Preskoči na glavni sadržaj

Studentska prehrana: Tri brza i jeftina recepta za doručak

(izvor: pixabay.com)

Doručak se često smatra najvažnijim obrokom u danu, no u studentskoj svakodnevici često biva zaboravljen ili zamijenjen brzinskim zalogajem. Uobičajene opcije poput pahuljica s mlijekom brzo postanu monotone, dok neka druga rješenja, poput paštete, više ne odgovaraju svima. U nastavku su predstavljene tri ideje koje mogu poslužiti kao inspiracija za brz, povoljan i hranjiv doručak.

Najlakše palačinke

(izvor: pixabay.com)

Za pripremu ovog jela potrebna je jedna dobra tava, malo ulja, jedna zrela banana i dva jaja. Dobiva se smjesa dovoljna za desetak manjih palačinki koje osiguravaju dovoljno energije do ručka. Na vrh se može dodati med, malo voća ili omiljeni namaz. Recept je osobito pogodan za osobe s dijabetesom, ali i za sve koji traže zdraviju verziju omiljenog jela iz djetinjstva.

Tortilja na novi način 


Za ovaj recept koristi se kupovna tortilja (po mogućnosti domaća), koja se zagrije na tavi i prelije prethodno umućenim jajetom uz dodatak začina po želji. Nakon otprilike jedne minute tortilja se preokrene i peče još 30 sekundi. Gotova tortilja spremna je za punjenje različitim kombinacijama — primjerice, svježim sirom, šunkom, salatom ili pečenom piletinom, za hranjivu verziju bogatu proteinima.

Zobena kaša


Idealan doručak za sve koji su u žurbi, ali žele kvalitetan obrok. U staklenku se pomiješaju tri žlice sitnih zobenih pahuljica, žlica chia sjemenki, žlica mljevenih sjemenki lana i 125 ml mlijeka (biljnog ili kravljeg). Smjesa se zatvori i ostavi u hladnjaku najmanje dva sata, najbolje preko noći. Ujutro je doručak spreman za konzumaciju, a po želji se može obogatiti kikiriki maslacem i svježim voćem.

U razdobljima povećanih obaveza, poput ispitnih rokova, brzi i hranjivi obroci mogu biti ključni za održavanje koncentracije i energije tijekom dana.


Barbara Mudnić


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...