Odmor i rad

(pixabay)

U vrijeme velikih tehnoloških inovacija i promjena u svakodnevnom načinu života, kod zaposlenika sve više dolazi do većih zahtjeva na poslu. Visoke razine stresa, nemogućnost koncentracije, sindrom izgaranja na poslu, česte su pojave u radnom okruženju, a poslodavci kaskaju za odgovorom u novonastalim okolnostima. Pandemija je ove probleme potencirala i dovela do ozbiljnih preispitivanja sadašnjeg načina rada aktualizirajući izazove poput ravnoteže posla i kućnih obaveza, rada od kuće, prekovremenog rada...

Stručnjaci iz različitih oblasti pokušavaju pronaći načine te odgovoriti na današnje izazove, ali dolazi do poteškoća, jer je problem složen i zahtijeva sustavno rješenje. 

Ipak, u mnogim državama došlo je do pozitivnih pomaka kroz različita istraživanja. Tako u Švedskoj i Islandu se eksperimentiralo s modelom 30 satnog radnog tjedna, dok su druge kompanije isprobale poslovati isključivo četiri dana u tjednu. Oni koji se nisu odlučili za ovakve radikalne promjene, nastojali su utjecati na radnu atmosferu osiguravajući mjesta za odmor, povoljne kupone za sportske aktivnosti, sve u svrhu poboljšanja uvjeta rada na poslu. 

Pet sati dnevnog rada

Autori produktivnosti dubljom analizom biografija velikih znanstvenika, pisaca, glazbenika, liječnika uvidjeli su da se pojavljuje sličan obrazac u njihovu načinu rada. Prateći njihovu svakodnevicu, pokazalo se da svi rade između četiri do šest sati dnevno, započinju dan rano izjutra, redovito vježbaju i drže se striktno dnevnog rasporeda koji su sebi postavili. Neki od njih su imali hobije s kojima su uz svoju profesionalnu karijeru bili vrlo uspješni.

Slično istraživanje provelo se sa studentima violine na konzervatoriju u Berlinu u kojem se proučavalo što razlikuje prosječne glazbenike od onih najboljih. Uvidjelo se da najbolji studenti nisu vježbali više od prosjeka, ali su bili promišljeniji tijekom rada. Uvijek su nastojali pridavati pažnju na pojedinačne dijelove izvedbe, pritom konstantno poboljšavajući svoju razinu sviranja. Njihove vježbe su bile strukturirane s točno određenim ciljem, a nikad pojedinačno nisu trajale duže od 90 minuta. Ukupna količina sviranja u danu bi bila četiri sata. Osim što su znali bolje organizirati svoje radne navike, jako su dobro osmišljavali načine na koji će iskoristiti slobodno vrijeme za odmor. U prosjeku su najbolji studenti spavali sat duže, bavili se sportom ili određenim hobijem.

(pixabay)

Odmoran i uspješan

Velike promjene odražavaju se na svaku osobu, obveze se nagomilavaju, vremena je sve manje. U ekonomiji dolazi do oštre konkurencije koja nesvjesno zahtjeva od pojedinca da svaki sat u danu provede radeći. Stručnjak za produktivnost Alex Pang smatra da takva vrsta pritiska loše utječe na ljude, konstantno misle da nedovoljno rade te na godišnjem odmoru osjećaju grižnju savjest. Kroz svoja istraživanja mijenja paradigmu te ne proučava načine na koji brže odraditi posao, već načine kako se odmoriti od rada.

Ustanovilo se ne samo da je odmor potreban, on je nužan kako bi se obnovile zalihe energije i poboljšala kreativnost. Današnje shvaćanje dokolice manje se veže uz sjedenje na kauču i gledanja televizije, već aktivnog odmora poput hobija, šetnje i druženja. Redovita tjelovježba i okrepljujući san su sjajan način da se povrati snaga. Godišnji odmori, izleti vikendom, druženja s najmilijima su sve aktivnosti koje obnavljaju osobu iznutra. Iako je doba ubrzanja dovelo do nebrojenih pozitivnih promjena i otkrića, uviđa se da takvi brzi zaokreti štetu čovjeku i njegovim prirodnim ograničenjima. Novi pomaci pomalo brišu zastarjelu paradigmu brže, jače, više, te uvode novu sporije, promišljenije, odmornije.

 Marin Šućur