petak, 24. ožujka 2017.

Promocija knjiga: “Politički odnosi s javnošću” i “Odnosi s javnošću: teorija i praksa” Zorana Tomića

Knjiga  “Politički odnosi s javnošću”  i drugo izdanje knjige “Odnosi s javnošću: teorija i praksa” prof.dr. sc. Zorana Tomića, predstavili su pročelnik Odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Pero Maldini i doc. dr. sc. Đorđe Obradović te sam autor dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Zoran Tomić. Promocija je okupila studente i profesore fakulteta, a održala se 23. ožujka na Sveučilištu u Dubrovniku.


(Izvor fotografije: Ivana Stanković)

(Izvor fotografije: Portal Oko)


“Politički odnosi s javnošću” knjiga je s više od 900 stranica podjeljena na šest dijelova i 40 tematskih cjelina. U prvom dijelu autor upoznaje s razvojem profesije odnosa s javnošću i  definicijama. Maldini je za knjigu rekao “Zanimljiv je pristup u samom uvodu gdje Tomić govori o tome ne samo što jesu, nego nudi i niječnu definiciju, govori o tome što politički odnosi s javnošću nisu. Mediji stvaraju javno mijenje. Upravo zato, stvarajući javno mijenje i želeći  se pozicionirati politički u određenim socijalnim skupinama, politički akteri moraju uzeti u obzir sve ono što podrazumijevaju politički odnosi s javnošću. Upravo je to glavnina sadržaja ove knjige.”

Zaključno je rekao da je ova kniiga za studente, teoretičare, za sve one koji se bave odnosima s javnošću, ali i za one koji ne znaju ništa o njima. Ova knjiga će dati jedan drukčiji i kritički uvid ili bar mogućnost kritičke spoznaje koja nam nedostaje u društvu
 Važno je spomenuti i riječnik koji se nalazi u obe knjige kojeg su istaknuli Maldini i Obradović. 



                                                        (Izvor fotografije: Portal oko)


 “Odnosi s javnošću: teorija i praksa” je drugo, dopunjeno i izmjenjeno izdanje koje ima 54 poglavlja na preko 1.300 stranica. U ovoj knjizi nalazi se 56 studija slučaja, a sva stara poglavlja su dopunjena.
Knjiga se bavi odnosima s javnošću u kulturi umjetnosti, vjerskim organizacijama, obrazovanju, sindikalnim i volonterskim organizacijama, sportu itd. Đorđe Obradović je za knjigu rekao: “Djelo može služiti poput enciklopedije odnosa s javnošću”. Obje knjige imaju izrazito pozitivne recenzije niza stručnjaka.

                                                    (Izvor fotografije: Portal Oko)


Tomić je za odnose s javnošću rekao da je radio na njima 13 godina, u knjigama citirao 800 različitih djela i da je to izrazito težak rad. “Samo budala nema dilema. Ja sam ih imao jako puno, konzultirao sam se s recenzentima da mi ih pomognu razriješiti. Mi danas slavimo znanje, koje može biti osnova za popravljanje ovog poprilično bolesnog društva...Vjerujem da vi (mladi) možete spasiti svijet”, rekao je Tomić.
Za svoju filozofiju naveo je “carpe diem” . Publici je rekao: “Morate iskoristiti svaki dan. Ja uistinu nastojim iskoristiti svaki dan. Utakmicu “Lige prvaka” gledam s knjigom u ruci. Sve moje knjige su išarane, sva  moja posteljina je išarana, sve oko mene je išarano jer ja sve moram zabilježiti i kasnije selektirati selektirati”.

 
Za “Odnosi s javnošću: teorija i praksa” Tomić je rekao: “U središtu ove knjige je suvremeni praktičar odnosa s javnošću. Filozofija ove knjige je promjena. Svijet se tako brzo mijenja. Mijenjaju su komunikacijski kanali, mijenjaju se tehnike, mijenja se javnost. U skladu s jedinom konstantom, konstantom promjena, mijenjaju se i praktičari koji su u središtu pozornosti. Zato svi mi koji mislimo napredovati u karijeri, koji mislimo pozitivno mijenjati svijest, svakodnevno se moramo mijenjati u skladu s promjenama koje dolaze kroz društvo i kroz znanost. Znanje je u središtu tih promjena i znanje je u središtu filozofije ove knjige, znanje je nešto što pobjeđuje u budućnosti.''


                                                       (Izvor fotografije: Portal Oko)

''Politički odnosi s javnošću je “dijete'' odnosa s javnošću, dijete teorije i prakse. To je jedno specifično područje koje nije dovoljno istraženo. Ovo je jedina knjiga ovakvog sadržaja. Knjiga ima tendenciju oblikovanja nove vrste komunikacijskih ratnika, onih koji će znati bolje i brže znati uspostaviti komunikaciju između decision maker-a i javnosti. Ta komunikacija nije na visokoj razini ja bih rekao u tranzicijskim društvima.“U središnjem pristupu knjige je uvijek interes javnosti, a ne interes pojedinca. Ona nije pisana za političare, ona je pisana za javnost ali da je pročitaju i političari. Prošlo je vrijeme politike bez znanja, ova knjige nudi politiku sa znanjem. Ove knjige nude okvir za znanje u politici i oko politike'', izjavio je Tomić.


Studentima je rekao da su mu oni uvijek ciljna javnost i poručio: “Najvažniji resurs koji imamo je resurs vremena. Svi mi imamo jednak broj dana, sati, minuta  i sekunda u mjesecu. Samo je pitanje kako ćemo ih iskoristiti.  Ja ih koristim tako da radim svaki dan. Morate tri puta više učiti i čitati nego pisati. Ako svaki dan ovo radimo nije slučajno da nastaju ovakva djela. Potičem vas da svaki dan nešto pročitate. Još važnije da imate cilj.”


                                                   (Izvor fotografije: Ivana Stanković)

Najavio je i svoje sljedeće dijelo “Riječnik odnosa s javnošću”.  “ Nisam imao dovoljno samopouzdanja i vjere u sebe. Zašto? Zato što danas u svijetu nema riječnika odnosa s javnošću, dakle ja nemam referentne građe. Riječnik čeka neku posebnu vrstu recenzije. On je pri kraju ima ok o 1700 interdisciplinarnih pojmova. Kada će izići ne znam, još uvijek imam strah, kada budem siguran i kada budem imao mentalnu snagu da prihvatim činjenicu da je to prva knjiga takve vrste u svijetu. Amerikanci već sto godina rade, prve agencije i 120. Za to treba imati malo ludosti u sebi. Ja je imam i neka je i nadam se da će nas dovesti do nekog novog susreta”, izjavio je Tomić.



Ivana Stanković

četvrtak, 23. ožujka 2017.

Sport: JUG - BARCELONETA

Vaterpolisti Jug Croatia Osiguranja su nakon dramatične završnice u Gružu, bili bolji od  Barcelonete s 11:10 (2:0, 4:3, 2:4, 3:3), te  tako osigurali nastup na završnom turniru Lige prvaka.
„Jugaši“ su susret ovorili s 2:0 zahvaljujući ponajprije raspoloženom Perroneu koji je prvo zabio gol, a potom asistirao Jokoviću.




















 (Izvor fotografije: Zlaja)


U drugom periodu Jug nastavlja s istim tempom te u jednom trenutku vodi  4:1, no tada na krilima Rašovića i Munarriza, koji su zajedno postigli 7 od 10 pogodaka gostiju, dolaze do vodstva 7:6.
Europski prvak se ipak budi,  uzvraća s dva gola i  u posljednju četvrtinu ulazi s vodstvom.
Unatoč tome što domaćini ponovno bježe na dva razlike Barceloneta se nije predavala,  četiri i pol minute prije kraja dolaze do izjednačenja. Garcija, najbolji kod Juga s 3 gola i Fatović svojim golovima vraćaju prednost na dva razlike minutu prije kraja susreta.

Ipak Munarriza još jednom stupa na scenu te svojim četvrtim golom donosi neizvjesnu završnicu, u tim je  trenutcima trener „crveno-plavih“  Vjekoslav Kobeščak zbog prigovora  udaljen na tribinu.
Pri samom kraju posljednjeg napada Vrlić je izborio peterac, koji Jug odbija izvesti, nakon toga gostujući golman Lopez pokušava unijeti nervozu u redove Dubrovčana potopivši vrata, te tako zarađuje crveni karton i završava pravu dramu u Gružu.


Osim već spomenutih  Garcije i Perronea, u redovima domaćiht treba istaknuti i vratara Bijača koji je vodio obranu s 13 intervencija. Igrači Vjekoslava Kobeščaka ovom pobjedom su dva kola prije kraja matematički osigurali plasman na završnom turniru Lige prvaka koji se krajem petom mjeseca drugu godinu za redom održava u Budimpešti.

STATISTIKA
JUG Croatia Osiguranje: Bijač (13 obrana), Macan, Fatović (1), Lončar, Joković (1), Garcia (3), Marković (2), Pavličević, Vrlić (2), Perrone (2), Benić, Obradović, Popadić. Trener: Vjekoslav Kobešćak.


CNA Barceloneta: Lopez (4 obrane), Famera, S. Rašović (3), Munarriz (4), Larumbe, Minguell (1), Bustos, V. Rašović (1), Tahull (1), Fernandez, Mallarach, Lozina, Linares. Trener: Jesus Martin.



Kruno Kuzmanić

srijeda, 22. ožujka 2017.

Nogomet: GOŠK Dubrovnik - Orkan Dugi Rat

Nogometaši GOŠK Dubrovnika 1919. nastavljaju sa sjajnim igrama na domaćem terenu. Savladali su Orkana iz Dugog Rata s rezultatom 3:0, a utakmica se održala u utorak na lapadskom terenu.

Nakon što su za vikend poraženi u Metkoviću od strane Neretve sa 2:1, „Gospari“ su se brzo vratili na pobjedničke staze, te su bez većih problema savladali Orkan. GOŠK je od prvog sudčevog zvižduka krenuo agresivno, što se isplatilo u 17-oj minuti kada je nakon ubačaja Lipotića loptu u mrežu „pospremio“ Karlo Torbarina.
























(Izvor fotografije: Dubrovački vjesnik)


U prvom poluvremenu kod prvog gola Lipotić je dva puta zaprijetio gostujućem vrataru Baučiću, ali bez uspjeha. Za novi pogodak u drugom dijelu se čekalo pet minuta, glavnu ulogu ponovno je imao Torbarina. Ovaj put se našao na drugoj stativi nakon ubačaja Jurića.



(Izvor fotografije: Dubrovački vjesnik)


20-godišnjem Zadraninu ovo je bio treći gol u zadnje dvije utakmice, nakon što je ove sezone propustio osam utakmica zbog ozljede koljena.
''Točku na i“ stavio je Antonio Lipotić u 66-oj minuti golom iz jedanaesterca nakon prekršaja Jurića.
Ovom pobjedom Dubrovčani su ostali na šestom mjestu, dok je Orkan zadržao sedamnaestu poziciju.

Sljedeći izazov za igrače Franje Domića je gostovanje kod sedmoplasiranog Kamena, u Ivanbegovini  ove subote.


Kruno Kuzmanić

ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Govornička škola ''Grgur Ninski''

Druga po redu Govornička škola ''Grgur Ninski'' održana je u organizaciji Studentskog zbora na sveučilišnom kampusu u Dubrovniku. Održavala od 10. do 12. ožujka. Projekt Govorničke škole okupio je brojne studente s različitih odjela kako bi poradili na svojim prezentacijskim i komunikacijskim vještinama.

Prvog dana Govorničke škole predsjednik Studentskog zbora Marko Plavčić pozdravio je sve prisutne te najavio mentore istručnjake za fonetiku koji su u tri dana projekta poučavali studente najznačajnijim vještinama javnog govora.  Uvodno predavanje održala je doc. dr. sc. Anita Runjić  Stoilova s Filozoskog fakulteta u Splitu u kojem je objašnjavala važnost govorništva danas . Zbog vremenskih neprilika preostala tri predavača bila su spriječena prisustovati uvodnom predavanju, ali su stigli na vrijeme za rad u grupama.

Riječ su imali  prošlogodišnji  pobjednici  Govorničke škole  Marta Vukasović i Orsat Juraj Spajić te ostali sudionici koji su istaknuli prednosti projekta i rekli ponešto o  mentorima.
Ovogodišnja Govornička škola studente je podijelila u dva stupnja, među kojima su u prvoj skupini bili početni polaznici te u drugoj prošlogodišnji polaznici koji su već savladali osnovne tehnike govora i javnog nastupa.  Rad u skupinama bio je baziran na kvalitetu. Predavači dr. sc. Gabrijela Kišiček i profesori fonetike Anita Runjić Stoilova, Davor Stanković te Davor Nikolić kao pomno probrani mentori izabrani su s ciljem poboljšavanja govornih sposobnosti i vještina studenata.

Zadnji dan održani su javni govori u amfiteatru Sveučilišta, u kojem je iz svake skupine odabrano dvoje najboljih. Odlukom žirija Marta Vukasović ponijela je glavnu nagradu govoreći o utjecaju reklama za vrijeme dječijeg programa. Svoje su govore održali i Ivana Lovrić koja je govorila o ulijevanju  prihoda od turizma u BDP, Marina Vučković Matić sa idejom da u škole ne treba uvoditi uniforme, Toni Šušnjar s govorom o islamu kao političkoj ideologiji, Orsat Spajić koji je ustanovio da NATO pakt treba ukinuti , Zlatan Avdić s govorom o neisplativosti uvođenja vojnog roka i Blaž Bulum koji je ustvrdio da je budućnost novca u digitalnim valutama.  Za glavnu nagradu od publike izabrana je Mia Medvidović  sa govorom o ukidanju vjeronauka u školama.  Svi ostali studenti dobili su certifikat o položenom stupnju.


I ovogodišnja Govornička škola nadmašila je očekivanja studenata, koji su osim edukativnog dijela projekta  imali priliku i zabaviti se.  




Marta Žderić, Lea Cindrić

utorak, 14. ožujka 2017.

ROBIN HOOD - NOTTINGHAM U DUBROVNIKU

Snimanje filma ''Robin Hood: Origins'' odvijalo se u Dubrovniku od 20. veljače do 6. ožujka. Nakon ''Igre prjestolja'' i ''StarWarsa'', Dubrovnik, točnije jezgra Starog grada, je još jednom postao glavna kulisa za Hollywoodsku scenu. 



Film ''Robin Hood: Origins'', redatelja Otta  Bathursta, izlazi 23. žujka 2018., a prema rječima bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića premijera filma nakon Hollywooda će biti održana na lokaciji samog Nottinghama – Straduna. Aktivnost snimanja se odvijala na lokacijama Trga oružja, na Posatu, Vratima od Ploča, Ulica Sv. Dominika, Vratima od Pila (ulaz u park), te na onoj najvažnijoj ulici – Stradunu. Na Stradunu se snimanje odužilo zbog vremenskih neprilika, a zadnje scene su snimane na Posatu. Za snimanje je bilo potrebno oko 1300 statista, na što su se Dubrovčani odazvali u velikom broju te su sva mjesta u kratkom roku bila popnjena. 


(Izvor fotografije: Mihaela Dubelj)

(Izvor fotografije: The Dubrovnik Times)


No, da sve ne bi bilo bajno, uvijek ima onih koji će se žaliti na bilo kakvu aktivnost u Starom gradu. Naime, riječ je o ljudima koji smatraju da je Dubrovnik brend sam po sebi te da ne treba biti ničija kulisa koja će se besplatno koristiti za snimanje. Ovakva situacija je već postala normalna kada je u pitanju neka nova aktivnost u gradu koja će privući ljude. Ti isti ljudi smatraju kako je Hollywoodska produkcija svojim materijalima i alatima oštetila Stradun i ostale dijelove grada. Također je po svim dubrovačkim medijima nastala pobuna kako će se zapalit Posat, snimanjem zadnje scene stimulansom požara pod nadzorom vatrogasaca. Na njihovu žalost, Hollywoodska se ekipa dobro pobrinula očistiti ''nered'' koji je ostavila te bez ikakvih požara snimila posljednju spektakularnu scenu na Posatu.


(Izvor fotografije: DuList)

(Izvor fotografije: Mihaela Dubelj)


Srećom, uvijek je puno više pozitivnih ljudi koji idu uz korak s vremenom i s osmjehom dočekuju ovakva događanja u gradu. Grad je ponovno bio pun ljudi, što filmske ekipe, što turista, što domaćih ljudi koji su došli pratiti snimanje.
Dubrovčani i ostali gosti su imali priliku uživo gledati snimanja scena na Stradunu, glumce, kočije, konje te cijelu filmografsku opremu. Veliku pozornost su izazvali vatreni efekti, kočije s konjima, što se moglo primjetiti po velikom broju ljudi koji su došli gledati. Kulisa je ponajviše osmijeha, izvukla na lica onih najmlađih kojima je sve ovo bio veliki doživljaj.







Ipak je ovo rijetka prilika da se prisustvuje ovakvom događaju te doživi Hollywood na Stradunu, pogotovo za one ljude koji to znaju cjeniti i nešto iz toga izvući. Bilo je tu ljudi svih dobi, počevši od djece do studenata pa sve do onih starijih. Pa tko ne bi htio prisustvovat nečemu što se cijeli život može samo pred ekranima gledati?


Među publikom su važno mjesto zauzeli obožavatelji Hollywoodskih zvijezda  - Jamiea Foxa (u ulozi Little Johna) i Jamiea Dornana (poznatiji kao Mr Grey iz 50 nijansi sive, a u Robin Hoodu utjelovljuje ulogu Willa Scarleta). Jamie Foxx je zajedno sa svojom obitelji uživao u ljepotama grada. Bio je sasvim prijateljski nastrojen i druželjubiv sa svim fanovima u gradu.  Za razliku od njega, Jamie Dornan se samo pojavio jedan dan na setu kojeg se moglo također pratiti. Dornan je, na žalost novinara, a ponajviše obožavateljica, na set ušao automobilom zatamljenih stakala i tako izašao. Stoga njegovi obožavatelji nisu imali sreće i prilike za fotogafiju, no imali su priliku barem ga vidjeti u sceni gdje predvodi pobunu. No, nije ni čudo da je ''odmaglio'' u automobilu s obzirom  na ''vrebanje'' novinara ispred seta. Upravo je zbog tih razloga Foxx odlučio dolaziti i odlaziti sa seta automobilom, nakon šro je prethodno slobodno šetao Stradunom.





Novinarska ekipa studentskog časopisa Punkt i UNIDU radija, spojila je ugodno s korisnim te porazgovarala sa slavnim glumcem Jamiem Foxxom. Naime, riječ je o jednoj veoma zanimljivoj situaciji. Sjedali smo u kafiću Laura na Pločama, nakon sati i sati stajanja na Stradunu.  Poslale smo poruku Jamie Foxxu na Instagram kako bi ga voljele vidjeti makar u prolazu. Ubrzo nakon poslane poruke Jamie se pojavljuje ispred kafića Laura te izlazi iz automobila zajedno s djecom. 




Čini se kako domišljatost, upornost i pristojnost ipak ima prednost u ovakvim situacijama naspram  konstantnog ''nasrtanja'' na zvijezde koji su prije svega obični ljudi željni normalne pažnje. Slikavanju sa zvijezdom se priključila i njegova obitelj, koja je svojim ponašanjem pokazala koliko su odgojena i pristojna bez obzira što su djeca Hollywoodskog oskarovca.




Za dojmove o Dubrovniku, ljudima  i namjerava li opet dolaziti ovdje, Foxx je rekao kako je veoma oduševljen gradom i njegovom ljepotom, te njegova djeca također. Za ljude se ugodno iznenadio koliko su  pristojni, uljudni i pristupačni. Također je izjavio kako sigurno planira opet doći u Dubrovnik, no ipak privatno i u miru. Na pitanje je li ikad prije čuo za Dubrovnik, Foxx je rekao da nije.  Za noćni život u Dubrovniku, Foxx je izjavio kako nije izašao te  nas je srdačno  upitao gdje  izlazimo. Također je dobio preporuku odlaska na Srđ i još nekoliko lokacija za obilazak do kraja njegovog boravka u Dubrovniku. Pri kraju razgovora smo mu  poželjele sreću i uputile veliki broj komplimenata kako je prava zvijezda te mu zahvalile na odvojenom vremenu. Dok su odlazili sa Ploča, djeca i on su srdačno i veselo mahali našoj ekipi Punkta i UNIDU radija.









Snimanje Robin Hooda se nastavlja u Istri. Stradun se ispraznio, glavna ulica čeka turiste da zauzmu svoje pozicije. Hollywood je napustio Dubrovnik, a hoće li se u njemu opet naći povodom snimanja Jamesa Bonda, ostaje na čekanju.






Mihaela Dubelj

ponedjeljak, 13. ožujka 2017.

SPORT: GOŠK Dubrovnik - Zmaj Makarska

Nogometaši GOŠK Dubrovnika 1919. su u 19. kolu prvenstva, održanom u subotu na Lapadu, s 5:1 bili bolji od Zmaja iz Makarske. Nakon što su polusezonu otvorili porazom protiv Vala 1:0, igrači Franje Domića vratili su se pobjedničkim navikama.


(Izvor fotografije: izuzetno.com)

„Gospari“ su poveli u 44-oj minuti golom novopridošlice Stipe Barana, koji je iskoristio nespretnost gostujuće obrane te je glavom prebacio istrčalog vratara Hodžića.

Makarani su uzvratili odmah u idućem napadu nakon što je ubačaj, činilo se rukom, skrenuo Vedad Jaganjac i tako prevario Kristića. U 66-oj minuti domaćini su ostali s 10 igrača na terenu nakon što je Jurić u dvije minute zaradio dva žuta kartona. Unatoč tome GOŠK u 74-oj minuti dolazi do vodstva, nakon prekršaja Jaganjca u šesnaestercu, udarac s bijele točke iskoristio je Lipotić. Pet minuta prije kraja susreta svoju drugu opomenu je zaradio gostujući igrač Lozina, te tako izjednačio snage na terenu.

(Izvor fotografije: izuzetno.com)

Makarani su bili prisiljeni "baciti" sve svoje snage u napad, što su „Gospari“ znali iskoristiti. Prvo je nakon kontre Lipotić (90') upisao svoj drugi gol na utakmici, da bi se do kraja utakmice u strijelce upisali i Šimun Horvat (90'+3') nakon kornera, i Nedjeljko Kešina (90'+4') nakon još jedne sjajno realizirane kontre.

Ovom pobjedom GOŠK je skočio na šesto mjesto prvenstvene ljestvice, dok je Zmaj ostao prikovan za dno. Dubrovčani u sljedećem kolu, 18.3. gostuju kod Neretve u Metkoviću. 



Kruno Kuzmanić

petak, 10. ožujka 2017.

PREDAVANJE: O hrvatskom leksiku u govoru pomoraca

Dr. sc. Jasenka Maslek održala je predavanje „O pomorskom nazivlju - talijanizmi, noštromizmi, božmanizmi“ u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u ponedjeljak, 6. ožujka u sklopu programa obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika.



U svom izlaganju Maslek je dala presjek okolnosti i uvjeta u kojima se razvijala hrvatska pomorska terminologija, te primjerima iz različitih mjesta jadranskoga priobalja potkrijepila uporabu talijanizama u živome kolokvijalnome govoru. Naglasila je ulogu oca hrvatskoga pomorskoga nazivlja, Boža Babića, zagovornika purističke struje u pomorskom nazivlju. On je u periodu od 1870. do 1901. objavio je pet pomorskih rječnika, te time ostavio značajan trag u pomorskoj leksikografiji.



U prošlosti je pomorski leksik bio mletačkog, odnosno talijanskog podrijetla, što je razlog prevladavanja talijanizama u govoru pomoraca. “Oni talijanizmi koji su se u govoru naših pomoraca sačuvali do danas i dio su njihova aktivnoga kolokvijalnog leksika, nazivaju se noštromizmima. To su primljenice koje su se potpuno asimilirale i prilagodile se hrvatskome jeziku na fonološkoj i morfološkoj razini s različitim stupnjevima adaptacije na razini pojedinih govora i dijalekata. Noštromizmi su u prošlosti, a i danas, jezikoslovno na vrijednosnoj razini hrvatskoga razgovornog jezika“, objasnila je predavačica te dodala „dio leksika vezanog uz jedrenjake je nestankom ovih brodova iščezao i prešao u pasivni kolokvijalni leksik, a takvi talijanizmi nazivaju se božmanizmima.“



Bitno je očuvati šarolikost pomorskog nazivlja, jer ako potpuno odbacimo i zamijenimo noštromizme novotvorenicama, automatski osiromašujemo izražajnost i osebujnost izričaja koji je više stoljeća dio hrvatskoga maritimnog kulturnog kruga,  zaključila je Maslek.

Vedran Levi i Ana Pendo