Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Izlaznost na izbore i smisao izlaska Nema smisla. Jednostavno, nema smisla izići na izbore. Izbori, zapravo, služe sceni. Političkoj? Ne, služe kazališnoj sceni. Veliki teatar, ne samo apsurda nego i predstave za svijet. I za naivne koji misle da se u postojećoj konstalaciji stvari išta može promijeniti nabolje. Priznati da je sve pogrešno, ne isplati se. Ni političarima, ni međunarodnoj zajednici, ni austrijskim bankarima, ni engleskoj kraljici,, ni svim ostalim profiterima. Jednostavno, nema smisla. Ostao je samo strah, strah od preglasavanja i tuđe dominacije i kontrole. Bitka za očuvanje resursa i načina života, nije bitka za boljitak. Bitka je ovo da se spasi što se ne može spasiti, od imovine do dostojanstva, dvoje koje je najteže očuvati. A političari se boje, baš kao i on, da će opet postati ljudi kojima se nitko neće klanjati i sklanjati. I, zato im trebamo mi, da iziđemo na izbore i produžimo sve. Jer, ako ne iziđemo, pokazat će se da izbori, baš ka...

Sloboda medija ne postoji Što znači biti novinar?  To su ljudi koji su najglasniji i govore ono   š to drugi ne smiju re ći . Svakim danom se broje mrtvi novinari širom svijeta, pogotovo u ratnim područjima. Po priopćenju Međunarodnog instituta za novinare, u svijetu je svake godine ubijeno preko 100 novinara. Novinari moraju biti svjesni da im se prilikom obavljanja posla može dogoditi da budu ranjeni, oteti ili ubijeni.  Nerijetko,  takvi zločini protiv novinara ostaju nekažnjeni.  Neke od zemalja koje broje najviše neriješenih slučajeva ubojstava novinara su Somalija, Irak i Sirija, prema indeksu njujorškog  Odbora za zaštitu novinara. Jedan od neriješenih slučajeva  dolazi iz Iraka, kada su teroristi Al Qaida-e zauzeli zgradu vlade i uzeli taoce. Iračke snage uspjele su na kraju okončati talačku dramu. U akciji je ranjeno skoro stotinu ljudi,  a više od 50 njih je ubijeno, među kojima je bio i novinar Sabah al Basi. Nažalost, nika...

Hrvatska je sve siromašnija zemlja U Hrvatskoj preko 19,5 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva, čime se Hrvatska uz Bugarsku, Grčku, Litvu, Rumunjsku i Španjolsku nalazi pri vrhu zemalja Europske unije prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Stopa nezaposlenosti se kreće oko 19 posto, a posebno je zabrinjavajuća brojka od 40 posto, koja pripada mladima nezaposlenima. U Saboru već tri tjedna nema kvoruma, zastupnici ne obavljaju svoju dužnost, pokazuju nam koliko im je stalo do naroda. Narod je ogorčen na trenutnu situaciju u državi, ponestaje strpljenja, zapravo, možda ga je već i nestalo, jer je mnogo ljudi otišlo iz Hrvatske. Pitanje je što bi te ljude zadržalo u Lijepoj našoj? Obrazovanje je na najmanjem mogućem nivou, stopa nezaposlenosti je velika, ne potiče se domaća proizvodnja, domaći proizvodi su skuplji od uvoznih, a u Saboru je kaos. Očito je da je teška gospodarska kriza ostavila velike posljedice na socijalnu situaciju u Hrvatskoj. Svakim dan...

Godinama se mislio kako stres čini ljudima bolesnim. Da povećava rizik od svega – od obične prehlade do srčanih oboljenja. Pretvarajući tako stres zapravo u neprijatelja. Ljudsko mišljenje danas je podjeljeno u vezi stresa. Istraživanje provedeno od Sveučilišta Harvard, jedno je od prvih koje potaknulo pitanje o cijelovitom pristupu stresu. Ovo istraživanje pratilo je 30 tisuća odraslih u SAD-u u trajanju od 8 godina. Stres kroz godinu dana Počelo je pitajući ljude koliko su stresa doživjeli u prošloj godini i da li vjeruju da je stres štetan za njihovo zdravlje. Tada su uzeli podatke tko je umro i otkrili su da ljudi koji su doživjeli puno stresa u prošloj godini imaju 43 posto povećan rizik od umiranja. Ali to je bilo bitno samo za one ljude koji su vjerovali da je stres štetan za zdravlje. Ljudi koji su iskusili puno stresa, ali nisu vjerovali da je štetan, nisu češće umirali. Zapravo, oni su imali najniži rizik umiranja od svih ispitanika studije, uključujući one sa rela...

Vid je najvažnije i najprioritetnije osjetilo koje ljudi imaju. Stalno gledaju svijet oko sebe i brzo prepozanju i shvaćaju smisao onoga što vide. No, ne utječe samo vid na njihovo shvaćanje. Percepcija je subjektivna. Ono što misle da vide ustvari se filtrira kroz oči njihovih vlastitih umova. Postoje mnogi primjeri sa viđenje svijeta kroz um. Ljudi na dijeti, na primjer, vide jabuke veće nego ljudi koji ne broje kalorije. Igrači softballa vide loptu manjom nakon razdoblja loše igre u usporedbi s ljudima koji su odigrali dobru igru. Svaki čovjek kada gleda neki objekt ima drugačije shvaćanje od nekog drugog. Napola puna, napola prazna Razloga za to je mnogo, ali jedan razlog zahtijeva upoznanost o tome kako ljudske oči funkcioniraju. Znanstvenici koji se bave vidom znaju da količina informacija koji čovjek može vidjeti u pojedinom trenutku, ustvari je relativno mala. Ono što može vidjeti s velikom oštrinom, jasnoćom i točnošću ekvivalentno je površini palca ispružene ruke...

                            Prije nekoliko dana u javnosti je predočena tužna, ali istinita, i u lipu točna saborska plaća. Naravno, kao i sve u Hrvatskoj, do prije nekoliko godina bilo je gotovo zabranjeno pričati o svim doprinosima cijenjenih saborskih zastupnika. Zamislite da Hrvatska država samohranoj majci troje djece, koja radi kao čistačica u bolnici za jadnih, ali teško zarađenih 3000 kuna, isplaćuje doprinose za odvojeni život u iznosu od 1000 kuna? U Hrvatskoj tu istu samohranu majku  institucije i ljudi tuže i tlače na sve strane, te uzimaju od njenog komadića kruha sebi gigantske zalogaje. Neki će reći, a zašto majka šuti i ne bori se protiv vlasti i za svoja prava. Zato jer tu majku brine što će njena djeca jesti danas i nema vremena razmišljati o luksuzima podobnih pojedinaca. Već je svima dobro poznato da našu državu od početka suverenosti na okupu drže nepotističke veze, čvrsto ispreple...

Nazire se prestanak prahistorijskog modela školstva Nakon svih silnih pregovora nova Vlada konačno se odlučila sastaviti, trebalo joj je dva mjeseca da se uigra i podijeli uloge, a polako se naziru i prvi koraci. Za čudo, pozitivni i prijekopotrebni. Vlada predvođena ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom odlučila je promijeniti kurikulum školstva. Kako kažu na njemu je radilo više od 430 stručnjaka plus kojih 200 konzulanata, dugo su ga pripremali, a rezultate ćemo vidjeti, nadamo se, uskoro.                               Na konferenciji za medije iznijeli su do sada hrvatskoj javnosti nepoznate ideje kao što su uvođenje pop kulture, statistike u osnovnoškolstvo, više prakse u strukovne škole, a najvažnije od svega- žele „napraviti pomak od usvajanja i repetitivnog znanja ka kritičkom mišljenju“. Kada se čuju ovakvi promišljeni i pametni prijedlozi od osobe koja ne zna n...

Hrvatska ekonomija već godinama je u rasulu, zahvaljujući ponajviše svjetskoj ekonomskoj krizi koju stručnjaci nazivaju Velikom globalnom recesijom. I napokon kad se čini da je svijetlo na kraju tunela tu, nova opasnost dolazi od naglog spuštanja cijena na istočnim burzama. Izgleda da bi nova kriza mogla biti iza ugla. Ne spominjući terorističke napade ili migrantsku krizu, koji dnevno koštaju milijune kuna brojne europske država, uključujući i lijepu našu koje se nalaze na takozvanoj „Balkanskoj“ ruti. Hrvatska se održala i ostala „puna života“ prvenstveno zahvaljujući turizmu, koji zadnjih nekoliko godina bilježi rekordan uspijeh. Problem s tom gospodarstvom granom jest da većina poslodavaca zaposli radnika na manje od šest mjeseci radi izbjegavanja plaćanja potrebnih doprinosa državnim institucijama. Tako veliki broj zaposlenika čine studenti koji imaju nezavisan sustav zapošljavanja od rada na knjižicu, kojima se takvi doprinosi i nemoraju plaćati. Što može biti dobro, ...

Dubrovnik je turistička destinacija prvenstveno zbog zidina koja okružuju stari dio grada. U svijetu je prepoznat kao mjesto s dubokim korijenima mediteranske kulture i gastronomije. Turisti već godinama primarno dolaze iskusiti barem djelić takvoga ugođaja. No, u zadnjih par godina, pretežito u ljetnim mjesecima, Dubrovnikom vlada navala producenata i kamera, pretvarajući staru gradsku jezgru u filmsku kulisu za snimanje Hollywoodskih hitova. Sve je počelo s planetarno popularnom serijom Igra prijestolja, koja je pridonijela godišnjem proračunu Grada i Ministarstva kulture s par milijuna kuna. Sitnica, s obzirom da je HBO kompanija odobrila budžet za svaku od deset epizoda Igre prijestolja koji iznosi najmaje šest milijuna dolara. I tako je sve počelo, za Grad. Slike preurađenog Dubrovnika, napravljena plavim platnima obišle su svijet i očarale gledatelje i produkcijske kuće. Danas ih sve više stiže u Grad radi dopuštenja za snimanje svojih serije i filmova. Među ostalom i serije O...

Još jedan dokaz da Hrvatima kronično nedostaje kulturnog sadržaja Noć muzeja je završila i iza sebe ostavila već poznatu sliku. Ogroman broj ljudi u pohodima na hrvatske kulturne ustanove; galerije, muzeje, spomenike kulture pa čak i jednu hidroelektranu (u Ozalju). Dubrovnik naravno, nije bio iznimka u ovom nacionalnom događaju, ipak je on i sam jedan veliki muzej. Svoja vrata ove godine su ponovno otvorile Ljetne igre, u Festivalskoj palači, Dom Marina Držića, Arheološki muzej, muzej Rupe, Pomorski muzej, te Prirodoslovni muzej. Na stotine posjetioca prodefiliralo je kroz ove objekte i uživalo u programu koji im se nudio. Trebaju li se ovakve manifestacije i češće događati? Odgovor je naravno da, što pokazuje i ogroman interes za prethodne Noći muzeja. Pitanje je zašto se ne događaju? Zašto je proračun za kulturu (odnosno proračun Ministarstva kulture republike Hrvatske) koji otpada na muzejsko galerijske djelatnosti, kazališnu i glazbeno-scensku djelatnost te prog...

Foto: Facebook Novinarstvo je oduvijek bila zanimljiva profesija, profesija koja je sa sobom nosila adrenalinsku napetost, izazov stvaranja priče, utjecanja na javno mišljenje i ono zasigurno najvažnije, a opet, kako čudno, posljednje u nizu prioriteta, iznošenje istine i istraživanje svega što nas okružuje te rad za opće dobro. Činjenica da je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutno registrirano nešto manje od 800 nezaposlenih novinarki i novinara i da je ta brojka tri puta viša no 2008. govori sama za sebe. Negativni trendovi koji pogađaju hrvatsko gospodarstvo preslikavaju se i na novinarstvo, a među mladim osobama, ukupna nezaposlenost je jedna od najvećih u Europskoj uniji i doseže alarmantnih 50 posto. Mladi ljudi u dobi između 24 i 35 godina, većina visokoobrazovana, nema priliku nakon završetka studija, stečeno znanje primijeniti u praksi pa umjesto da postanu korektiv društva, oni mu postaju teret. Honorarstvo je jedan od oblika kojim se mladim ljudima nudi mogućnos...

Foto: vijesti.hrt.hr Još jedan korumpirani političar u Hrvatskoj. Baš iznenađujuće. No, nije riječ o bilo kome, riječ je o zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, od milja zvanom Miki. To je isti onaj Miki koji je Zagrebu dao fontane, uredio Bundek, trčao svaki dan Zagrebom. Taj Miki sada je u Remeticu pod optužbama za korupciju. Hrvatski mediji, čini se, gotovo su jednoglasni ne u optužbama, već u osudi. Možda imaju neke informacije koje ostatak javnosti nema. Vjerojatno je tako, budući da bi mediji trebali biti, kao što im i samo ime kaže, posrednici. Trebali bi posredovati točne, istinite i provjerene informacije. U ovom slučaju posreduju informacije koje ni sud još nema - barem ih još nije dokazao. Ali eto, sad će ih imati, kad su mediji ''maestralno'' odigrali svoju ulogu. Iznenađujuće, opet. Javnost se u svemu tome podijelila. Podijelila se na one ''protiv Mikija'' i na one ''za Mikija''. Pa logično. Problem je u t...

Uhićenje najomiljenijeg gradonačelnika u Hrvata odjeknulo je poput bombe diljem Lijepe naše. Milan Bandić zajedno sa 11 najbližih suradnika uhićen je u velikoj USKOK-ovoj akciji Agram, u kasno nedjeljno popodne . Bezbrižno stigavši iz svog vrta gdje je s prijateljima brao mahune, Bandinjo je uskočio u kombi USKOK-a vidljivo zabrinut. "Čovik iz naroda" optužen je za mnoga koruptivna djela od kojih su najvažnija: zamjena zemljišta poznata kao afera Bramgrad , utaja poreza iz predsjedničke kampanje i pogodovanje tvrtki Petra Pripuza . Bandić nije prvi, a vjerojatno ni zadnji, strastveni skupljač umjetnina, u čijoj je vikendici pronađeno nekoliko stotina slika, sasvim slučajno neprijavljenih majci domovini. Čiji je to novac Milan skrivao po svom stanu? Novac svojih voljenih Zagrepčana, kojima se kunuo da će lizati asfalt i pojesti sav snijeg ako treba, samo zbog njih? Odgovor će visiti u zraku, dok institucije velike pravne države ne ponude odgovore. Unatoč optužbama ...