Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Hotel Vis 2 – zarastao ožiljak na licu grada Dubrovnika

  „ Ono što je trebao biti privremen smještaj, pretvorilo se još davno, u političke poene, u prašinu koja se, poput nekog lošeg sjećanja, slegne zajedno sa medijskom prašinom, i umrtvi do nekih sljedećih izbora.“ Izvor: Pogledaj.to Topao, poslužen doručak u krevetu po kojem se gosti lijeno protežu upijajući svaki fragmenat predivno posložene vizure dubrovačkih klifova i hridina koje se sljubljuju s kristalno čistim jadranskim plavetnilom asocijacija je na samu pomisao riječi hotel, i na sreću brojnih posjetioca, stvarnost koju je tako lako živjeti. No, u slučaju grada Dubrovnika, na čijem tlu posluju poneki od najboljih hotela, poput lanca "Rixos", "Hilton" i mnogobrojnih drugih, postoji i prašina koja se slegla na poleđini te riječi, vješto skrivena od bezbrižnih lica koje se šeću amo-tamo po frekventnim gradskim ulicama, domunđavajući se po "naški" ili nekim, manje shvatljivim jezikom.   Hotel Vis 2 stalan je dom 38 korisnika, i sve je ono što jedan
Nedavni postovi

ZNANSTVENA TRIBINA: „Dezinformacije naše svagdašnje“

  Sveučilište u Dubrovniku slavi 20 godina od osnutka. Na sveučilištu su održane različite znanstvene tribine, a 11. znanstvena tribina bila je na temu „Dezinformacije naše svagdašnje“. O ovoj aktualnoj temi govorili su prof. dr. sc. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i prof. dr. sc. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Cilj tribine bio je osvijestiti javnost o fenomenu dezinformacija. Kreator dezinformacija može biti svatko te ih je jako lako širiti. Često su predstavljene kao da je riječ o novinarskom uratku. Dezinformacije predstavljaju namjerno podijeljene lažne i netočne informacije. Predavači su objasnili da je više vrsta dezinformacija po načinu prezentacije sadržaja. Razlikujemo misinformacije koje su netočne, ali slučajno podijeljene informacije te malinformacije, točne informacije, namjerno plasirane da bi se nekom napravila šteta, vrl

Online kupnja: da ili ne?

  Razvoj tehnologije, uključujući Internet promijenili su svijet ljudi. Svakodnevni život postao je sve lakši, informacije lako dostupne, mogućnost učenja novih znanja i vještina kao i obavljanja kupovine. Internetska kupnja postala je važan dio života mnogih ljudi. Virtualne trgovine omogućuju ljudima kupnju iz udobnosti svog doma. Online tržnice pružaju novo i prikladnije mjesto za razmjenu gotovo svih vrsta robe i usluga. Kao i sve, i online kupovina ima svoje prednosti i nedostatke. Kada se govori o prednostima, praktičnost je najveća. Gdje se drugdje može udobno kupovati u ponoć u pidžami? Nema redova za čekanje niti ikakve smetnje, gužve, a kupnja s može obaviti za nekoliko minuta. Također, jeftine ponude i bolje cijene dostupne su online jer proizvodi dolaze izravno ka kupcima od proizvođača ili prodavača bez uključivanja posrednika. Osim toga, lakše je usporediti cijene i pronaći bolju ponudu. Mnoga mjesta također nude kupone za popuste kao i povrate. Izbori na internetu s

Ivan Amižić: Jedina tajna je odabir dobrog studija

  Ivan Amižić, student na Odjelu za komunikologiju na Sveučilištu u Dubrovniku, veću treću godinu za redom dobitnik je “A“ stipendije, koja se dodjeljuje studentima s izvrsnim prosjekom. U ovom intervjuu Ivan donosi odgovore na pitanja, kako pronaći motivaciju za učenje i uz to uživati u studentskom životu.   Kakav je osjećaj biti među 10% najboljih studenata na Sveučilištu? Osjećam ponos i zadovoljstvo, nije to mala stvar s obzirom da znamo da Sveučilište broji oko 1500 studenata, a samo nas je 15-ak dobilo stipendiju za izvrsnost, stoga je taj postotak daleko niži. No biti u 10% najboljih je minimalan uvjet za prijavu na natječaj. Već treću godinu za redom dobitnik ste “A“ stipendije na Odjelu komunikologije, što je tajna vašeg uspjeha? Nema neke posebne tajne, uvijek kažem da se volim posvetiti onom što me zanima. Srećom na mom studiju su većinom takvi kolegiji, stoga je jedina tajna dobar odabir studija. Gdje nalazite motivaciju za učenje? Odgovor je svakako vezan uz pr

Prvi hrvatski true crime podcast

  Mjesto zločina je prvi hrvatski true crime podcast. Vode ga Tia i Filip, a emitira se svaku subotu u podne. Slušati se može na Spotifyu i YouTubeu dok podcast ima profile na Instagramu, Tik Toku i Discordu. Prva epizoda je emitirana 30. listopada 2020. godine, a do sada je obrađeno preko 50 slučajeva. Popularnost priča o istinitim zločinima posljednjih nekoliko godina je u porastu, sati i sati su potrošeni na gledanje takvog sadržaja, a vlasnici streaming servisa zadovoljno trljaju ruke zbog dobre zarade. Pobjednik ove utrke je Netflix, skoro svaki mjesec ova platforma izbaci neki novi film ili seriju o istinitim zločinima, a gledatelji jedva čekaju nove sadržaje. Osim true crimea , veliku popularnost imaju i podcasti. Emisije koje se slušaju, a obrađuju različite teme: glazba, sport, moda, povijest, politika , istiniti zločini. Kada se spoje true crime i podcast, dobije se, logično je za zaključiti true crime podcast. Izvor: Spotify Svaka epizoda Mjesta zločina donosi nešto novo

Vito Begović: Ne bojte se padova na putu prema uspjehu

Vito Begović je mladi fotograf iz Međimurja, student je prve godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva.  U ovom intervjuu otkriva kako se počeo baviti fotografiranjem, može li se u Hrvatskoj živjeti od fotografiranja i koja je tajna uspjeha. Instagram: vitografy Kada i kako ste se počeli baviti fotografiranjem? Fotografirao sam zapravo oduvijek, još kada sam bio mali volio sam fotkat s mobitelom od mog oca i tako sam fotografirao s mobitelom sve do 2018. kada sam kupio svoj prvi fotić. Odakle je došla ta ljubav prema fotografiji? Ljubav prema fotografiji je nekako došla sama od sebe, jer sam oduvijek bio fasciniran tehnologijom, a ponajviše kamerama. Kako ste znali da se upravo time želite baviti u životu? Pa, kako sam fotografirao samo kao hobi nekako sam s vremenom sve više volio fotkat i tako je to prešlo u ljubav i jednostavno sam u jednom trenutku znao da je to ono čime se želim baviti. Jeste li imali podršku okoline u svom hobiju, danas poslu? Jesam, na

Cyber nasilje

  Cyber nasilje (poznato i kao online nasilje) je oblik nasilja koji se događa putem interneta ili drugih digitalnih medija. Cyber nasilje može uključivati ​​različite oblike zlostavljanja, uključujući prijetnje, vrijeđanje, ismijavanje, širenje lažnih informacija, slanje neprimjerenih slika ili poruka, prisiljavanje na radnje koje se protive vašoj volji, praćenje i uznemiravanje na društvenim mrežama, kao i druge oblike virtualne opresije. Cyber nasilje može imati ozbiljne posljedice za žrtvu. To može uključivati ​​osjećaje stresa, anksioznosti, depresije, smanjenje samopoštovanja, pa čak i fizičke povrede u nekim slučajevima. Nasilnici mogu biti anonimni i izbjeći kaznu, što čini cyber nasilje osobito teškim za žrtve. Izvor: Freepik Najčešće mete cyber nasilja su djeca i tinejdžeri, ali i odrasli mogu postati žrtve. Važno je educirati se o cyber nasilju i naučiti kako se zaštititi od toga. To može uključivati ​​korištenje sigurnosnih postavki na društvenim mrežama, izbjegavanje k