Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Nina Mijoč je alumni i vanjska suradnica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, profesionalna je sportašica i osobna trenerica, a nosi i titulu doktorice znanosti. U intervjuu je otkrila kako se počela baviti sportom te kako je uspijevala uskladiti svoje sportske i fakultetske obveze. Kako ste započeli sportsku karijeru? -  Sa 6 godina započela sam s treniranjem tenisa i trenirala sam do svoje 14. godine. Nakon toga počela sam s dječacima na ulici igrati nogomet i jako mi se svidjelo. U mom rodnom gradu nije bilo ženskog nogometnog kluba pa sam se priključila muškom. Kada sam došla u Dubrovnik, započela sam profesionalnu karijeru u nogometu. Izvor: Instagram (nmijoc_) Jeste li se ikada susreli s predrasudama? -  Kada sam ja počinjala igrati smatralo se neobičnim da djevojčice igraju nogomet i ljudi su malo drugačije gledali na to, ali nisam se susrela s velikom diskriminacijom. Do danas se sve prilično promijenilo te mi je vrlo drago radi mlađih generacija. Mi smo prije pro

  U današnjem vremenu mediji i tehnologija ubrzano se razvijaju pa stoga imaju važnu ulogu u životima. Sve više ljudi zaokupljeno je svijetom tehnologije kako osobe zrele životne dobi, tako i mladi, djeca, ali i starija populacija. Postavlja se pitanje  koliko je zapravo  dobro da se djeca tako rano počinju koristiti medijima, tehnologijom, a pogotovo internetom? Izvor: Klubko.hr Djeca se najčešće medijima koriste bez ikakvog nadzora odrasle osobe ili je taj nadzor sveden na minimum. Zbog određenih sadržaja koje susreću u medijima, poput nasilnih igrica, djeca se mogu početi ponašati agresivno, ali se zbog ovisnosti mogu i potpuno izolirati i povući u sebe. Djeca ne razumiju da većina toga što donose mediji zapravo nije stvarno nego je najčešće fiktivno. Mjere sigurnosti su minimalne, stoga je djeci izrazito lako doći do raznih sadržaja koje mediji nude, a najčešće nisu primjerena njihovoj dobi. Svjedoci smo ubrzanog razvoja masovnih medija zato je potrebno djecu zaštiti od nasilnih

  Međunarodni seminar studentskih radija „Hear me“ održan je u Podgorici od 9. do 12. svibnja. Predavanja su održali crnogorski novinari: Petar Komnenić, Ivana Čogurić i Darko Ivanović Skočko. Sudjelovalo je 10 radija iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, te Crne Gore. To su: UNIDU radio (Dubovnik), Radio Student (Zagreb) i Brtva glave (Osijek), Flux radio (Beograd), Slušaonica 6 (Beograd), Oblakoder (Beograd),   Radio Študent (Ljubljana), Radio Marš (Maribor), UGD FM (Štip) i Radio KRŠ (Podgorica). Studenti su imali priliku predstaviti svoje radijske programe i emisije. Tijekom rasprave o praksi i radu dubrovački su studenti predstavili novi kolegiji Medijski laboratoriji na preddiplomskom studiju Mediji i kultura društva kao primjer dobre prakse. Naime, svaki student treće godine mora odraditi emisiju na radiju i televiziji uživo.   izvor: unidu.hr Hrvatska druga na Eurosongu Hrvatski predstavnik na 68. Eurosongu, Marko Purišić poznatiji pod umjetničkim ime

Još jedna u „poplavi“ noćnih manifestacija, održana je u petak 10. svibnja u Dubrovačkim muzejima i tvrđavama, a rezultat je zajedničkih napora, ideja, talenata i onoga što su ostavili naši stari. Riječ je o kulturno-turističkoj manifestaciji koja se odvijala na utvrđenim spomenicima kulturne baštine. Prvi put je održana 2022. godine kao rezultat zajedničkog europskog projekta FORTITUDE, a do danas je povezala i promovirala programe na više od 45 fortifikacijskih lokaliteta u 6 zemalja: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Rumunjska i Srbija.  Ove godine jedna od najljepših pozornica za mnogobrojne edukativne, zabavne i kulturno-umjetničke sadržaje bila je tvrđava Lovrijenac, a organizatori događanja bili su Društvo prijatelja dubrovačke starine s partnerima i sudionicima. Cjelokupni program bio je besplatan za posjetitelje, a bilo je baš svega i za sve uzraste, radionice i testiranja vještina te vizualnih čuda, i dramskih momenata, izložbi i pričaonica te glazbene

  Andrea Petrušić je studentica prve godine Odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Dubrovniku. Od drugih je razlikuje to što živi na državnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u malom selu zvanom Gabela Polje. U ovom intervjuu objasnit će svoj jedinstven uvid u život na granici i izazove koji dolaze s tim.   (privatna arhiva) Kako izgleda prosječan dan života na granici?   Ljudima koji ne žive na granici to možda nije uobičajena stvar, ali svaki svoj dan provodim kao i ostali ljudi. Poprilično je lako prijeći iz jedne države u drugu što je jako korisno iako povremeno dođe do problema.   S kakvim se problemima suočavate sa životom na granici? Najveći problem su imigranti. Njih ima često, a sjećam se da nam je policija jedno vrijeme govorila da ne izlazimo iz kuća kad su masovno prelazili u Hrvatsku. Manji problem su gužve na granici ljeti. Ljudi iz Hercegovine često tada idu na more pa je jako teško posjetiti obitelj u Hercegovini.   Tko češće prelazi g

  Antea Glavaš je studentica prve godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva na Sveučilištu u Dubrovniku. Na prvi pogled se čini kao obična studentica, no mjesto iz kojeg dolazi je razlikuje od ostalih studenata. Antea Glavaš dolazi s otoka Brača, iz malog mjesta zvanim Pučišća. U ovom intervjuu otkriva izazove života na otoku kao i ljepote koji dolaze s tim.   (privatna arhiva) Kako biste opisali svakodnevni život na otoku?   Ovisi je li ljeto ili zima. Zimi je manje ljudi jer samo lokalci ostanu u mjestu. Mirnije je, ljudi se tad najviše okupljaju u kafićima i po svojim domovima. Ljeti je drugačija priča. Dolazi na tisuće turista, život je tada življi. Ljudi koji imaju poveznice s Bračem dolaze nazad svojim domovima za tu ljetnu sezonu.   Koji su izazovi života na otoku? Dosta smo ograničeni, ponajviše u zdravstvu. Otežano je kada je potrebno ići u bolnicu u Split zbog ozbiljnije ozljede, najbrža opcija bi bila helikopter. Nisu samo ozbiljnije ozljede u pi

  U današnje vrijeme se uglavnom sluša turbofolk glazba, dok je slušanje rock i metal glazbe u padu. Studentica prve godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva je primjer osobe koja voli metal glazbu. Koja je vaša omiljena metal grupa? Teško je odrediti jer metal ima dosta podžanrova te bih za svaki od tih podžanrova mogla izabrati nekoliko bendova. Koji je vaš omiljeni metal album? Baš kao i prvo pitanje, teško je izabrati. Pogotovo jer albumi i bendovi koje slušam ovise o tome kako se osjećam. Doduše, neki od albuma koji imaju posebno mjesto u mom srcu su: „Kill 'Em All“ od Metallice „Reign in Blood“ od Slayera i „Cowboys from hell“ od Pantere jer su jedni od prvih albuma koji su me „uputili“ u metal. (privatna arhiva) Volite li više klasični heavy metal ili ekstremnije žanrove poput death metala ili black metala? Volim i heavy metal i ekstremnije žanrove podjednako, općenito volim „screaming“ i „growling“ vokale iako znam da su često previše ekstremni za

U svijetu gdje se često očekuje uklapanje u određene stereotipe i obrasce ponašanja, osobe poput Laure Matić su rijetke. Laura Matić, studentica prve godine studija Mediji i kultura društva Sveučilišta u Dubrovniku, primjer je osobe koja se ne boji istražiti vlastite interese i izraziti svoju individualnost. Njezina ljubav prema crtanju, kukičanju, šivanju i izradi noktiju nije samo izvor kreativnosti, već je to i način na koji se izražava i pokazuje  jedinstvenost. Svaki komad odjeće ili svaki nokat koji stvori nosi pečat njezine strasti i talenta. Kroz te aktivnosti, pronalazi način da se poveže sa svojom unutarnjom kreativnošću i da izrazi svoju estetiku. (privatna arhiva) Laura Matić nije samo umjetnica u svom stvaralačkom području, već je i ljubiteljica adrenalina. Njezina strast prema motorima i uzbuđenju koje pružaju predstavlja drugu stranu njezine osobnosti. Za nju je život poput vožnje motora, pun izazova - uzbuđenja i brzine. Strast prema motorima oslikava njezinu hrabrost i