Cijena ljudskog života

Pobačaj – ubojstvo ili pravo na izbor? bila je tema debate o kojoj su raspravljali brucoši Odjela za komunikologiju 7. svibnja 2014. na Sveučilištu u Dubrovniku. Obje grupe, afirmacijska i negacijska svoj su rad izložile kroz tri aspekta, političko–pravni, biološko-medicinski i etičko – moralni.

Foto: Paula Ivančić

Afirmacijska grupa se pozvala na zakon Republike Hrvatske koji govori o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Druga grupa se obranila govorom o abortusu kao kaznenom djelu protiv života i tijela navodeći primjere Danske, Argentine i Čilea te uspoređujući njihove zakone sa hrvatskim.

Negacijska grupa je navodila probleme s kojima se suočava žena i njena okolina nakon pobačaja. Neki od njih su rastava braka, pogoršanje psiho-fizičkog zdravlja, socijalne posljedice kao što su razne ovisnosti, zapuštanje i zlostavljanje djece te naposljetku smrt.

„Fetus je život, ali ne i osoba“, bio je temeljni argument biološkog aspekta afirmacijske grupe uz primjer smrti majke nakon poroda blizanaca čiji otac nije uspio izvojevati pobjedu u sudskom sporu oko smrti dvije osobe jer je odlučeno da fetusi nisu osobe, te je prikazana i rijetka bolest kiklopije kao primjera života nedostojna čovjeka. Obje grupe se se složile da abortus nije etičan ni moralan kada je u pitanju neodgovornost osoba koje su uzrokovale neželjenu trudnoću. Dok je negacijska grupa apsolutno protiv abortusa, smatrajući život neprocjenjivim, afirmacijska strana ga tolerira u pojedinim slučajevima poput začeća djeteta u incestu ili silovanju te kada je trudnoćom ugrožen život majke.

Foto: Paula Ivančić

Nakon rasprave među debatnicima otvorena je diskusija i za sve ostale u kojoj su se otvorila mnoga pitanja među kojima se razgovaralo i o položaju i pravima muškarca i samog nerođenog djeteta.

„Iznenađeni smo koliki je bio interes studenata za diskutiranje i otvorenost za iznošenje vlastitih stavova. Takvom žustrom raspravom i atmosferom koja je vladala postiže se građanski dijalog što je odlično. Jako sam zadovoljna ishodom debate i drago mi je da postoji ovakva tradicija na Sveučilištu te se nadam da će se i dalje nastaviti kako bi mogli i dogodine sudjelovati i biti podrška novim brucošima“, poručila je na kraju sudionica debate Dolores Brbora.

Foto: Paula Ivančić

Paula Ivančić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima. Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom. Osi...

Pročitajte više

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

Pročitajte više

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose. Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Pročitajte više

Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Pretraži ovaj blog