Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Sugovornica razgovora je Antonia Ljuban, studentica koja razmišlja o budućim ciljevima i izazovima planiranja karijere i života općenito. Planiranje budućnosti često izaziva nesigurnost jer, iako svatko ima određene ideje o onome što želi postići, mnogi faktori mogu utjecati na ostvarenje tih ciljeva. Život donosi promjene, okolnosti se prilagođavaju, a želje i ciljevi se s vremenom razvijaju. Ponekad se čini da su planovi samo smjernice, dok pravi smjer određuju iskustva koja dolaze s vremenom. U ovom razgovoru razmatraju se nesigurnosti vezane uz planiranje, potreba za prilagodbom te način na koji se dugoročni ciljevi oblikuju. (izvor: privatni arhiv) Jedno od ključnih životnih pitanja odnosi se na to što zapravo netko želi raditi u budućnosti. Nerijetko se stječe dojam da društvo previše naglašava važnost planiranja, dok istovremeno zanemaruje činjenicu da se mnogo toga može promijeniti izvan vlastite kontrole.  Antonia se slaže s tim mišljenjem, ističući kako, unatoč postojanju...

(izvor: kidsnews) Energetska pića postala su vrlo popularna među tinejdžerima i studentima, koji traže načine da povećaju energiju i izdržljivost. Ovakvi napitci obećavaju brzo povećanje energije i poboljšanje koncentracije što ih čini privlačnim izborom za mnoge. Međutim, uz popularnost dolaze i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i utjecaju na zdravlje. Detaljnije informacije otkriva razgovor sa studenticom druge godine Fakulteta za medije i odnose s javnošću, Anom Radomiljac. Zašto su energetski napitci toliko popularni među mladima? Pa jedan od razloga je količine kofeina koji se nalaze u energetskim pićima. Mnogi mladi koji ih piju zaboravljaju da kofein može izazvati ovisnost. Tako da dosta mladih stvore i ovisnost koje nisu svjesni. Vjerujem da gledaju na energetska pića kao bilo koje drugo piće (npr. cola) ali s prednosti da dižu energiju bolje od kave te ih konzumiraju upravo iz tog razloga.  Jeste li okruženi s ljudima koji konzumiraju energetska, ako jeste, u kojoj mjer...

U životu svakog učenika četvrta godina srednje škole je najstresnija. U toj godini dana treba završiti školu, napisati i proći državnu maturu te naposljetku odabrati i željeni fakultet. Svatko oko njih misli da zna koji fakultet je najbolji, a koji najlošiji. Naravno, tu je i odluka o odlasku u veći grad ili ostanak u svome rodnome gradu. Dubrovkinja Laura Kursar, studentica druge godine preddiplomskog studija na Fakultetu za medije i odnose s javnošću u Dubrovniku otkrila je kako je ona izabrala što će studirati i u kojem gradu te sve prednosti i nedostatke svoga odabira. Kako si se odlučila studirati novinarstvo? Od malih sam nogu znala da ne želim raditi neki staložen i miran posao. Uvijek i za sve imam neka dodatna pitanja. Kad sam bila u četvrtom srednje, cure su nam došle prezentirat ovaj fakultet koji se meni jako svidio i odmah sam im rekla da se vidimo iduće godine.  Jesi li razmatrala i druge gradove kad si se upisivala na fakultet? Prvobitni plan je bio Split. Nekako, bl...

Zima u Dubrovniku često znači mirniji tempo života nakon užurbanog ljeta, no što zapravo nudi mladima? Jesu li zimski mjeseci prilika za uživanje u gradu na drugačiji način ili se osjeti nedostatak sadržaja? O tome razgovaramo sa  studenticom druge godine na Fakultetu za medije i odnose s javnošću,  Nerom Pavličević, koja će podijeliti svoje iskustvo i doživljaj Dubrovnika van sezone . (privatni arhiv:  Nera Pavličević ) Postoje li zimi neka “skrivena” mjesta u Dubrovniku koja mladi vole posjećivati? Iako je Dubrovnik poznat po ljetnim gužvama i turističkim atrakcijama, zimi postaje mirnije mjesto. To omogućuje mladima da otkriju “skrivena” mjesta koja možda ne bi posjetili tijekom sezone. Mladi često gravitiraju prema mirnijim dijelovima grada poput šetnice u Uvali Lapad gdje mogu uživati u prirodi i pogledu na more.   Još jedno popularno mjesto je područje Srđa posebno za one koji vole planinarenje ili druženje uz zalazak sunca.   Zimi se stvaraju prilike za o...

Mladi ljudi danas sve više imaju dostupnost videoigara te ih sukladno tome puno više igraju. Može li takva navika prerasti u nasilno ponašanje posebice kod igara nasilnog karaktera. Na ta i razna druga pitanja vezana uz nasilje odgovore će dati student druge godine Fakulteta medija i odnosa s javnošću, Ivan Ivković Mandac. (privatna arhiva: Ivan Ivković Mandac) Što mislite koliko su maloljetnici danas skloni nasilju? Smatram da su maloljetnici danas previše skloni nasilju. Potrebno je više edukacije mladih na tu temu. Važno je da se o tome razgovara otvoreno i daje na značaju. Mislite li da su nasilju pridonijele videoigrice? Videoigrice nisu pridonijele nasilju. Zapravo mislim da ne možemo generalizirati već situacija ovisi od pojedinca do pojedinca. Stvara se pogrešna teza o igranju igrica koje čak mogu i pridonijeti mentalnom razvoju djece i mladih. Jeste li, kad ste bili mlađi, igrali videoigrice i kakvog su sadržaja bile? Dok sam bio mlađi igrao sam videoigrice sa svojim...

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...