Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.
Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.
Osim ove priče, postoji i teorija da Valentinovo potječe od rimskog festivala Luperkalija, koji se slavio sredinom veljače u čast plodnosti i dolaska proljeća. Tijekom tog festivala, mladići bi izvlačili imena djevojaka iz posuda i stvarali privremene parove, što neki smatraju pretečom današnjeg Valentinova. Tijekom srednjeg vijeka, Valentinovo je postalo sinonim za romantičnu ljubav, ponajviše zahvaljujući pjesnicima poput Geoffreyja Chaucera, koji je u svojim djelima povezao 14. veljače s ljubavnim ritualima. U renesansno doba, običaji darivanja ljubavnih pisama i pjesama postali su uobičajeni, a do 19. stoljeća Valentinovo se proširilo diljem Europe i Sjeverne Amerike.
Danas Valentinovo ima globalni karakter i obilježava se na različite načine ovisno o kulturi i tradiciji pojedine zemlje. U zapadnim zemljama običaj je darivati čestitke, cvijeće, čokoladu i druge romantične poklone. Restorani su često puni parova koji zajedno slave, dok se u školama i na radnim mjestima razmjenjuju simbolične poruke i mali darovi. U Japanu i Južnoj Koreji, primjerice, postoji specifičan običaj prema kojem žene daruju muškarcima čokoladu 14. veljače, dok muškarci uzvraćaju poklon mjesec dana kasnije, 14. ožujka, na tzv. „Bijeli dan“. U Brazilu se umjesto Valentinova slavi „Dan zaljubljenih“ (Dia dos Namorados) 12. lipnja, a u nekim skandinavskim zemljama Valentinovo nije toliko komercijalizirano, već se više naglašava izražavanje osjećaja kroz pjesme i ručno izrađene čestitke.
Unatoč modernim komercijalnim aspektima, Valentinovo ostaje prilika za izražavanje ljubavi i zahvalnosti. Mnogi ga koriste kao povod za posebne geste poput pisanja ljubavnih pisama, organiziranja romantičnih iznenađenja ili jednostavnog provođenja vremena s voljenom osobom. Valentinovo je povezano s nizom prepoznatljivih simbola. Najčešći je simbol srca, koje se tradicionalno smatra središtem emocija i ljubavi. Crvena boja dominira jer simbolizira strast i toplinu. Ruže su najpopularniji cvijet ovog blagdana, posebice crvene ruže koje predstavljaju duboku ljubav i privrženost. Osim cvijeća, čokolada je neizostavan dio darivanja jer se vjeruje da potiče osjećaj sreće i ljubavi. Kupid, rimski bog ljubavi, još je jedan prepoznatljiv simbol Valentinova. Prikazuje se kao mali anđeo s lukom i strijelama, a prema mitologiji, njegovi hitci tjeraju ljude da se zaljube. Ovi simboli doprinose romantičnom ozračju i čine Valentinovo posebnim danom u godini.
Iako je Valentinovo poseban dan za zaljubljene, ne bi trebalo biti jedini dan u godini kada izražavamo ljubav. Prava ljubav očituje se u svakodnevnim malim gestama pažnje, podrške i nježnosti. Bez obzira na to slavite li Valentinovo ili ne, važno je cijeniti voljene osobe i pokazati im koliko vam znače. Valentinovo nije samo komercijalni praznik, već podsjetnik na univerzalnu vrijednost ljubavi. U svijetu koji je često užurban i stresan, ovaj dan pruža priliku da zastanemo i posvetimo se onima koji nas čine sretnima. Ljubav dolazi u mnogim oblicima u obitelji, prijateljstvima, romantičnim vezama i upravo je ona ono što život čini ljepšim i ispunjenijim.
 |
| (fotografija preuzeta s interneta) |
Mia Glavinić
Primjedbe
Objavi komentar