subota, 20. lipnja 2020.

Razlike prošlogodišnje i ovogodišnje turističke sezone

Od direktorice Turstičke zajednice općine Blato, Maje Šeparović, saznajemo da je sezona kakva je i predviđena, ipak ni približna prošlogodišnjoj. Zbog toga, od presudne je važnosti, pa i u vidu oporavka, neprestano biti svjestan činjenice da ova kriza mijenja postojeće stavove, vrijednosti i stilove života.



Za početak, recite par bitnih stvari o sebi i čime se bavite.

Zovem se Maja Šeparović i direktorica sam Turističkog ureda Turističke zajednice općine Blato na otoku Korčuli.

Kada ste krenuli raditi u turizmu, jeste li smatrali da je to sigurna grana gospodarstva ili ipak ne i zašto?

U turizmu sam već deset godina. Sve grane gospodarstva podložne su promjenama i osjetljive su na razne nepovoljne utjecaje, i teško bi ijednu bilo definirati kao „sigurnu“ granu, a osobito turizam koji je kao takav uvelike osjetljiv na različite promjene i nestabilnosti.  Bitno je biti svjestan činjenice da smo neprestano suočeni s novim izazovima na koje moramo spremno reagirati te isto tako kontinuirano pratiti aktualnu situaciju, zbivanja i događanja.

Kada je krenula opća zabrinutost oko pandemije Covid-19, koji su vaši prvi dojmovi i reakcije bili u vezi odvijanja ovogodišnje sezone?

Prvenstveno je, vjerujem svima, bez obzira kojom se granom djelatnosti bavili i koje djelatnosti obavljali, bila prisutna neizvjesnost zbog novonastale situacije, promjena i privikavanja na „novo stvarno“ ali i očuvanja zdravlja i sigurnosti svojih bližnjih, naših sugrađana i svih trenutnih i budućih posjetitelja. Naravno, između ostalog, nametala su se i pitanja u smislu realnih mogućnosti ostvarivanja turističkih putovanja i prometa, ne samo temeljem postojeće epidemiološke situacije u zemlji, susjednim zemljama i svijetu, već i realnim mogućnostima kretanja, kao i mogućnostima  putovanja turista s obzirom na pogođenost krizom financijske prirode nastale uslijed pandemije. Između ostalog, i nakon privikavanja na ovo novo iskustvo koje svima nama uvelike mijenja obrasce ponašanja i koje zasigurno nitko od nas neće tako lako zaboraviti, neizbježna je i spoznaja da će turizam kao takav zasigurno biti drugačiji nakon završetka ove pandemije što otvara brojna pitanja u smislu što će biti drugačije, ali i što može biti bolje.

Mnogi djelatnici u turizmu su već prošlu sezonu iskazali nezadovoljstvo prometom, svi su se nadali boljoj nadolazećoj sezoni ali je po svemu sudeći došlo do najlošije sezone, mnogima ikada. Kakvi su Vaši stavovi o cjelokupnoj prošlogodišnjoj turističkoj sezoni ?

Prošlogodišnja ostvarenja na području naše turističke zajednice bilježe porast, iako nešto manji uzevši u obzir porast u postotcima ostvarenja prijašnjih sezona, no  svakako se radi o kontinuiranom porastu u smislu ostvarenog turističkog prometa, te u skladu s time, i porastu interesu posjetitelja za našu destinaciju.

Usporedite trenutačnu situaciju u turizmu u odnosu na prošlogodišnju.

Trenutačna situacija održava predviđanja za ovu sezonu uslijed okolnosti nastalih pandemijom  Covid-19, a to je trenutno ostvarenje na razini 20% prošlogodišnjeg turističkog prometa za ovo isto razdoblje.

U moru negativnih stvari koje je pandemija donjela, smatrate li da je utjecala na poboljšanje kvalitete pružanja usluge u turizmu ili je kvaliteta ostala ista?

Bez obzira na situaciju sa pandemijom, smatram da je poboljšanje kvalitete pružanja usluga u turizmu nešto na čemu se neprestano mora raditi i težiti u turizmu, jer u protivnom ne možemo ni očekivati rezultate kojima svi težimo.

Pandemija je u mnogim gospodarskim granama promijenila fokus orjentiranosti, sve više pažnje se pridaje zdravstvenoj sigurnosti. Smatrate li da je turizam najviše pogođen u odnosu na pitanje zdravstvene sigurnosti?

U smislu zdravstvene sigurnosti osobita se pažnja  i inače pridavala osiguranju i provođenju svih normativa najviših higijenskih i zdravstvenih standarda, a osobito sada i u granama koje su direktno ili indirektno povezane sa turizmom. Svakako jest činjenica da se očekuju  pojačani obavezni sanitarni standardi u turističkim objektima, ali i viša razina preventivne zdravstvene sigurnosti destinacije u cjelini.

Stanje po pitanju virusa se mijenja iz dana u dan, prema tome je teško išta planirati i nagađati, no smatrate li da je moguće nadoknaditi nastale gubitke u turizmu?

U situaciji kakva je trenutno i koja se još i sada mijenja iz dana u dan, bilo bi jako neozbiljno izlaziti sa nekim nepotpunim nagađanjima u smislu nadoknađivanja nastalih gubitaka. Ipak, od presudne je važnosti, pa i u vidu oporavka, neprestano biti svjestan činjenice da ova kriza mijenja postojeće stavove, vrijednosti i stilove života, koji se kao takvi ujedno održavaju i vidljivi su osobito u turističkom sektoru,  te imati na umu da smo svi zajedno uvelike fokusirani na drugačiji odnos prema samom doživljaju prostora, u smislu socijalnog distanciranja i one međusobne svakodnevne interakcije, nadalje tu je i drugačiji odnos prema zdravstvenoj sigurnosti, ali i odnos prema održivosti i svijesti prema okolišu, te u konačnici odnos prema istinskim doživljajima destinacije u kojoj posjetitelj boravi sa naglaskom na iskrene, emotivne i prepoznatljive doživljaje koje teži osjetiti i s kojima se želi upoznati za vrijeme svog boravka u istoj.

 Klara Oreb

PROMJENE SU JEDINI IZLAZ


Na današnji lijepi i sunčani dan 17. lipnja 2020. godine, imala sam priliku provesti ugodan razgovor s vlasnikom apartmana „San Antonio“. Tihomir Petrušić dugogodišnji je ugostiteljski djelatnik koji se bavi vođenjem apartmana u Pločama. Zadovoljstvo gosta, kvaliteta i pružanje ugodnog boravka gostima smatra glavnim segmentima uspješnog poslovanja. Svoj posao vodi samostalno sa svojom obitelji. U razgovoru, predstavio mi je svoje razmišljanje o slici nadolazećeg turizma u odnosu na prethodne godine. Također sam saznala interesantne informacije o nadogradnji njegovog budućeg poslovanja.

Poštovani gospodine Petrušić, dugi niz godina bavite se ugostiteljstvom, evo za početak nam recite gdje su točno locirani Vaši apartmani i kako biste definirali svoje dugogodišnje iskustvo rada s gostima?

Apartmani „San Antonio“ smješteni su u dolini Neretve, u gradu Ploče. Lokacija nije baš zadovoljavajuća jer je Ploče lučki grad te je zbog toga more zagađeno, no pozitivna strana je blizina Makarske rivijere koja nudi mnogo lijepih plaža i čisto Jadransko more.  Vođenjem apartmana bavim se već 20 godina, volim taj posao, upoznavanje ljudi različitih kultura je vrlo zanimljivo i može se dosta toga naučiti. Dugogodišnje iskustvo me naučilo da je ljubaznost prema gostima ključ svega, ukoliko toga nema, gubite gosta i više vam se neće vratiti. Posao nije pretjerano težak, kada si sam svoj šef sve je jednostavnije, raspoređujem posao zajedno sa svojom obitelji tako da ne osjećam težinu posla.

Spomenuli ste da posao nije pretjerano težak te da rad dijelite zajedno sa svojom obitelji što je lijepo i sigurno Vam omogućava više slobodnog vremena. O koliko se smještajnih kapaciteta točno radi i jeste li zadovoljni s njihovim popunjavanjem?

Objekt se sastoji od četiri apartmana i jedne sobe, popunjavanje smještajnih jedinica proteklih godina bilo je vrlo zadovoljavajuće. Gosti dolaze iz svih predjela svijeta, a doprinos tomu je omjer dobre kvalitete i niske cijene. Najčešće su to grupe ljudi, obitelji, prijatelji koji dođu ljetovati na par dana i u tom vremenskom periodu žele posjetiti gradove koji se nalaze u blizini Ploča.

Turistička slika cijele Hrvatske posljednjih godina je vrlo zadovoljavajuća, posebno je bila jaka 2018. godine kada je nogometna reprezentacija Hrvatske bile druga u svijetu, to je bila velika promidžba za nas. Što mislite kako će utjecati trenutna situacija vezana za koronavirus prema nadolazećoj turističkoj sezoni?

Smatram da će trenutna situacija oko virusa narušiti svim turističkim državama, ne samo Hrvatskoj. Osobno mogu posvjedočiti kako nam se sprema vrlo loša turistička sezona. Iako se smatra kako je još rano za donošenje takvih procjena, no prošle godine u ovom razdoblju bilo je puno rezervacija te su svi smještajni kapaciteti bili zauzeti.

Trenutna situacija zasigurno će ostaviti drastične posljedice, no Hrvatska gotovo pa nema nijednu zaraženu osobu od koronavirusa. Prema Vašem mišljenju smatrate li da je to naša prednost kao turističke države i da će gosti ipak odlučiti doći ljetovati kod nas?

Takvo razmišljanje mi je davalo nadu sve do prije deset dana, kada su došle informacije o slučajevima novo zaraženih u susjednoj Bosni i Hercegovini. Smatram da u ljudima prevladava veliki strah od moguće zaraze virusom da bi odlučili bezbrižno otići na putovanje. Također dolazi velika gospodarska kriza u svijetu i smatram da su odlasci na ljetovanja zadnja stavka o kojoj ljudi sada razmišljaju.

Naravno, potrebno je o tome razmišljati unaprijed kako bi se smanjila moguća iznenađenja vezana za lošu turističku sezonu. Nikome se ne sprema obećavajuća turistička sezona. Mislite li da će ovo biti kritična godina za Vas i vaše poslovanje?

Od samog početka pandemije koronavirusa i uspostave karantene, razmišljao sam o posljedicama koje bi nas ubrzo mogle zadesiti. Znao sam da će ovo biti kritična godina gledano s različitih aspekata, samo je bilo pitanje u kolikoj mjeri će biti kritična. Sa sigurnošću ne mogu potvrditi da od sezone ništa neće biti, ali trenutna situacija ne upućuje na dobro.

Konkurencija će biti opaka ove godine jer je svima u cilju što bolje poslovati i izboriti se za prodaju vlastitih usluga i proizvoda. Imate li posebne metode kojima biste privukli goste da dođu na ljetovanje upravo kod Vas?

Jasno je da ćemo svi jedni drugima konkurirati, potrebno je pronaći dobru, smislenu strategiju koja će privući turiste upravo k nama, a ne našoj konkurenciji. Potrebno je vrlo pažljivo osmisliti ideje i inovacije kojima ćemo privući turiste ali i osigurati svoj profit.

Kada ste već spomenuli ideje i inovacije, koje biste Vi osobno primijenili u svom poslovanju?

Za početak, smanjio bih standardne cijene smještajnih jedinica, naravno ne previše kako se ne bi ugušili prihodi. Također bih uveo bonus dan, nakon pet dana boravka u „San Antonio“ apartmanima. Smatram da bi takva strategija mogla privući veći broj gostiju.

Izvrsne ideje, to je definitivno iznenađenje koje će goste oduševiti i privući. Zahvaljujem što ste sudjelovali u ovom ugodnom razgovoru i podijelili Vaše mišljenje sa mnom.  Lijep pozdrav!


Magdalena Petrušić

ponedjeljak, 15. lipnja 2020.

Osvrt na film „Extremely Wicked, Shockingly Evil and Vile“

Extremely Wicked, Shockingly Evil and Vile je američki biografski triler o životu serijskog ubojice Ted Bundija. Redatelj filma je Joe Berlinger. Film je napisan prema knjizi Elizabeth Kloepfer, koja je bila njegova tadašnja djevojka. Glavni glumci su Zac Efron u ulozi Ted Bundija i Lily Collins u ulozi Tedove djevojke, Elizabeth Kloepfer. Radnja prati visokoobrazovanog studenta Ted Bundija kojemu se život počne raspadati nakon što biva optužen za niz ubojstava. Njegovi pokušaji zataškavanja svojih zastrašujućih djela bivaju uspješni dok ga njegova djevojka, Elizabeth Kloepfer, ne prijavi policiji zbog njegove sličnosti s fotorobotom misterioznog ubojice kojeg su objavili u novinama. Ne želeći prihvatiti zastrašujuću istinu o čovjeku u kojeg se zaljubila i pustila u svoj život, Elizabeth ipak počinje uviđati kako su optužbe protiv Teda vrlo moguće. Film šalje odličnu poruku gledateljima, koliko god mislimo da dobro poznajemo nekoga, nikada ne možemo biti potpuno sigurni u to.

Vrhunac filma označava Tedov odlazak u zatvor te početak sudskih procesa. Kako radnja odmiče, otkrivaju se sva gnjusna ubojstva koja je Ted napravio. Odlično odabrana glumačka postava omogućila je da se prenese točna karakterizacija likova. Zac Efron je odlično odglumio pasivno agresivnog manipulatora, upravo onakav kakav je Ted bio. Lily Collins se perfektno snašla u ulozi zabrinute djevojke kojoj se život krene raspadati preko noći, prisiljena suočiti se s izopačenom istinom. Sam naziv filma dobro je odabran kako bi opisao glavnog lika i njegove postupke.

Nakon niza dugih bitki, nekoliko godina povlačenja po sudu, Ted  je proglašen krivim te je osuđen na smrtnu kaznu. Do zadnjeg dana njegovog života govorio je da je nevin,  iako su dokazi pokazivali drugačije. Njegova djevojka, Elizabeth, odluči ga zadnji put posjetiti na dan njegovog smaknuća. Ted joj tada napokon prizna da je počinio ta sva ubojstva, napokon dopuštajući Elizabeth da skine teret sa srca kojeg je nosila sve te godine misleći da on nebi bio iza rešetaka da ga ona nije prijavila. Zavšetak filma je simboličan, Ted je mrtav, a Elizabeth napokon nastavlja normalno živjeti ne osjećajući krivnju što ga je upravo ona predala u ruke pravdi. Koliko god je nekada teško prihvatiti istinu, potrebno je kako bi se moglo nastaviti dalje.

 

Magdalena Petrušić

10. pozdrav ljetu „Ane u gradu“

Deseta obljetnica kulturno-medijskog događaja „Pozdrav ljetu“ održat će se u drugačijem izdanju od prošlih.

Svake godine 21. lipnja na Srđu u ranim jutarnjim satima Ana Rucner nagovještava prvi dan ljeta. Prvim jutarnjim zrakama u 5:00 sati krenu prvi taktovi violončela koji svojim relaksirajućim tonovima na poseban način obilježavaju i Svjetski dan glazbe. „Ana u gradu“ tako, svake godine iz nova, privlači tisuće posjetitelja. Time je Ana kroz svoj umjetnički izričaj i nesvakidašnju ideju stvorila prepoznatljiv i neizostavan događaj cjelokupnog festivala.

Ovogodišnje održavanje je bilo u planu održati kroz 4 koncerta na 4 različite lokacije u Dubrovniku. Tako se koncert tijekom proteklog tjedna snimao na raznim lokacijama od iznimne kulturne važnosti u Gradu. Ana je svirala violončelo u praznim amfiteatru Excelsa na Srđu, pijanist Matej Meštrović u palači Sponza, komorni studio Zagrebačke filharmonije  u atriju Kneževa dvora, bend u kazalištu Marin Držić te gudački kvartet Rucner i FA Linđo u Etnografskom muzeju Rupe. Ovime načinom Ana poručuje svima da je moguće ostati povezan i, usprkos teškim vremenima, kroz glazbu u život unijeti pozitivu. Koncert i dokumentarac koji prikazuje deset godina festivala bit će prikazan na HRT-u istog dana u popodnevnim satima. Tako je data potpora Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, te je stvorena razglednica Dubrovnika obavijena svevremenskim klasičnim melodijama.

foto: Tea Lukinić


S obzirom na pandemiju COVID-19 Ana je odlučila promijeniti dosadašnje planove. Prva verzija će biti dostupna svima na malim i velikim ekranima, no usprkos situaciji, koncert će se uživo ipak održati. Prve vijesti o popuštanju epidemioloških mjera Ani su dale povoda da nastavi tradiciju. Stoga će, uz gostovanje svestranog hrvatskog pijanista i skladatelja Mateja Meštrovića, u 5:00 sati u jutro 21. Lipnja održati svoj jedinstveni tradicionalni koncert. Unatoč tome Ana poručuje svim Dubrovčanima i svoj publici „Jer kao svake godine i ubuduće: sunce svakog jutra izlazi, ljeto svake godine dolazi, glazba liječi i ohrabruje“, te poziva „ svi ste dobrodošli, održimo zajedničku tradiciju i obilježimo 10. rođendan festivala.“.

Klara Oreb

The End of the F***ing World

Ova napeta Netflixova serija snimljena je po stripu Charlesa Forsmana, a prva sezona je puštena 2017. godine. Dvije godine kasnije obožavatelji su dobili dugo iščekivani nastavak ove na trenutke komične ali i ozbiljne mini serije.

Serija se sastoji se od dvije sezone od kojih svaka ima po osam epizoda u trajanju od 20 minuta. Savršena je za gledanje u jednom dahu jer vas svojom zanimljivom radnjom i kratkim trajanjem lako natjera da pogledate cijelu sezonu u komadu, a kada shvatite da je gotovo žalit ćete što ste je tako brzo odgledali.



Glavne uloge pripadaju talentiranim mladim britanskim glumcima Jessici Barden i Alexu Lawtheru koji su savršeno odglumili zadane uloge- mlade i buntovne tinejdžerice Alysse te povučenog i misterioznog Jamesa.

Radnja prati dvoje srednjoškolaca u njihovoj avanturi, kroz koju napokon počinju shvačati sebe i svijet oko njih. Za razliku od standardnih serija namijenjenih mladima, ova serija ima dozu kontraverze što se može i iščitati odmah iz njenog naziva. Obrađuje teme mentalnih bolesti i trauma koje pogađaju neke mlade kroz njihovo odrastanje, ali svejedno te teme nisu stavljene u glavni fokus serije.




James i Alyssa u prvoj sezoni besciljno bježe od svojih obitelji u pokušaju da napokon dođe do dugo očekivane promjene u njihovim životima. Kroz epizode gledatelji se bolje upoznaju sa pozadinskim pričama ovo dvoje problematičnih mladih ljudi, i na taj način počinju suosjećati sa njima. Zbog nepovjerenja koje imaju u odrasle, jer su im kroz život većinom samo pružili razočaranja ovo dvoje protagonista odluče sami krojiti svoju sudbinu kroz često krive odluke i apsurdne događaje.

Druga sezona nam daje nastavak priče i njen cjelovit i primjeren kraj. Vidim kako su se James i Alyssa ipak morali suočiti sa posljedicama svojih radnji u prvoj sezoni, i kako su iz toga izrasli kao zrelije i mudrije osobe. Druga sezona ponovno spaja ovo dvoje sad već skoro odraslih ljudi kroz ponovnu avanturu, gdje pokušavaju pobjeći od nove prijetnje.


Ivana Radić

subota, 6. lipnja 2020.

Kakvu vrijednost ima diploma stručnih studija u Republici Hrvatskoj?

Studenti stručnih studija ovih su dana uznemireni ne samo zbog "novih" načina polaganja kolegija već i zbog online sastanka koji se održao u četvrtak s pročelnikom Sveučilišnog odjela za stručne studije. 
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 10. ožujka ove godine, objavljene u Narodnim Novinama 47/2020 dana 17. travnja 2020. postoji nužnost donošenja Dopune Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru do 31. prosinca 2020.godine.  Više o odluci možete pronaći ovdje.


Studenti su pokrenuli grupu na Facebook-u pod nazivom "STOP DISKRIMINACIJI STRUČNIH STUDIJA" .   Grupa broji više od 5000 članova u samo tjedan dana, osnovana je u cilju da se što više ljudi uključi i fizički prisustvuje prosvjedu koji za sada nije definiran datumom, jer kako kažu, nikome ne bi koristilo da se ide u prosvjed neorganizirano i naslijepo te kada za to dođe vrijeme treba biti masovno, ističući da je to jedini način da ih se shvati ozbiljno.
"Ako se do 31.12. Vlada ne pokrene i ne donese novu Dopunu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru odnosno novi prijedlog rješenja desiti će se to da imamo ''pravno prazninu'' gdje ćemo imati DIPLOMU KOJA NEMA SVOJU RAZINU (ukratko to znaci da se na natječaj za posao osoba sa diplomom stručnog specijalista javlja praktički sa svjedodžbom srednje škole SSS, naročito u državnim službama) a isto tako ta diploma niti nema uporište kojim bi ista vrijedila u Europskoj Uniji - jer kako da se usporedite sa studentima stručnih ili ostalih studija u Europskoj Uniji ako HR nije ''priznala'' odnosno nije odredila razinu te diplome?... Kako da nas netko drugi cijeni ako nas vlastita država ne cijeni?" – jedan je od tekstova administratora grupe Domagoja Latinca.

Ukoliko se to ne dogodi, studenti i oni koji su završili stručni i specijalistički studij u Republici Hrvatskoj ostaju u takozvanoj "pravnoj praznini", pojednostavljeno, ostaju bez ikakve kvalifikacije, iako su diplomirali na stručnim i specijalističkim studijima. 


 

Većina zemalja Europske Unije uopće nema podjele na podrazine. Studenti koji završe sveučilišne preddiplomske studije imaju zvanje: "magistri znanosti" i orijentirani su na istraživanje i teoriju, a studenti stručnih studija po završetku studija imaju zvanje: "stručni magistri za specijalistički studij". Europa priznaje da postoje razlike između stručnih i sveučilišnih studija ali u smislu ishoda - prvi više ulažu u razvoj vještina, a drugi u razvoj znanja, međutim, ne razlikuje ih tako da ih svrstava na više i niže razine. Naprotiv, u svim razvijenim zemljama sustav nastoji dati što snažniju podršku svojim stručnim sveučilištima jer su ona vrlo značajna za razvoj gospodarstva.


Valeria Begura


utorak, 2. lipnja 2020.

Rezenzija filma: Bilo jednom... u Hollywoodu

Najnoviji film kralja nasilja i bizarnosti, Quentina Tarantina oborio je redorde gledanosti diljem svijeta te je od mnogih kritičara dobio titulu filma godine za 2019. godinu.




Luckasta priča o televizijskom glumcu kojem karijera polako ide silaznom putanjom, a on se teško miri s činjenicom da njegova slava blijedi, vodi nas u zvjezdani svijet Los Angelesa i Hollywooda 1968. i 1969. kada je glavna stvar bila biti „dijete cvijeća“. Vladavina hipija koji su zaposjeli osunčani grad te svoju ideologiju proširili i na pripadnike filmske elite u „Bilo jednom… u Hollywoodu“ nikada duhovitije i kritičnije nije bila prikazana.

Tarantin ispreplitanjem više paralelnih radnji, naizgled nepovezanih, uspjeva gledateljima prikazati kaotičan svijet kasnih 1960-ih, zlatnog doba Hollywooda.

Uspješnosti filma pomogla je i vrhunska glumačka postava, u glavnim ulogama  Leonardo DiCaprio, Brad Pitt i Margot Robbie.


Danijela Sarić