saznaje se kako je njezin demon ušao u Mašu te se želi osvetiti radi nepravedne odluke tko još uvijek živi, a kome je ta mogućnost oduzeta.

Refleksija stvarnosti
Film je i socijalne tematike. Neobični odnosi odraz su onoga što se događa u  svakodnevici. Sestre Artuković beskućnice su koje žive u podrumu jedne zgrade. Zapravo su izolirane od svijeta u kojemu žive. Maša je napustila školu, a Vera nije uspjela zadržati obiteljski dom. Ima mnogo ljudi u svim gradovima koji se bore sa sličnim nedaćama. Ljudi koji imaju krov nad glavom ni ne razmišljaju o onima koji nemaju takvu povlasticu. Čak se i beskućnicima događaju stvari koje su nevjerojatne ostalima. Obiteljsko nasilje također je prisutno. Žrtve ovakvog ponašanja često ne žele razgovarati s ostalima o tome, već trpe to poput Maše.

Još jedan lik je i psihijatrica Sofija koju glumi Senka Bulić. Ona predstavlja želju mladih za racionalnim objašnjenjem. Kao psihijatrica, tumači kako je Mašina opsjednutost zapravo vrsta poremećaja koji je posljedica gotovo cijeloživotnog maltretiranja. Mogi ljudi isto tako ne žele prihvatiti činjenicu da se nešto događa višom silom, već za sve traže razumno rješenje i tumačenje. Lana Gojak dobila je ulogu novinarke Lidije. Njezin lik predstavlja radoznalost i znatiželju ljudi. Većinom ljudi žele znati što se događa u njihovj blizini, žele znati što više o onima koji ih okružuju, vole „zabadati nos u tuđe stvari“.  Tako je i novinarka samo željela saznati nešto više o ritualu egzorcizma, kao što ljudi vole saznati više o onome o čemu nisu sigurni.

Karla Takač

ponedjeljak, 20. studenoga 2017.

Studenti Sveučilišta Dubrovnik u Londonu

Studenti Sveučilišta u Dubrovniku, Blaž Bulum, Daria Kraljević i Marta Žderić, posjetili su World Travel Market(WTM) koji se održavao  u Londonu. WTM jedan je od vodećih svjetskih sajmova za turističku industriju, a održavao se  6. do 8. studenog. Ovaj projekt dio je studentskog projekta koji je financiran od strane Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku.

(izvor fotografije: privatni arhiv)


Četverodnevni posjet studenti su prije svega iskoristili  za  upoznavanje s  aktualnim turističkim trendovima te načinom promocije svojih ponuda.  Student Blaž Bulum izjavio je: ,,Sudjelovanje na tako velikom sajmu me bolje  upoznalo s potrebama tržišta rada. Također sam naučio nešto novo o marketingu, oglašavanju i brendiranju određene destinacije i države. Svakako, ovo je iskustvo koje bih preporučio svakome tko želi ulagati u sebe i pripremiti se za budući posao.’’  


(izvor fotografije: privatni arhiv)



WTM postavlja odlične temelje za pojedine države koje su još uvijek u razvoju. Na primjer , predstavnici Republike Hrvatske na ovom su sajmu imali odlično razrađen turistički i promotivni plan zbog čega je bila viša zainteresiranost sudionika sajma za sam pristup izložbenom prostoru. Hrvatska je premjerno predstavila svoj promotivni video Hrvatske turističke zajednice. Na sajmu su sudionici imali priliku spoznati nove kulture, upoznati se sa turističkom ponudom država te kušati tradicionalnu hranu.


(izvor fotografije: privatni arhiv)



Osim WTM-a studenti su posjetili neke od poznatih londonskih atrakcija kao što su Hyde Park, Big Ben, British Museum, London Eye, Tower Bridge i Buckingham palace. Studenti su nakon putovanja bili prepuni doživljaja iz grada, te poručuju svima koji imaju priliku da ga posjete. Ovaj projekt jedan je od primjera kako studenti mogu spojiti odmor i učenje.



Marta Žderić

srijeda, 15. studenoga 2017.

Intervju s Dubrovačkom studenticom: VEĆ SADA RAZMIŠLJAM GDJE BIH OPET NA RAZMJENU

Lucija Mrgudić je studentica Sveučilišta u Dubrovniku koja je četrvrti semestar druge godine PDS Mediji i kultura društva provela u Beču. Za Punkt je dala intervju u kojem otkriva kako je sve to proteklo i što sve poručuje studentima koji se žele upustiti u isto.



(izvor fotografije: privatni arhiv)



Što Vas je potaknulo da se prijavite za Erasmus razmjenu?

Na Erasmus sam se prijavila jer sam prije svega htjela stjeći  iskustvo života u nekoj drugoj državi, daleko od kuće. Također htjela sam upoznati  nove ljude i vidjeti kakav je studentski život negdje drugo, daleko od grada, a i same države. Osim novih iskustava, prijavila sam se jer još od osnovne škole učim njemački jezik, a ova razmjena mi se činila kao savršena prilika da ga poboljšam i bolje naučim. 


(izvor fotografije: privatni arhiv)


Što je sve potrebno kako bi se prijavilo na Erasmus?

Prijava za erasmus razmjenu sama po sebi i nije toliko komplicirana. Kada izađe natječaj treba popuniti par obrazaca među kojima je i motivacijsko pismo, položiti ispit engleskog jezika. Ono što je za njih jako važno je motivacijski intervju kojeg također treba proći. Kada se sve to rješi i kada izađu rang liste, kreće papirologija. Imala sam poprilično papirologije za rješavati i mnogo  konzultacija s kordinatorom oko predmeta. Ali sve u svemu, ne oduzima previše vremena ni truda.


Kako ste se odlučili za grad?

Erasmus nudi puno gradova u Europi. Za Beč sam se odlučila jer sam oduvijek htjela ići u neku zemlju njemačkog govornog područja. S obzirom da naše sveučilište ima ugovore s fakultetima u Beču i Grazu, odlučila sam se za Beč jer  mi je bio zanimljiviji i naravno jer  je glavni grad.  Htjela sam stjeći jedno novo  iskustvo života u velikom gradu, ali i sami fakultet u Beču je jako priznat pa je i to utjecalo na moj izbor.


(izvor fotografije: privatni arhiv)



Kakvi su Vas predmeti dočekali? Koliko se njihov sustav programa razlikuje od Sveučilišta u Dubrovniku?

Cijeli austrijski obrazovni sustav se razlikuje od našeg, to mi je možda i bio najveći problem u samom početku. Za razliku od nas, u Austriji erasmus studenti idu na predavanja zajedno sa redovnim studentima tog sveučilišta i nema previše izbora za predavanja na engleskom, ali profesori su bili dosta susretljivi. Predmeti koje sam pohađala su bili stvarno zanimljivi i mogu reći da sam stvarno naučila puno stvari koje vjerovatno ne bih imala prilile naučiti ovdje. Stekla sam također i brojna poznanstva koja bi mi mogla biti velika pomoć za budućnost. Dobra stvar kod Sveučilista u Beču je to što imaju dosta iskusnih i poznatih profesora, tako sam npr. imala profesora koji je bio direktor Reutersa, ali i razne urednike njemačkih i austrijskih novina.


(izvor fotografije: privatni arhiv)



Osim nastavnog programa, što ste još bili u prilici raditi?

Pa s obzirom da sam imala poprilično slobodnog vremena, često sam  sa prijateljima obilazila gotovo sve važno i zanimljivo što se u Beču moze obići. Također smo i putovali koliko su nam obveze to dopustile, tako sam bila u Grazu, Bratislavi, Gradišću, Sopronu i Sjevernoj Austriji. Najbolji dio Erasmusa bili su razni erasmus partyi i druženja sa studentima iz cijele Europe i Svijeta.



(izvor fotografije: privatni arhiv)



Je li se teško snaći studentima u novom gradu?

Pa u početku je bilo teško, pogotovo kada odeš sam, ali tu erasmus studentima pomaže ESN. 
ESN puno pomaže, organiziraju razne događaje kako bi zbližil studente i upoznali ih s gradom. Ja sam imala sreću što sam prvi dan na faksu upoznala jednu curu i to baš iz Hrvatske, tako da smo se cijeli semestar družile. Također na svakom erasmus događaju bih upoznala nekog novog te se s većinom još uvijek čujem gotovo svakodnevno.

(izvor fotografije: privatni arhiv)


Biste li ponovili svoje iskustvo?

Definitivno bhi ponovila moje Erasmus iskustvo. Čak već sada razmišljam gdje bih otišla kada bih ponovno  pošla na razmjenu. Ovo iskustvo mi je puno pomoglo da prije svega poboljšam njemački jezik, steknem nova prijateljstva i iskusim život u drugoj kulturi. Pomoglo mi je da steknem neka nova znanja i proširim vidike, a smatram i da će mi jako značiti kada jednog dana započnem karijeru. Svakako ću ponoviti jedan semestar u inozemstvu, a to preporučam svima koji žele iskusiti život negdje vani, bar na kratko. I nikako se ne treba bojati ići sam, ne treba se bojati onoga što vas čeka. Na kraju krajeva sve je to dio iskustva koje nas obogaćuje.

Za kraj, što biste preporučili  onima koji bi htjeli ići?

Svima onima koji žele ići želim preporučiti da to i učine, bez puno razmišljanja. Bez puno razmišljanja hoće li moći i kako će, samo neka idu jer kada dođu u grad u koji žele, vidjet će da nema razloga za paniku i brigu. Svi koji nas čekaju gore su studenti kao i mi i svi će pomći ako imamo neki problem, samo je bitno odlučiti se, otići i dobro se zabaviti

(izvor fotografije: privatni arhiv)




Mihaela Dubelj

ponedjeljak, 13. studenoga 2017.

Održan međunarodni Zumba fitness Master Class Dubronik

Plesno rekreativna udruga ''Fortuna'' organizirala je veliki međunarodni događaj - Zumba Master Class Dubrovnik. Master Class je održan 4. listopada u Hotelu Rixos Dubrovnik, a ugostio je po prvi put u Hrvatskoj jednu od najpoznatijih Zumba prezenterica Lorretu Bates.

(izvor fotografije: Tatjana Prigl)


Sudjelovati su moglli svi, a na samom početku događaja svoje znanje i vještine su pokazali najmlađi Zumba Kids te korisnici domova za nemoćne i starije koji već tri godine vježbaju poseban Zumba Gold program. 
Također  u programu je sudjelovalo više od 100 licenciranih Zumba instruktora.

(izvor fotografije: Tatjana Prigl)



Lorreta  je svoj Master Class držala sat  vremena nakon čega su sljedili grupni nastupi instruktora i gostiju. Nakon nastupa i slikavanja s Lorretom, radnja se prebacila u klub Lazareti na after partyu Zmba Master Classa.





(izvor fotografije: Mihaela Dubelj)


Broj  karata je bio ograničen, a prikupljeni novac  donirao se  Udruzi Dva skalina Dubrovnik.


Mihaela Dubelj

Otvoreni 13. Dubrovački medijski dani

Znanstvena međunarodna konferencija Dubrovački medijski dani s temom ''Digitalni posrednici i medijski pluralizam'' održana je 27. i 28. listopada u Sveučilišnom kampusu.


(izvor fotografije: Sveučilište u Dubrovniku)


Na konferenciji su sudjelovali brojni predavači s europskih sveučilišta kao što su Damiano Tambini, Natali Helberger, Pier Luigi Parcu, Krisztina Stump te mnogi drugi. 

(izvor fotografije: Sveučilište u Dubrovniku)


Svake se godine za Dubrovačke medijske dane odabiru teme koje se bile najaktualnije, a ove  su to digitalni posrednici. Predsjednik organizacijskog odbora Dubrovački medijski dani Mato Brauotivć istaknuo je kako danas društvene mrež,e kao što su Facebook, Youtube ili Google, uvelike utječu i upravljaju  ljudima te kako je upravo iz tog razlogs važno uvidjeti kako oni kao digitalni posrednici utječu na živote ljudi. Također Brautović je istaknuo kako se danas sve više korisnika služi onlne medijima kao izvorima ne tradicionalnog informairanja.


(izvor fotografije: Sveučilište u Dubrovniku)


Kao i svake godine, studenti Odjela za komunikologiju su prenosili sva izlaganja predavača na društvenim mrežama.



Mihaela Dubelj

četvrtak, 26. listopada 2017.

Recenzija knjige: Krhotine

Radnja knjige Krhotine, autorice Karin Slaughter, odvija se u Atlanti, točnije u elitnom naselju Ansley Parku. Ubijena je mlada djevojka čija je majka golim rukama usmrtila mladića kojeg je tamo zatekla, pretpostavljajući da je on ubojica.

Slučaj je prepušten atlantskoj policiji, ali se u nju umiješao i Istražni ured države Geogrije. Agent Will Trent dolazi na mjesto zločina zbog usluge koju duguje Amandi Wagner, glavnoj osobi u Istražnom uredu i odmah zapaža da je policiji promaknulo nešto.

Trent preuzima slučaj, usprkos slabim tragovima i partnerici Faith Mitchell koja ga prezire iz osobnih razloga. Posao mu ujedno i otežava i olakšava njegova disleksija koja mu stvara probleme pri čitanju i pisanju.

Dok istraga traje, Will mora kriti svoju bolest od partnerice koja ga krivi za istragu koju je proveo prije par godina dok je radio kao agent unutarnje kontrole. Ta je istraga poslala šestoricu policajaca u zatvor, a Evelyn Mitchell, majka njegove trenutne partnerice, svoju je karijeru završila prijevremenom mirovinom.

Zbog mržnje koju gaji Faith, mora zaštititi sebe od mogućih problema koje bi moglo uzrokovati otkrivanje njegovog zdravstvenog stanja te nastoji to pod svaku cijenu sakriti od nje.
Međutim, on svoju bolest ne može dugo kriti od nje; kako  istraga odmiče, on postaje nespretniji u skrivanju tragova koje ona primjećuje te nakon mnogih svojih teorija donosi ispravan zaključak.
Ali, istraga ga je pokazala u drugom svjetlu i promijenila njeno stajalište kada je on u pitanju. Ona odlučuje ipak sačuvati njegovu tajnu, a samim tim i njegovu karijeru.

Autorica u svom pisanju koristi dobar omjer između dijaloga i opisa, izbjegavajući time mogućnost da se čitatelj dosađuje. Knjiga sadrži par neočekivanih obrata koji sve više naglašavaju dinamiku radnje te potiču radoznalost čitatelja.

Krhotine su drugi naslov u serijalu o Willu Trentu i ubojstvima koja pogađaju Atlantu. Moguće ih je nabaviti u trgovinama Tisak Medie ili kioscima Tiska, a cijena varira od 30 do 50 kuna.
Knjiga je proglašena trilerom godine, prodana je u više od 30 milijuna primjeraka te ima preporuke od The Washington Posta, Kirkus Reviewsa, Evening Standarda i ostalih.
Preporučljiva je čitateljima koji vole trilere sa policijskim istragama, nudeći jednu kvalitetnu istragu s mnogim obratima, velikim brojem sumnjivaca te ubojicom kojeg je nemoguće otkriti prije posljednjeg poglavlja.

Karin Slaughter je američka književnica čije su knjige prodane u milijunima primjeraka te prevedene na više od 30 jezika. Prva knjiga koju je objavila je bio roman Triptih (2012.), a slavu joj je donio serijal trilera o disleksičnom agentu Istražnog ureda države Georgije Willu Trentu koji istražuje zločine sa svojim specifičnim metodama u Atlanti, gradu sa rekordnom stopom zločina u Sjedinjenim Američkim Državama.






Anela Sefer

Nova pobjeda juga

U drugom kolu Regionalne lige vaterpolisti Jug Croatia osiguranja u Gružu su svladali Jadrana iz Splita sa 13:5.

Aktualni prvaci dobro su ušli u susret te su do poluvremena imali vodstvo od 5-1. U trećoj četvrtini gosti iz Splita se bude te postižu jednak broj pogodaka kao i Jugaši, četiri.

Ipak obrana je na čelu s Markom Bijačem podigla svoj intenzitet u zadnjem periodu kojeg su dobili 4-0.

Najefikasniji kod domaćina bio je Marko Ivanković s tri postignuta gola. Slijedili su ga Renzuto, Macan i Fatović s dva dok su Joković, Benić, Lozina te novopridošlica Rašović po jedan put pogodili mrežu vratara Anića.

Igrači Vjekoslava Kobeščaka idući susret igraju 25. listopada u Ligi prvaka protiv Dinama u Moskvi.

foto: Jug



Kruno Kuzmanić