Preskoči na glavni sadržaj

Odmor i rad

(pixabay)

U vrijeme velikih tehnoloških inovacija i promjena u svakodnevnom načinu života, kod zaposlenika sve više dolazi do većih zahtjeva na poslu. Visoke razine stresa, nemogućnost koncentracije, sindrom izgaranja na poslu, česte su pojave u radnom okruženju, a poslodavci kaskaju za odgovorom u novonastalim okolnostima. Pandemija je ove probleme potencirala i dovela do ozbiljnih preispitivanja sadašnjeg načina rada aktualizirajući izazove poput ravnoteže posla i kućnih obaveza, rada od kuće, prekovremenog rada...


Stručnjaci iz različitih oblasti pokušavaju pronaći načine te odgovoriti na današnje izazove, ali dolazi do poteškoća, jer je problem složen i zahtijeva sustavno rješenje. 

Ipak, u mnogim državama došlo je do pozitivnih pomaka kroz različita istraživanja. Tako u Švedskoj i Islandu se eksperimentiralo s modelom 30 satnog radnog tjedna, dok su druge kompanije isprobale poslovati isključivo četiri dana u tjednu. Oni koji se nisu odlučili za ovakve radikalne promjene, nastojali su utjecati na radnu atmosferu osiguravajući mjesta za odmor, povoljne kupone za sportske aktivnosti, sve u svrhu poboljšanja uvjeta rada na poslu. 


Pet sati dnevnog rada

Autori produktivnosti dubljom analizom biografija velikih znanstvenika, pisaca, glazbenika, liječnika uvidjeli su da se pojavljuje sličan obrazac u njihovu načinu rada. Prateći njihovu svakodnevicu, pokazalo se da svi rade između četiri do šest sati dnevno, započinju dan rano izjutra, redovito vježbaju i drže se striktno dnevnog rasporeda koji su sebi postavili. Neki od njih su imali hobije s kojima su uz svoju profesionalnu karijeru bili vrlo uspješni.



Slično istraživanje provelo se sa studentima violine na konzervatoriju u Berlinu u kojem se proučavalo što razlikuje prosječne glazbenike od onih najboljih. Uvidjelo se da najbolji studenti nisu vježbali više od prosjeka, ali su bili promišljeniji tijekom rada. Uvijek su nastojali pridavati pažnju na pojedinačne dijelove izvedbe, pritom konstantno poboljšavajući svoju razinu sviranja. Njihove vježbe su bile strukturirane s točno određenim ciljem, a nikad pojedinačno nisu trajale duže od 90 minuta. Ukupna količina sviranja u danu bi bila četiri sata. Osim što su znali bolje organizirati svoje radne navike, jako su dobro osmišljavali načine na koji će iskoristiti slobodno vrijeme za odmor. U prosjeku su najbolji studenti spavali sat duže, bavili se sportom ili određenim hobijem.


(pixabay)


Odmoran i uspješan

Velike promjene odražavaju se na svaku osobu, obveze se nagomilavaju, vremena je sve manje. U ekonomiji dolazi do oštre konkurencije koja nesvjesno zahtjeva od pojedinca da svaki sat u danu provede radeći. Stručnjak za produktivnost Alex Pang smatra da takva vrsta pritiska loše utječe na ljude, konstantno misle da nedovoljno rade te na godišnjem odmoru osjećaju grižnju savjest. Kroz svoja istraživanja mijenja paradigmu te ne proučava načine na koji brže odraditi posao, već načine kako se odmoriti od rada.


Ustanovilo se ne samo da je odmor potreban, on je nužan kako bi se obnovile zalihe energije i poboljšala kreativnost. Današnje shvaćanje dokolice manje se veže uz sjedenje na kauču i gledanja televizije, već aktivnog odmora poput hobija, šetnje i druženja. Redovita tjelovježba i okrepljujući san su sjajan način da se povrati snaga. Godišnji odmori, izleti vikendom, druženja s najmilijima su sve aktivnosti koje obnavljaju osobu iznutra. Iako je doba ubrzanja dovelo do nebrojenih pozitivnih promjena i otkrića, uviđa se da takvi brzi zaokreti štetu čovjeku i njegovim prirodnim ograničenjima. Novi pomaci pomalo brišu zastarjelu paradigmu brže, jače, više, te uvode novu sporije, promišljenije, odmornije.

 Marin Šućur

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.