Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

  ( Loudwire) Prije 20 godina, na radijskim postajama i glazbenim televizijskim kanalima, pojavila se jedna priča. Bila je poprilično jednostavna. On je bio momak, ona djevojka,   on je bio punker, a ona je plesala balet, što više reći. Priču je otpjevala Avril Lavigne, mlada Kanađanka, za to vrijeme otkačenog načina oblačenja. Mediji su je nazivali punk princezom, a punkeri su se zgražali na izraz pop punk kojeg je Avril donijela. U prosincu 2021. Avril je razveselila svoje obožavatelje kada je u suradnji s Travisom Scottom objavila pjesmu "Bite me". Zvukom, tekstom i spotom vratila je svoje obožavatelje u vrijeme kada je bila jedna od najvećih zvijezda. Nakon pjesme uslijedilo je još jedno iznenađenje.  Pjesma "Sk8er boi" postaje film. Avril bi trebala priču o poznatom paru iz svoje pjesme prenijeti na filmsko platno. Ništa nije sa sigurnošću potvrđeno, ali kako su mnogi mediji koji se bave filmom ili glazbom objavili informacije o filmu, šanse za kupovinu karata

(foto: Luka Stanzl) Poznata hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija ponos je svojih Konavala čije pjesme u Hrvatskoj zna gotovo svatko, od najmlađih do najstarijih generacija. Rođenja je 3. listopada 1938. godine u Dubrovniku. Tereza je odrasla sa ocem Antunom, pomajkom Jelom i bratom Perom. Bili su siromašna i skromna obitelj, ali Tereza je u intervjuima često voljela naglasiti da su živjeli ispunjeno i sretno. Majka joj je umrla kada je imala samo mjesec dana pa je nije imala priliku upoznati, a otac se oženio udovicom koja nije mogla imati djecu te je svu ljubav prenijela na Terezu i njenog brata.  Glazbom se prvi puta susrela sa sedam godina kada je postala članica zbora radio stanice Dubrovnik. Željela je upisati glazbenu školu, ali roditelji su inzistirali da uz glazbu nauči i neki zanat zbog čega je usporedno upisala  glazbenu, ali i strukovnu srednju školu. To joj nije polazilo za rukom budući da je imala velikih problema sa matematikom, zbog čega se odlučila na ispis iz strukov

  Novinarsko je zanimanje od statusa cijenjene profesije došlo do tog statusa da mnogi novinari od svoje plaće jedva krpaju kraj s krajem, a ne rijetko se čuje da oni žive uglavnom od honorara. Uzme li se u obzir da profesionalni novinar nema određeno radno vrijeme nego radi kao servis informacija narodu pa to budu i dnevni i noćni sati, i vikendi, i blagdani i dani koje je možda novinar planirao posvetiti obitelji, tada je jasno da biti novinar nije ni lako i da to ne može biti svatko.   Kada se govori o školovanim novinarima koji svoj posao obavljaju profesionalno oni se u svom poslu sve češće suočavaju i sa kršenjem autorskih prava na njihove tekstove koje im često kradu, malo izmijene, kopiraju i objavljuju bez ikakvog dopuštenja razni amaterski portali na kojima pišu ne školovani laici kako bi se „kitili tuđim perjem“. U Hrvatskoj je najveća žrtva takvih kršenja autorskih prava i krađa tekstova Hrvatska izvještajna novinska agencija poznatija kao HINA. Zakon Republike Hrvatske

    (kerigma-pia)  Ljetnim mjesecima, mali gradić Cavtat koji se smjestio na poluotoku Ratu može se pohvaliti velikim brojem turista. Mnogi od njih se nakon što dođu prvi puta vraćaju ponovno zbog prelijepe netaknute prirode, brojnih palma koje se prostiru niz obalu, ugodne domaćine, ukusne hrane i bogate kulture. Kada šetaju Cavtatom u pravilu se zaustave kod jednog zanimljivog kipa koji prikazuje poznatog hrvatskog slikara Vlahu Bukovca.             Vlaho Bukovac rođen je 1855. godine u Cavtatu. Njegovo je prezime prvobitno bilo Faggioni, no 1877. godine pod utjecajem dubrovačkog pjesnika Meda Pucića obiteljsko prezime Faggioni pohrvatio je u Bukovac. Životopis Vlaha Bukovca vrlo je osebujan jer je već sa 11 godina sa svojim stricem otputovao u New York. Nažalost, stric mu je ondje vrlo brzo preminuo pa je mladog Vlaha teta umjesto u školu poslala u popravilište na Hearts Island. Nakon četiri godine vratio se u rodni Cavtat gdje se nije dugo zadržavao kako ne bi roditeljima bio fin