Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od svibanj, 2016

Antonio Dražović: Monsanto je otvorena prijetnja zdravlju čovjeka

Antonio Dražović zadarski je liječnik koji trenutno živi u Rijeci, inače je aktivan član Živog zida. U medijima se pojavio  kao strogi protivnik  Mosanta, a javno je govorio o svim mogućim problemima koje bi ta organizacija mogla uzrokovati u Hrvatskoj. Antonio Dražović (google foto) Kako je Slobodna Hrvatska odlučila uzeti organizaciju prosvjeda protiv Monsanta u svoje ruke? S obzirom da imamo iskustva sa organizacijom sličnih akcija i spoznaju da se radi o ključnoj godini za borbu protiv usvajanja TTIP sporazuma nije nam bilo teško preuzeti organizaciju i povezati se sa organizatorima u drugim zemljama. Smatramo da je ključni trenutak da hrvatski građani izraze svoj stav prema sve većem utjecaju korporacija na demokratske i ekonomske tokove kako u zemlji tako i u Europi i svijetu. Dolazak Monsanta u Hrvatsku i amerikanizacija našeg tržišta hrane devastiralo bi i dokrajčilo naše domaće poljoprivrednike koji su ionako na rubu egzistencije. Hrvatska može i mora biti sa

Nikola Bete: Činjenica da se ovim sportom bavi malo ljudi me motivira

Nikola Bete dvadesetjednogodišnji Dubrovčanin jedini je mountain bike vozač u Dubrovniku. Uz posao, svakodnevno vježba trikove na biciklu, koje izvodi na atraktivnim i često opasnim lokacijama. Video zapise svojih vožnja objavljuje na vlastitoj stranici , a u svemu mu pomaže mlađi brat. 1. Što je mountain bike free style? Mountain bike free style je biciklistička disciplina u kojoj se vozi mountain bike, a trikovi se izvode posvuda. Za izvođenje trikova iskorištavaju se zidovi, ograde, skale i slično. Treba pokušati biti što kreativniji , jer nema posebnih pravila. 2. Kako i zašto ste se počeli baviti mountain bikeom? Prije sedam godina sam vidio video na youtubeu gdje je čovjek izvodio osnovne trikove na biciklu koji su mene fascinirali. Pomislio sam kako bih i ja jednog dana htio probati takvo nešto. Kupio sam prvo biciklo, krenuo sa početničkim trikovima i nakon sedam godina sam na nekoj solidnoj razni pri izvođenju trikova. 3.  Je li vas bilo strah na

Ivan Pernar : Teško će se Hrvatska izvući iz krize

Kulminacijom odnosa između Hrvatske demokratske zajednice i Mosta , narušeni su svi aspekti legitimne vlasti u Hrvatskoj, te oporba traži raspisivanje novih izbora.Jesu li zaista novi izbori jedino riješenje nastale situacije i što očekivati od ovakve vlade? O tim i raznim drugim problemima u državi razgovarali smo sa mladim aktivistom te članom Živog zida , Ivanom Pernarom. Screenshot: Youtube Izlazi li po vama Hrvatska iz krize? Da bi se moglo doći do zaključka izlazi li iz krize moramo vidjeti koji su ekonomski pokazatelji.  Je li zaposlenost raste,  je li  se smanjuje dug  građana i države,  je li broj blokiranih manji nego je bio i da li ima porasta proizvodnje.  Mi u prethodnom periodu koji je iza nas vidimo da niti jedan od tih pokazatelja nije doživio neku pozitivnu promjenu.  Možemo zaključiti nažalost da država nije izašla iz krize. Što mislite hoće li izdržati vlada do kraja mandata? Da,  jer je cilj ove vlade koje vlada da se održi što dulje.

Huliganizam i barbarstvo na sceni

Umjesto još jedne sportske večeri u kojoj bi svi ljubitelji najljepše sporedne stvari na svijetu trebali uživati, medije su preplavili napisi o incidentima navijača West Hama koj su svojim izgredima bacili ljagu na derbi kola s Manchester Unitedom. Tim činom ponovno je  otvoreno  pitanje huliganizma koje se u Engleskoj smatralo gotovo riješenim i svedenim na minimum. Nasilje na ulicama, kordoni policije, šteta na izlozima, prozorima, automobilima, poneki mrtav. Vrijedi li sportski događaj toliko? Vrijedi li straha čitavog jednoga grada? Vrijedi li ijednog života, ijedne ozljede? Reći će obožavatelj nogometa da vrijedi. Psihologija kaže da čovjek treba grupu. Danas, u vrijeme kada nam, po demokratskim načelima, nastoje uzeti širu zajednicu, jedino se još u grupama navijajući za voljeni klub osjetimo dijelom nečeg većeg od nas samih. Jer, nastoje se, u ime globalnog svijeta, izbrisati kolektivne odrednice i ustanoviti dužničko društvo u kojem nakon nedostatka dvije ili

Festival demokracije zvan izbori

Izlaznost na izbore i smisao izlaska Nema smisla. Jednostavno, nema smisla izići na izbore. Izbori, zapravo, služe sceni. Političkoj? Ne, služe kazališnoj sceni. Veliki teatar, ne samo apsurda nego i predstave za svijet. I za naivne koji misle da se u postojećoj konstalaciji stvari išta može promijeniti nabolje. Priznati da je sve pogrešno, ne isplati se. Ni političarima, ni međunarodnoj zajednici, ni austrijskim bankarima, ni engleskoj kraljici,, ni svim ostalim profiterima. Jednostavno, nema smisla. Ostao je samo strah, strah od preglasavanja i tuđe dominacije i kontrole. Bitka za očuvanje resursa i načina života, nije bitka za boljitak. Bitka je ovo da se spasi što se ne može spasiti, od imovine do dostojanstva, dvoje koje je najteže očuvati. A političari se boje, baš kao i on, da će opet postati ljudi kojima se nitko neće klanjati i sklanjati. I, zato im trebamo mi, da iziđemo na izbore i produžimo sve. Jer, ako ne iziđemo, pokazat će se da izbori, baš kao ni

Andrej Šarić: Dubrovnik Smart City

Andrej Šarić je završio studij Informacijskih tehnologija na RIT-u . On je primjer uspješnog studenta, koji osim fakultetskih obaveza radi i na brojnim pametnim aplikacijama koje olakšavaju život građanima grada Dubrovnika.    Fotografija: UNIDU radio Libertas App je prva aplikacija koju ste napravili. Možete li objasniti njeno djelovanje? Napravili smo je na drugoj godini fakulteta kad smo tek krenuli s tom cijelom idejom mobilnih aplikacija i htjeli smo se upoznati kako sve to izgleda i radi. Došli smo na ideju da napravimo nešto što može pomoći građanima grada Dubrovnika i odlučili smo se uzeti jedan od problema u gradu i vidjeli smo da je najveći problem za nas učenike i studente zapravo Libertasov red vožnji, Nikad se ne zna kad autobus dolazi, nitko ne voli ulaziti mobitelom na web i tražiti. Tu je došla ideja da napravimo aplikaciju, da lijepo sve to poslažemo, sredimo i da u dva klika se može pronaći željeni autobus i raspored vožnji. Tu su bili ogromni problemi,

Debata - Smrtna kazna: za ili protiv?

Debata s temom „Smrtna kazna: za i protiv“ održala se u okviru kolegija „Uvod u političku znanost 2“ nositelja izv. prof. dr. sc. Pera Maldinija, nastavnika na Odjelu za komunikologiju, u Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku 18.svibnja 2016. U debati su sudjelovali studenti prve godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva. Foto: Mila Petrušić Negacijsku skupinu su činili Julija Mlinarić, Nera Butigan i Romano Radonić, dok su afirmacijsku skupinu zastupale Kristina Tomičić, Andrea Žarak i Anja Nagy. Obe su skupine obrazložile svoje stavove kroz povijesno - političke, pravne i moralne aspekte. Rasprava je bila žustra, publika je također aktivno sudjelovala u raspravi i postavljala mnoga pitanja predstavnicima debate.  Debata je organizirana argumentirana rasprava dviju skupina studenata sa sučeljenim stavovima o određenoj temi. U raspravi jedna skupina zastupa, obrazlaže i argumentirano brani određenu tezu, dok je druga skupina na jednak način nastoji osporiti. Argume

Dalaj Lama pomaže u nalaženju unutarnjeg mira

Dalaj Lama je s uglednim psihologom Paulom Ekmanom (koji je radio kao savjetnik na Pixarovom Inside Out,) lansirao novu web stranicu s atlasom emocija koji bi smatra, trebao služiti kao mapa za “razumijevanje naših pet unutarnjih svjetova – straha, gađenja, užitka, tuge i bijesa”. Dalaj Lama vjeruje kako je upravo to ključno za unutarnji mir i gradnju suosjećanja među ljudima. “Ovaj atlas napravljen je kako bi povećao naše razumijevanje o tome koliko emocije utječu na naš život dajući nam izbor, barem ponekad, o tome koju ćemo emociju doživjeti i kako naše emocije utječu na ono što kažemo ili napravimo.“ Ekman je sve podjele emocija i svih njihovih stanja, opisa te unutarnjih i vanjskih okidača sastavio na temelju istraživanja koje je proveo prošle godine. Tad je, kako piše u studiji, ispitao 248 znanstvenika kako bi pokrio cijeli spektar emocija te ga prikazao na najjednostavniji mogući način. Stoga je i cijela stranica dizajnirana na temelju te filozofije. Stra

FOTOGALERIJA: Posjet studenata s Odjela za komunikologiju medijskim kućama u Zagrebu

                                                             Fotografija: Ivana Franić                                                               Fotografija: Ana Belić                                                              Fotografija: Hrvoje Magić                                                          Fotografija: Laura Rakuljić                                                            Fotografija: Damjan Španjol                                                             Fotografija: Laura Rakuljić                                                             Fotografija: Laura Rakuljić                                                          Fotografija: Laura Rakuljić                                                                                                          Fotografija: Laura Rakuljić

Sven Maretić: Ništa nije nemoguće

Povodom obilježavanja Paraolimpijskog školskog dana razgovarali smo s paraolimpijskim državnim prvakom u bacanju koplja Svenom Maretićem. Otkrio je kako se odlučio baviti atletikom, koji su mu daljni planovi i što ga gura naprijed unatoč invaliditetu. Kako ste se odlučili za atletiku? Bilo je to sasvim slučajno. Kako dosta vremena provodim u teretani zapazio me naš bivši olimpijac, Edi Ponoš koji mi je prišao i pitao me da li bih želio probati bacati koplje u njegovom klubu ASK. Kasnije mi je rekao kako su moje dobre fizičke predispozicije bile razlog zbog kojih me izabrao. Spojio me s trenerom Markom Mastelićem, kojem bih se svakako i ovim putem htio zahvaliti... i tako je sve počelo. Koliko su trajale pripreme za državno prvenstvo? Oko mjesec ipo dana. To izgleda vjerovatno kratko, međutim to su moje prve pripreme ovakvog tipa, tako da su treninzi uključivali najviše bacačkih vježbi. Nakon tih treninga ostane vam snage jedino za doći do kuće i zaspati. Osim atl

Loše vijesti - najbolje vijesti

Letimičan pogled na naslove većine domaćih i stranih novina i portala, nekome tko ne prati redovito dnevna događanja sugerirao bi samo jednu stvar – živi u opasnom svijetu ubojica, pedofila, pokvarenih političara i prirodnih katastrofa i najbolje bi bilo da se zatvori u podrum kuće i čeka neka bolja vremena za izlazak. I doista, svim najčitanijim portalima i novinama dominiraju negativne teme, a većina njih svojim bombastičnim naslovima još više potencira taj dojam. S druge strane, koliko god to paradoksalno zvučalo, činjenica je da živimo u, globalno gledano, prilično sigurnom svijetu. Smrtonosne bolesti od kojih su nekada umirali milijuni ljudi davno su iskorijenjene, glad i siromaštvo još uvijek postoje, ali su manji nego ikada u povijesti, a Europa je zadnji ratni sukob doživjela prije više od 20 godina. Pa otkuda onda toliki disbalans između onoga što se doista događa i onoga što novine i portali nude na dnevnoj bazi? Prst krivnje najlakše je uprijeti u urednike i izdavač

INTERVJU Maja Mesić: U svakoj profesiji valja biti poduzetan

Mlada poduzetnica, Maja Mesić, dizajnerica i idejna začetnica Boya Crayonsa, alatke za crtanje pravi je primjer da se upornost i rad isplati. U proteklih nekoliko godina, Maja je od svoje zamisli iz sveučilišnih dana dosijela na naslovnice dizajnerskih časopisa i prestižne Red Dot nagrade. Koliko je zapravo njen rad cijenjen dokazuje poziv na svečanu večeru koju je organizirala predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar – Kitarović na kojoj je ujedno i sudjelovao NJ.K.V. Charles princa od Walesa sa suprugom NJ.K.V. Camillom, vojvotkinjom od Cornwalla . Mnoštvo natječaja, konferencija i lokalnih gostovanja na radionicama dokaz su da ima pune ruke posla, no njena vizija ne staje. Razmišlja o novim projektima i priča o njenom najuspješnijem dizajnu. Kako ste od produkt dizajnerice postali poduzetnica? Poduzetništvo je stvar karaktera i vjerujem da u svakoj profesiji valja biti poduzetan, ako želimo nešto ostvariti. Boye su mi uvijek bile dragi projekt u koji s