Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od svibanj, 2020

Kupari 1991

U sjeni masovnih turističkih prihoda i ostvarenih dolazaka, na samo 15 minuta udaljenosti vožnje od Starog grada nakon ratnih granata odolijeva „ zubu vremena“ hotelski kompleks Kupari. Nekadašnji dragulj turizma , danas mjesto puno stakla i živi spomenik na sramotu jedne države i vojske. Osim razaranja Kupari su nakon rata podnijeli i velike štete zbog krađe svih vrijednosti koje granate nisu uspjele porušiti i stopiti. U Kuparima danas ljudi žive bez obzira na rat iako bi se investiranjem u taj kompleks mogla zaposliti većina stanovnika Župe Dubrovačke i njene okolice, hoteli stoje samo kao trn u oku onih koji su od njih nekada živjeli i onih koji su se borili da ne živimo u ruševinama kakve su nam   ostale danas. Za ovaj hotelski kompleks zanimalo se dosta međunarodnih i inozemnih kupaca no država svake godine „nesretno odolijeva“   tome da obnove nekadašnji „dragulj“ čija bi izgradnja i renovacija možda bila i velika pokretnica za Hrvatsku i njeno gospodarstvo. Gradnjom bi se zap

KONAVOSKE NAUŠNICE- TRADICIJA ILI VEĆ UOBIČAJENI NAKIT?

Konavoske naušnice ili kako se još u Konavlima nazivaju verežice tradicionalni su nakit koji je dio Konavoske nošnje. U zadnjih nekoliko godina stekle su veliku popularnost te ih često možemo vidjeti kako ih nose žene diljem Hrvatske, a čak i šire, za razliku od prošlosti kada su ih nosile samo Konavoke. Naušnice su predstavljale obiteljsko nasljeđe, gdje su se prenosile s koljena na koljeno. Uglavnom su ostajale u kući pa prema tome primarno su ih dobivale nevjeste, osim ako u obitelji nije bilo muške djece, nasljeđivale su ih kćeri, uglavnom najstarija. Tradicionalne obiteljske naušnice iz 19. stoljeća   Imale su veliku emocionalnu vrijednost, jer su označavale pripadnost, pa tako u Gradu kada bi sreli ženu sa konavoskim naušnicama znalo se da je iz Konavala. Postojale su različite veličine, znalo se koja veličina se nosi. Manje naušnice su nosila cure što je značilo da nisu zauzete, a žene odrasle dobi koje se bile zauzete i žene zrelije dobi nosile su veće. Prilikom ženidbe mladići

TAJNE LJEPOTE LOKRUMA

Odmoriti dušu i tijelo od tereta svakodnevnice najbolje je u prirodi, a pri tome korisno je doznati i neke nove stvari. Upravo zbog toga brojni Dubrovčani posjećuju Lokrum. Otok koji je posebni rezervat šumske vegetacije pod zaštitom UNESCO-a. Omiljeno je to kupalište i izletište toliko blizu Grada, a u isto vrijeme egzotično, tajanstveno, mjesto za koje se vežu mnoge legende i priče. Putevi i staze Lokruma posjetitelje vode kroz botanički vrt sa zanimljivom zbirkom eukaliptusa, kaktusa i sukulenata do ostataka bazilike, pa čak i paunova i zečeva koji poput ponosnih domaćina dočekuju i pozdravljaju goste. Šuma česvine i crnog jasena, šuma alepskog bora, stari maslinik sačuvan još iz vremena benediktinske uprave otokom te vrtovi i perivoji očarat će svakog prolaznika. Pejzaž koji se pruža pred očima, natjera svakoga da na trenutak zastane zapanjen ljepotom. Na otoku se nalazi malo jezero „Mrtvo more" pogodno za kupanje djece i neplivača. Klupice koje pružaju pogled na jezero uv

Posljednje pismo tvojeg ljubavnika

Ljubavni roman Posljednje pismo tvojeg ljubavnika djelo je autorice Jojo Moyes. Engleska spisateljica koja je najveću slavu stekla romanom Me before you, po kojem je snimljen i film. U ovom romanu Jojo Moyes isprepliće dvije ljubavne priče, nevezane jedna za drugu. Upoznaje svoje čitatelje sa životom glavnog lika, novinarke Elle koja u potrazi za pričom u ahrivu novina nailazi na staro ljubavno pismo. Pismo iz 1960. godine u kojem neki muškarac moli svoju ljubavnicu da napusti supruga. Svojom radoznalošču Ella vrlo brzo biva uvučena u ljubavnu priču iz prošlosti. Ljubavna priča vezana je za Jennifer koja se budi u bolnici nakon prometne nesreće. Ničega se ne sjeća - ni supruga, ni prijatelja, ni tko je bila. A zatim, kada se vrati kući, otkriva skriveno pismo i počinje se prisjećati ljubavnika zbog kojega je bila spremna sve staviti na kocku... Ellieina i Jenniferina priča o strasti, preljubu i gubitku međusobno se isprepleću u ovom romanu iznimnoga emocionalnog naboja čija je radnja p

Borba za hrvatski futsal

Pandemija koronavirusa paralizirala je cijeli svijet, time i sportska događanja diljem planete. Neke od država koje su prkosile svim zakonima ili su nastavile sportska natjecanja zbog povoljne epidemiološke situacije bile su Južna Koreja ,Bjelorusija, Nikaragva, Turkmenistan I Tadžikistan. Svijet sporta i sportske portale iz mrtvih je probudila, subota 16. svibnja 2020. kada su se nastavile utakmice prvog i drugog stupnja njemačkog nogometa. Potvrđeno je da se hrvatski prvoligaši, na terene se vraćaju 30. svibnja utakmicama Hrvatskog kupa, dok se utakmice Prve HNL nastavljaju 6. lipnja. Prva hrvatska malonogometna liga, osim Španjolske, jedina je malonogometna liga u Europi koja će nastaviti svoje natjecanje. Situacija na tablici je poprilično turbulentna I postavlja jako puno pitanja. Do kraja regularnog dijela ostala su još tri kola a razlika između prvoplasiranog Olmissuma I drugoplasiranog Novog Vremena iznosi samo jedan bod. Posljednjih dana puno prašine podigla je tema nastavka 1

Tjedan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

  7. tjedan karijera sveučilišta u Dubrovniku održao se od 2. do 7. ožujka 2020.godine, s temom „Komu pripada budućnost?“, a to je ujedno bio i naslov središnjeg događanja – predavanja astronoma Korada Korlevića. U bogatom programu radionica, panela i predavanja, studenti su mogli čuti od stručnjaka, znanstvenika i poslodavaca koja se znanja i vještine traže na tržištu rada, ali i dosta praktičnih savjeta kako voditi i planirati svoju karijeru. I ove se godine održao okrugli stol: Razvoj modula upravljanja vlastitom karijerom na visokim učilištima, u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, na kojem su sudjelovali:  izv. prof. dr. sc.  Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente sveučilišta u Dubrovniku, dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Lukša Jakobušić,  poduzetnik, Marko Žmirak, Alumni Sveučilišta u Dubrovniku, a moderatorica je bila prof. dr. sc. Darja Maslić Seršić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Jedan