utorak, 26. svibnja 2020.

KONAVOSKE NAUŠNICE- TRADICIJA ILI VEĆ UOBIČAJENI NAKIT?

Konavoske naušnice ili kako se još u Konavlima nazivaju verežice tradicionalni su nakit koji je dio Konavoske nošnje. U zadnjih nekoliko godina stekle su veliku popularnost te ih često možemo vidjeti kako ih nose žene diljem Hrvatske, a čak i šire, za razliku od prošlosti kada su ih nosile samo Konavoke. Naušnice su predstavljale obiteljsko nasljeđe, gdje su se prenosile s koljena na koljeno. Uglavnom su ostajale u kući pa prema tome primarno su ih dobivale nevjeste, osim ako u obitelji nije bilo muške djece, nasljeđivale su ih kćeri, uglavnom najstarija.


Tradicionalne obiteljske naušnice iz 19. stoljeća 

Imale su veliku emocionalnu vrijednost, jer su označavale pripadnost, pa tako u Gradu kada bi sreli ženu sa konavoskim naušnicama znalo se da je iz Konavala. Postojale su različite veličine, znalo se koja veličina se nosi. Manje naušnice su nosila cure što je značilo da nisu zauzete, a žene odrasle dobi koje se bile zauzete i žene zrelije dobi nosile su veće. Prilikom ženidbe mladići su morali svojim zaručnicama darovati zlatne konavoske naušnice. Na taj način se također pokazivala imućnost obitelji. Rađene su ručno. Postojale su i posebne zlatne naušnice za nevjeste, koje su nevjeste nosile samo na dan vjenčanja.

Zbog jednostavnog izgleda i elegancije danas su vrlo popularne diljem Hrvatske, dostupne su u mnogim zlatarama gdje ih turisti također kupuju kao suvenir. Dostupne su razne boje od  srebrenih naušnica do rose gold sa raznim bojama dijamanata. Mnogi Konavljani se danas pitaju kako ih zaštiti, dok se one masovno proizvode i prodaju u svim dijelovima Europe.

                                                                  Svadbene naušnice


Lucija Trković

 

subota, 23. svibnja 2020.

TAJNE LJEPOTE LOKRUMA

Odmoriti dušu i tijelo od tereta svakodnevnice najbolje je u prirodi, a pri tome korisno je doznati i neke nove stvari. Upravo zbog toga brojni Dubrovčani posjećuju Lokrum. Otok koji je posebni rezervat šumske vegetacije pod zaštitom UNESCO-a. Omiljeno je to kupalište i izletište toliko blizu Grada, a u isto vrijeme egzotično, tajanstveno, mjesto za koje se vežu mnoge legende i priče.

Putevi i staze Lokruma posjetitelje vode kroz botanički vrt sa zanimljivom zbirkom eukaliptusa, kaktusa i sukulenata do ostataka bazilike, pa čak i paunova i zečeva koji poput ponosnih domaćina dočekuju i pozdravljaju goste.

Šuma česvine i crnog jasena, šuma alepskog bora, stari maslinik sačuvan još iz vremena benediktinske uprave otokom te vrtovi i perivoji očarat će svakog prolaznika. Pejzaž koji se pruža pred očima, natjera svakoga da na trenutak zastane zapanjen ljepotom.

Na otoku se nalazi malo jezero „Mrtvo more" pogodno za kupanje djece i neplivača. Klupice koje pružaju pogled na jezero uvijek su popunjene. Upravo ovo jezero omiljeno je kupalište Dubrovčana.




Najviši vrh na Lokrumu su uzvisine na kojima se nalazi tvrđava u obliku zvijezde Fort Royal, koju su sagradili Francuzi 1806. godine. S mjesta se pruža predivan pogled da Grad, Cavtat i otoke. Očara svakog prolaznika, a teško je ostati ravnodušan netaknutoj prirodi.            



Nakon uživanja u pogledu, još jedna atraktivna lokacije je klaustarski vrt gotičko-renesansnoga samostana. Jedan je od malo preostalih klaustarskih vrtova u dubrovačkom kraju. S istočne i južne strane okružen je svodovima trijema, gdje se, na kruni gustijerne, još može vidjeti grb dubrovačkoga vlastelinskog roda Đorđić. Uz samostan na Lokrumu veže se poznati mit koji glasi da su  Benediktinci tri puta kružili oko otoka sa svijećama okrenutima naopako. Prema legendi, onaj tko skupi sav vosak, razbit će drevnu kletvu.



Prije povratka svakodnevnici, vrijeme provedeno na stijenama gledajući u silno more koje se prostire obalom, uživajući u pogledu melem su za dušu. Osjećaj dobiven tijekom boravka na otoku je neopisiv.

Posjetitelji se teška srca odvajaju od ovog otoka, ali svatko tko jednom osjeti njegove čari mu se vraća. Lokrum je savršeno mjesto za bijeg od svakodnevnih problema koji pruža osjećaj spokoja i dašak raja.




Bruna Dotur


Posljednje pismo tvojeg ljubavnika




Ljubavni roman Posljednje pismo tvojeg ljubavnika djelo je autorice Jojo Moyes. Engleska spisateljica koja je najveću slavu stekla romanom Me before you, po kojem je snimljen i film. U ovom romanu Jojo Moyes isprepliće dvije ljubavne priče, nevezane jedna za drugu. Upoznaje svoje čitatelje sa životom glavnog lika, novinarke Elle koja u potrazi za pričom u ahrivu novina nailazi na staro ljubavno pismo. Pismo iz 1960. godine u kojem neki muškarac moli svoju ljubavnicu da napusti supruga. Svojom radoznalošču Ella vrlo brzo biva uvučena u ljubavnu priču iz prošlosti. Ljubavna priča vezana je za Jennifer koja se budi u bolnici nakon prometne nesreće. Ničega se ne sjeća - ni supruga, ni prijatelja, ni tko je bila. A zatim, kada se vrati kući, otkriva skriveno pismo i počinje se prisjećati ljubavnika zbog kojega je bila spremna sve staviti na kocku... Ellieina i Jenniferina priča o strasti, preljubu i gubitku međusobno se isprepleću u ovom romanu iznimnoga emocionalnog naboja čija je radnja podvučena (isprekidana) posljednjim pismima.

 



Danijela Sarić


petak, 22. svibnja 2020.

Borba za hrvatski futsal

Pandemija koronavirusa paralizirala je cijeli svijet, time i sportska događanja diljem planete. Neke od država koje su prkosile svim zakonima ili su nastavile sportska natjecanja zbog povoljne epidemiološke situacije bile su Južna Koreja ,Bjelorusija, Nikaragva, Turkmenistan I Tadžikistan. Svijet sporta i sportske portale iz mrtvih je probudila, subota 16. svibnja 2020. kada su se nastavile utakmice prvog i drugog stupnja njemačkog nogometa. Potvrđeno je da se hrvatski prvoligaši, na terene se vraćaju 30. svibnja utakmicama Hrvatskog kupa, dok se utakmice Prve HNL nastavljaju 6. lipnja.

Prva hrvatska malonogometna liga, osim Španjolske, jedina je malonogometna liga u Europi koja će nastaviti svoje natjecanje. Situacija na tablici je poprilično turbulentna I postavlja jako puno pitanja. Do kraja regularnog dijela ostala su još tri kola a razlika između prvoplasiranog Olmissuma I drugoplasiranog Novog Vremena iznosi samo jedan bod. Posljednjih dana puno prašine podigla je tema nastavka 1. HMNL. Prema riječima čelnika HNS-a, većina klubova izglasala je volju za nastavkom prvenstva izabravši između dvije ponuđene opcije. Objavama na Facebooku, Vrgorac, Olmissum, Split I Alumnus dali su do znanja da ne podržavaju postojeći sustav I protiv su odigravanja prvenstva. Naime, svi dvoranski sportovi u Europi kao I u Hrvatskoj, već odavno su zaključili svoja prvenstva. Nakon dva mjeseca stanke I svega što se događa u svijetu, nije lako okrenuti glave prema odigravanju prvenstva. Originalni raspored Hrvatskog prvenstva prije koronavirusa, za završni datum davao je 30. svibnja, kada je na rasporedu eventualna peta utakmica finala play offa. Nesnosne vrućine, amaterizam I turistička sezona glavni su razlozi zašto 1. HMNL počinje tek krajem rujna, a završava krajem svibnja. Najveći problem nastavku prvenstva, uz sve epidemiološke mjere opreza je nedostatak sustava klimatizacije u većini dvorana u Hrvatskoj. Putovanja u ljetnim vremenima bit će jako iscrpljujuća za sve ekipe, uz visoke troškove eventualnog pronalaska smještaja. Pitanje je kako će biti igračima koji nisu naviknuli igrati na visokim temperaturama u zatvorenom prostoru. Predsjednik HNS-ove Komisije za mali nogomet, gostujući u sportskoj televiziji “Time Out” urednika i voditelja Davora Lopina na Dubrovačkoj televiziji, naglasio je kako nema razlike igranja futsala u petom I u sedmom mjesecu.

- Imamo prvi mjesec kad nam je hladno pa nemamo grijanje... Primjera radi Square je olakotna okolnost što neće imati gledatelja pa neće biti još više topline što znači da će dvorana biti prazna – kazao je Topuzović.

 

Futsal je napokon dobio prostor za svoju modernizaciju. U nedostatku TV prijenosa, futsal bi bio pravo osvježenje na televizijama što bi pomoglo promociji sporta I borbi za TV prostor. Nažalost, futsal ne može pobjeći od svog amaterizma u hrvatskim okvirima. Španjolska futsal liga, LNFS, je profesionalna liga koja je natjecanje odlučila završiti odigravanjem Final 8 turnira. Prva HMNL je pak amaterska liga, koja se tek traži I bori za svoju popularnost. Hrvatski klubovi nemaju financijsku moć  zavratiti strance u svoje lige zbog čega će ostati znatno oslabljeni u nastavak prvenstva. Prvi pretendent za naslov, Novo Vrijeme Makarska, svoje strance uspjela je zadržati u Makarskoj te će zbog toga biti znatno ojačani za razliku od drugih momčadi čije okosnice ekipe čine strani državljani. Studentske ekipe poput Alumnusa I Universitasa, svoje igrače morat će zadržati na mjestu studentskog prebivališta I nakon što završe ispitni rokovi u lipnju. Futsal Dinamo kojeg krasi sjajna domaća atmosfera I huk s tribina Bad Blue Boysa, sada neće imati vjetar u leđa od strane navijača. FC Split, jedan od najtrofejnijih I financijski najmoćnijih klubova Hrvatske, trenutno posljednjeplasirani klub lige, posljednju slamku spasa ipak će morati hvatati na terenu.

(izvor fotografije: Nacional.hr)


(izvor fotografije: HNTV.hr)

(izvor fotografije:  Makarska-danas.com)

Svi prvoligaši se slažu da je najpravednije pozicije na tablici riješiti sportskom bitkom na terenu, a ne za zelenim stolom. Ipak, regularnost natjecanja se promjenom formata I postojećim uvjetima odigravanja dovodi u pitanje. Pitanje je I koliko amaterski malonogometni klubovi mogu financijski izdržati troškove putovanja I smještaja u ljetnim mjesecima uz osiguranja I prevencije koje će morati provoditi u skladu s naredbama Stožera za civilnu zaštitu. Na dugoročnom planu, koronavirus će sigurno promijeniti standarde plaćanja I ulaganja u mali nogomet. U kojim će razmjerima klubovi osjetiti ovu krizu, otkrit ćemo tek od iduće godine kada krenu slagati nove igračke kadrove. Do konsenzusa je u ovom trenutku nemoguće doći, svatko ima svoje interese koje zagovara, a HNS mora pronaći način kako najmanje oštetiti dugoročni razvoj malog nogometa u Hrvatskoj.

 

Matej Perović 

Tjedan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

 7. tjedan karijera sveučilišta u Dubrovniku održao se od 2. do 7. ožujka 2020.godine, s temom „Komu pripada budućnost?“, a to je ujedno bio i naslov središnjeg događanja – predavanja astronoma Korada Korlevića. U bogatom programu radionica, panela i predavanja, studenti su mogli čuti od stručnjaka, znanstvenika i poslodavaca koja se znanja i vještine traže na tržištu rada, ali i dosta praktičnih savjeta kako voditi i planirati svoju karijeru.

I ove se godine održao okrugli stol: Razvoj modula upravljanja vlastitom karijerom na visokim učilištima, u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, na kojem su sudjelovali:  izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente sveučilišta u Dubrovniku, dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Lukša Jakobušić,  poduzetnik, Marko Žmirak, Alumni Sveučilišta u Dubrovniku, a moderatorica je bila prof. dr. sc. Darja Maslić Seršić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Jedan je panel bio u organizaciji Alumni kluba, a o važnosti povezivanja studenata, poslovnog sektora i visokog obrazovanja govorili su: Boris Vujčić, guverner HNB-a i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivona Labaš, direktorica strateškog razvoja RIT Croatia, doc. dr. sc. Meri Šuman Tolić, predsjednica UNIDU Alumni kluba i Tonći Vicelić, direktor regije Raiffeisen banke.

Prvi je put organizirana i radionica za Poslodavce s temom: „Kako se pripremiti za studente?“, koju je vodila Martina Špiljak iz tvrtke Adecco Hrvatska d.o.o., vodeće svjetske agencije za zapošljavanje. Dodatno, upriličilo se i predstavljanje knjige „Kako preživjeti u suvremenoj džungli?“ psihologa Sandra Kraljevića, a Kraljević je održao i radionicu za studente s temom: Kako su društvene mreže promijenile trendove u zapošljavanju?


Martina Vico


nedjelja, 26. travnja 2020.

Recenzija romana Žena iz snova


Žena iz snova, prvijenac spisateljice Karen Hamilton, majstorski je ispričan triler koji svakom stranicom čitatelja sve dublje uvlači u svijet glavne junakinje Juliette, odlučne, bistre i nadasve zaljubljene žene. Iako je njezina opsesivna ljubav prema bivšem dečku, pilotu Nateu glavni pokretač radnje, ovo štivo nipošto nije tipičan ljubavni roman. Hamiltonova od Juliette stvara lik koji svakog čitatelja na početku živcira svojim ishitrenim i pomalo djetinjastim zabludama o ljubavi, no kako roman odmiče, glavna junakinja pretvara se u psihički nestabilnu osobu. Ono što valja istaknuti, činjenica je da istovremeno, u svojoj luđačkoj opsesiji, Juliette izaziva simpatije i podršku čitatelja. Ona slijedi Natea bilo kamo, postaje stjuardesa u njegovoj kompaniji, unajmljuje stan u njegovom kvartu s pogledom na njegov prozor, hakira mu društvene mreže, ima plan i ne preže ni pred čim da taj plan ostvari.  Još jedna zanimljivost činjenica je da je i sama autorica radila kao stjuardesa, te su situacije iz pilotskih kabina i ne tako savršen život avionskih posada ispričani iz prve ruke. Savršeno štivo za sve obožavatelje Žene na prozoru i One prije mene.

Mihaela Ljubić

Kenova? Evo stižu Česi.


Stara jezgra grada Dubrovnika

U današnje vrijeme Dubrovnik živi ponajviše od turizma. Gradom prođe preko milijun turista godišnje, među kojima prednjače Amerikanci i Britanci. Do danas, turizam je rastao iz godine u godinu, no tijekom ove sezone očekuje se drastičan pad uzrokovan virusom COVID-19.
Bogatstvo Dubrovnika, osim osebujne kulturne baštine koja je pod Unescovom zaštitom, čine  i brojne manifestacije što Dubrovnik svrstava u  jako atraktivne destinacije turistima iz cijelog svijeta. Osim toga, serija Games of Thrones koja je snimana u Starom gradu i široj okolici pridonijela je popularizaciji Dubrovnika kao turističkog središta. Mnogi posjetitelji ostaju nekoliko noćenja, što im je, kako kažu, dovoljno za đir Stradunom, razgledavanje zidina i posjet Lokrumu što je tek nekolicina čari Grada.
Može se reći da Dubrovnik živi od elitnog turizma jer pruža iznimno dobru kvalitetu usluga i smještajnih kapaciteta, a na području Hrvatske  najviše hotela  s 4 i 5 zvjezdica nalazi se baš u Dubrovniku. Ulaže se u podizanje kvalitete što je više moguće. Također, Dubrovnik je jaka kongresna destinacija koja je na listi top 100 u svijetu.
Sinonim za noćni život u Dubrovniku jedan je od najpoznatijih svjetskih klubova Culture Club Revelin koji je zauzeo 45. mjesto na listi Top 100 najboljih klubova svijeta.




Razvoju turizma pogoduju i brojne izravne zrakoplovne linije najpoznatijih aviokompanija poput Vuelinga, British Airwaysa, Easy Jeta, Jet2Coma. Prošle godine  uvela se izravna linija s Amerikom, Dubrovnik-Philadelphia, no ove godine, nažalost ukinuta je zbog COVID-19.
Dubrovnik teži cjelogodišnjem turizmu kako bi mogao razviti i zadržati kvalitetnu radnu snagu i  omogućiti rad objekata u staroj gradskoj jezgri tijekom cijele godine.
Sve navedeno praktički je umrtvljeno preko noći zbog mjere protiv širenja koronavirusa . Šuška se da bi sezonu mogli spasiti turisti iz Češke koji su i prošlih desetljeća bili rado viđeni posjetitelji u Dubrovniku.



Stereotipi o češkim turistima


Dogovor Češke i Hrvatske omogućio bi građanima iz te dvije zemlje da putuju iz jedne u drugu državu, a dosadašnji planovi predviđaju izravne avio-veze između Praga i Dubrovnika, odnosno Splita. Predstavnici hrvatske vlade proteklih su dana rekli kako razmatraju mogućnost ponovnog otvaranja marina, nekih kampova i hotela na nešto zabačenijim lokacijama, dalje od urbanih centara.

Mihaela Ljubić