Preskoči na glavni sadržaj

Loše vijesti - najbolje vijesti



Letimičan pogled na naslove većine domaćih i stranih novina i portala, nekome tko ne prati redovito dnevna događanja sugerirao bi samo jednu stvar – živi u opasnom svijetu ubojica, pedofila, pokvarenih političara i prirodnih katastrofa i najbolje bi bilo da se zatvori u podrum kuće i čeka neka bolja vremena za izlazak. I doista, svim najčitanijim portalima i novinama dominiraju negativne teme, a većina njih svojim bombastičnim naslovima još više potencira taj dojam. S druge strane, koliko god to paradoksalno zvučalo, činjenica je da živimo u, globalno gledano, prilično sigurnom svijetu. Smrtonosne bolesti od kojih su nekada umirali milijuni ljudi davno su iskorijenjene, glad i siromaštvo još uvijek postoje, ali su manji nego ikada u povijesti, a Europa je zadnji ratni sukob doživjela prije više od 20 godina.

Pa otkuda onda toliki disbalans između onoga što se doista događa i onoga što novine i portali nude na dnevnoj bazi? Prst krivnje najlakše je uprijeti u urednike i izdavače koji javnost hrane lošim vijestima, ali oni samo nude ono što javnost želi i svoju ponudu formiraju prema potražnji korisnika. Drugim riječima, ako su takozvane loše vijesti najčitanije, imaju najviše klikova i najviše se komentiraju, urednicima je to jasan znak da je to ono što publika želi.

Nitko to neće rado priznati, ali u ljudskoj je psihi da ih zanimaju loše vijesti. Ljudi jednostavno vjeruju da imaju više za izgubiti zanemarujući neku prijetnju (sadržanu u nekoj lošoj vijesti) nego što će dobiti sviješću o nečemu dobrome i pozitivnome. Strah i oprez su urođene osobine i svatko želi znati što može promijeniti da se nešto loše ne bi dogodilo baš njemu ili njegovim bližnjima i baš zato će najprije pročitati, često pretenciozno napisanu, vijest u kojoj ga se upozorava na novu opasnu bolest ili rizik od terorističkog napada.

S druge strane, pojedini urednici, komunikolozi i teoretičari medija smatraju da izvještavanje o negativnostima uopće nije loša stvar. Jedna od temeljnih uloga novina i novinarstva je biti čuvar, takozvani „watchdog“ koji će pratiti sve društvene anomalije i upozoravati na njih. Velika čitanost takvih članaka po njima je također dobra jer pokazuje da su ljudi svjesni negativnih pojava i da ih žele iskorijeniti.


Kao i u svemu ostalome u životu, očito je da i kod loših vijesti mora postojati balans. Previše loših vijesti u medijima izazvati će kod čitatelja osjećaj bespomoćnosti, rezignaciju i apatiju, dok bi samo dobre vijesti davale apsolutno pogrešnu sliku savršenog svijeta u kojem ne postoje problemi. Na urednicima je stoga nezahvalna zadaća da nađu „zdravi“ omjer dobrih i loših vijesti kako bi čitatelji/gledatelji imali realnu sliku svijeta u kojem žive, ali i pravodobno reagirali na eventualne negativne pojave koje je potrebno mijenjati.

                                                                                                                                   Davor Novevski

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...
87 komentara
Pročitajte više

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...
65 komentara
Pročitajte više

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
234 komentara
Pročitajte više