Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

  (FOTO: Studentski centar) Studentski dom u Dubrovniku naplaćuje mjesečno do 1550 kn po ležaju u dvokrevetnoj sobi studentima za sobu od par kvadrata. Studenti mogu dobiti smještaj po subvencioniranim cijenama od 850 kuna ili ako ne ispune uvijete subvencioniranja moraju plaćati 1050 kuna. Mnogi od njih se ipak odluče tijekom studiranja živjeti u stanovima privatnih iznajmljivača, ali naiđu na problem kada se približi turistička sezona. U tom periodu većina mladih mora iseliti iz stanova koji su iznajmili, a to bude puno prije kraja akademske godine i tada jedini izlaz vide u domu koji je nedavno upravo zbog njih izgrađen. Problem nastaje kada shvate da za jedan krevet u sobi koju moraju dijeliti sa nepoznatom osobom moraju plaćati nevjerojatnih   1550 kuna.   Tom logikom studentski dom na jednoj sobi koju iznajmi za dvije osobe zaradi preko 3000 kuna. O tolikom novcu privatni iznajmljivači mogu samo sanjati, a oni u svom smještaju bar nude televizor, brz Internet, funkcionalnu kuhi

  (czmz.hr) Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.“ Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.    Pozitivno mentalno zdravlje uključuje: -         dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje, -         svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja, -         sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom, -         bavljenje produktivnim aktivno

(pixabay) U vrijeme velikih tehnoloških inovacija i promjena u svakodnevnom načinu života, kod zaposlenika sve više dolazi do većih zahtjeva na poslu. Visoke razine stresa, nemogućnost koncentracije, sindrom izgaranja na poslu, česte su pojave u radnom okruženju, a poslodavci kaskaju za odgovorom u novonastalim okolnostima. Pandemija je ove probleme potencirala i dovela do ozbiljnih preispitivanja sadašnjeg načina rada aktualizirajući izazove poput ravnoteže posla i kućnih obaveza, rada od kuće, prekovremenog rada... Stručnjaci iz različitih oblasti pokušavaju pronaći načine te odgovoriti na današnje izazove, ali dolazi do poteškoća, jer je problem složen i zahtijeva sustavno rješenje.  Ipak, u mnogim državama došlo je do pozitivnih pomaka kroz različita istraživanja. Tako u Švedskoj i Islandu se eksperimentiralo s modelom 30 satnog radnog tjedna, dok su druge kompanije isprobale poslovati isključivo četiri dana u tjednu. Oni koji se nisu odlučili za ovakve radikalne promjene, nastojal

(instagram: hazef_zg) 𝙈𝘼𝙍𝙆𝙀𝙏𝙄𝙉𝙂 𝙀𝙉𝙄𝙂𝙈𝘼 je dvodnevna marketinška konferencija koju po prvi put organizira Hrvatska akademska zajednica Ekonomskog fakulteta 𝟒. 𝐢 𝟓. 𝐭𝐫𝐚𝐯𝐧𝐣𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟐. 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞.  Konferencija je namijenjena prvenstveno studentima, ali i svim ostalim zaljubljenicima u svijet marketinga i PR-a koji žele obogatiti svoja znanja u ovome području ekonomije. Gosti predavači konferencije su poznati marketinški stručnjaci. Prvoga dana konferencije, 4. travnja, sudionici imaju priliku slušati predavanja te panel raspravu koja u fokus stavlja potrošača dok je drugi dan konferencije, 5. travnja, tematski vezan za područje PR-a, tj. odnosima s javnošću. Prvi dan konferencije započinje u 13 h, a završava u 17 h dok drugi dan konferencije započinje u 11 h i završava u 17 h. ⏰⏳ Konferenciju se može slušati uživo u dvorani 📍𝐖𝐄𝐒𝐏𝐀 𝐒𝐩𝐚𝐜𝐞𝐬 na adresi 𝐙𝐚𝐯𝐫𝐭𝐧𝐢𝐜𝐚 𝟏𝟕, 𝟏𝟎𝟎𝟎𝟎 𝐙𝐚𝐠𝐫𝐞𝐛 ili online putem 𝐘𝐨𝐮𝐓𝐮𝐛𝐞 𝐤𝐚𝐧𝐚𝐥𝐚 𝐇𝐀𝐙 𝐬

Premda bi mnogi sa sigurnošću odmah uskliknuli ovaj drugi, manje privlačan „odgovor“, na sreću svih onih koji bi voljeli biti vegani, ali misle da bi njihovi jelovnici bili dosadni, ili još gore, da bi ostali gladni,  mit o praznom želudcu, frižideru i džepu opovrgnuti će nekoliko ukusnih i zasitnih recepata za čije sastojke ne treba izdvajati pozamašnu svotu, kako se to inače misli.  Prije svega, bitno je, bolje reći neizbježno napomenuti i samu srž veganstva kao pokreta koji vremenom postane način života- plemenitost prema svim živim bićima, pa makar to značilo uskraćivanje osobnih užitaka. Jedan obrok nije vrijedan ničije patnje, žalosnog i bijednog života stiješnjenog u kavez i hladnokrvne smrti. Specizam je i suviše prisutan, apsurdno je da čovječanstvo dijeli životinje na „kućne ljubimce“ i „hranu“, odnosno na one koje će njegovati i one druge, koje su na ovaj svijet stupile pod ne baš sretnom zvijezdom, koje će iz dana u dan masovno i brutalno klati kako bi zadovoljilo svoja nep