Preskoči na glavni sadržaj

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima. 

Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom. 

Osim ove priče, postoji i teorija da Valentinovo potječe od rimskog festivala Luperkalija, koji se slavio sredinom veljače u čast plodnosti i dolaska proljeća. Tijekom tog festivala, mladići bi izvlačili imena djevojaka iz posuda i stvarali privremene parove, što neki smatraju pretečom današnjeg Valentinova. Tijekom srednjeg vijeka, Valentinovo je postalo sinonim za romantičnu ljubav, ponajviše zahvaljujući pjesnicima poput Geoffreyja Chaucera, koji je u svojim djelima povezao 14. veljače s ljubavnim ritualima. U renesansno doba, običaji darivanja ljubavnih pisama i pjesama postali su uobičajeni, a do 19. stoljeća Valentinovo se proširilo diljem Europe i Sjeverne Amerike.

Danas Valentinovo ima globalni karakter i obilježava se na različite načine ovisno o kulturi i tradiciji pojedine zemlje. U zapadnim zemljama običaj je darivati čestitke, cvijeće, čokoladu i druge romantične poklone. Restorani su često puni parova koji zajedno slave, dok se u školama i na radnim mjestima razmjenjuju simbolične poruke i mali darovi. U Japanu i Južnoj Koreji, primjerice, postoji specifičan običaj prema kojem žene daruju muškarcima čokoladu 14. veljače, dok muškarci uzvraćaju poklon mjesec dana kasnije, 14. ožujka, na tzv. „Bijeli dan“. U Brazilu se umjesto Valentinova slavi „Dan zaljubljenih“ (Dia dos Namorados) 12. lipnja, a u nekim skandinavskim zemljama Valentinovo nije toliko komercijalizirano, već se više naglašava izražavanje osjećaja kroz pjesme i ručno izrađene čestitke.

Unatoč modernim komercijalnim aspektima, Valentinovo ostaje prilika za izražavanje ljubavi i zahvalnosti. Mnogi ga koriste kao povod za posebne geste poput pisanja ljubavnih pisama, organiziranja romantičnih iznenađenja ili jednostavnog provođenja vremena s voljenom osobom. Valentinovo je povezano s nizom prepoznatljivih simbola. Najčešći je simbol srca, koje se tradicionalno smatra središtem emocija i ljubavi. Crvena boja dominira jer simbolizira strast i toplinu. Ruže su najpopularniji cvijet ovog blagdana, posebice crvene ruže koje predstavljaju duboku ljubav i privrženost. Osim cvijeća, čokolada je neizostavan dio darivanja jer se vjeruje da potiče osjećaj sreće i ljubavi. Kupid, rimski bog ljubavi, još je jedan prepoznatljiv simbol Valentinova. Prikazuje se kao mali anđeo s lukom i strijelama, a prema mitologiji, njegovi hitci tjeraju ljude da se zaljube. Ovi simboli doprinose romantičnom ozračju i čine Valentinovo posebnim danom u godini. 

Iako je Valentinovo poseban dan za zaljubljene, ne bi trebalo biti jedini dan u godini kada izražavamo ljubav. Prava ljubav očituje se u svakodnevnim malim gestama pažnje, podrške i nježnosti. Bez obzira na to slavite li Valentinovo ili ne, važno je cijeniti voljene osobe i pokazati im koliko vam znače. Valentinovo nije samo komercijalni praznik, već podsjetnik na univerzalnu vrijednost ljubavi. U svijetu koji je često užurban i stresan, ovaj dan pruža priliku da zastanemo i posvetimo se onima koji nas čine sretnima. Ljubav dolazi u mnogim oblicima u obitelji, prijateljstvima, romantičnim vezama i upravo je ona ono što život čini ljepšim i ispunjenijim.

(fotografija preuzeta s interneta)


Mia Glavinić


Primjedbe

  1. Ti si najbolja stvar koja mi se ikada dogodila, vratila si mi muža kada sam mislila da se više ništa neće dogoditi da ponovno budemo zajedno. Zaista želim cijeniti tvoj rad, dr. Dawn. Imala sam niz nesretnih situacija dok sam se pokušavala vratiti svom ljubavniku. Uvijek ćeš imati moj blagoslov i molitve za ovu snažnu čaroliju koju si učinila za mene i mog muža. Javi se.

    Evo broja dr. Dawn na WhatsAppu: (+2349046229159) za one koji imaju poteškoća u vezi/braku/životu.

    Čak i ako se radi o problemima s plodnošću, obiteljskim slučajevima, dobitnim brojevima na lutriji itd.

    Dr. Dawn na WhatsAppu: +2349046229159
    Email: dawnacuna314@gmail.com

    OdgovoriIzbriši
  2. Pozdrav ljudi, moje ime je Martha i želim svijetu reći o velikom i moćnom čarobnjaku dr. Ajayiju. Moj muž me varao i više se nije obvezao na mene i našu djecu. Kad sam ga pitala u čemu je problem, rekao mi je da me više voli i da želi razvod. Bila sam toliko slomljenog srca da sam plakala cijeli dan i noć, ali on je otišao od kuće. Tražila sam nešto na internetu kad sam vidjela članak o tome kako je veliki i moćni čarobnjak dr. Ajayi pomogao mnogima u sličnoj situaciji kao što je moja i vratio mir u njihove domove. Njegova adresa e-pošte bila je tamo pa sam mu poslala e-poštu u kojoj sam mu rekla o svom problemu. Rekao mi je da će mi se muž vratiti u roku od 24 sata i dao mi je upute što da radim. Učinila sam sve što mi je rekao. Sljedećeg dana, na moje najveće iznenađenje, moj muž se vratio kući, plakao je i molio me da mu oprostim i prihvatim ga natrag. Ako vam je potrebna pomoć čarobnjaka za bilo kakav problem, kontaktirajte e-poštu: drajayi1990@gmail.com ili Viber/Whatsapp: +2347084887094

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...