Preskoči na glavni sadržaj

Dubrovnik zimi: prirodna ljepota i tiha atmosfera

Zima u Dubrovniku često znači mirniji tempo života nakon užurbanog ljeta, no što zapravo nudi mladima? Jesu li zimski mjeseci prilika za uživanje u gradu na drugačiji način ili se osjeti nedostatak sadržaja? O tome razgovaramo sa studenticom druge godine na Fakultetu za medije i odnose s javnošću, Nerom Pavličević, koja će podijeliti svoje iskustvo i doživljaj Dubrovnika van sezone.

(privatni arhiv: Nera Pavličević)

Postoje li zimi neka “skrivena” mjesta u Dubrovniku koja mladi vole posjećivati?

Iako je Dubrovnik poznat po ljetnim gužvama i turističkim atrakcijama, zimi postaje mirnije mjesto. To omogućuje mladima da otkriju “skrivena” mjesta koja možda ne bi posjetili tijekom sezone. Mladi često gravitiraju prema mirnijim dijelovima grada poput šetnice u Uvali Lapad gdje mogu uživati u prirodi i pogledu na more. Još jedno popularno mjesto je područje Srđa posebno za one koji vole planinarenje ili druženje uz zalazak sunca. Zimi se stvaraju prilike za okupljanje u manje poznatim kafićima ili umjetničkim prostorima u starom gradu. Često se organiziraju neformalna druženja, radionice ili izložbe. Mnogi vole pronaći svoj kutak unutar starogradskih zidina na nekom zabačenom platou gdje mogu uživati u tišini koju Dubrovnik zimi pruža. Ta mjesta odišu posebnim šarmom kada turisti nisu prisutni i zato ih lokalna mladež  smatra “ skrivenim”.

Mislite li da su društveni sadržaji, poput kina, sportskih aktivnosti ili kulturnih događaja, dovoljno dostupni zimi?

Društveni sadržaji zimi u Dubrovniku su ograničeni u usporedbi s drugim gradovima. Iako postoje opcije poput kina, kazališta i sportskih aktivnosti njihov broj i raznolikost nisu uvijek dovoljni. Zimi se često organiziraju manji kulturni događaji poput koncerata, predavanja i radionica, ali njihov broj nije velik pa se često osjeti manjak mogućnosti. Sportski sadržaji poput teretana ili dvoranskih sportova su dostupni no zimi bi mladima dobrodošle raznovrsnije aktivnosti kao tematske večeri, interaktivne radionice ili prostori za druženje.

Kako izgleda noćni život u Dubrovniku tijekom zime? Ima li dovoljno opcija za izlazak?

Noćni život zimi u Dubrovniku značajno se razlikuje od ljetnog. Klubovi i barovi koji rade tijekom sezone uglavnom se zatvaraju dok nekoliko lokalnih kafića i pubova ostaje otvoreno za lokalno stanovništvo. Mladi se često okupljaju u nekoliko poznatih mjesta, ali izbor je ograničen. Ponekad se organiziraju tematske večeri poput pub kvizova, DJ nastupa ili karaoka, ali takvi događaji nisu redoviti. Iako lokalci cijene intimniju atmosferu zimske sezone često izražavaju želju za većim brojem događaja koji bi privukli mlade.

Kako biste opisali razliku između Dubrovnika “za turiste” i Dubrovnika “za lokalce” tijekom zime?

Razlika između Dubrovnika “za turiste” i Dubrovnika “za lokalce” najvidljivija je zimi kada grad vraća svoj ritam lokalnom stanovništvu. Dubrovnik je ljeti  svjetska destinacija koja je preplavljena turistima, visokim cijenama i užurbanim tempom. Zimi grad diše sporije. Na ulicama se mogu vidjeti samo lokalci koji svakodnevno obavljaju svoje poslove i uživaju u tišini koju ljeto ne dopušta. Postaje mjesto gdje se može u miru uživati u povijesnoj arhitekturi i opuštenim razgovorima s poznanicima. Restorani i kafići prilagođavaju se lokalnom stanovništvu nudeći niže cijene. Taj osjećaj zajedništva zimi teško je doživjeti ljeti jer grad postaje scena za masovni turizam.

Postoji li nešto što zima u Dubrovniku pruža mladima, a što nijedan drugi grad ne može?

Zima u Dubrovniku pruža jedinstven osjećaj povijesti i prirodne ljepote u kombinaciji s tihom atmosferom. Mladi mogu uživati u šetnjama starim gradom bez gužvi, penjanju na Srđ kako bi promatrali pogled na grad ili sudjelovati u lokalnim običajima i manifestacijama poput Feste svetog Vlaha. Jedinstvena klima i spoj mora i planina omogućuju mladima zimske aktivnosti koje drugi gradovi ne nude poput mirnog uživanja u sunčanim danima na plaži ili istraživanja nekih povijesnih znamenitosti.

Ima li nešto što vam osobno najviše nedostaje u Dubrovniku zimi da bi bio zanimljiviji za mlade ljude?

Ono što najviše nedostaje Dubrovniku zimi jest veća raznolikost društvenih i zabavnih sadržaja. Više redovitih događanja poput koncerata, tematskih zabava, umjetničkih izložbi ili filmskih festivala. To bi privuklo mlade i stvorilo živahniju atmosferu. Također, nedostatak prostora namijenjenih isključivo mladima poput modernih prostora, centara za kreativne radionice ili većih koncertnih dvorana. To sve smanjuje mogućnosti za druženje i razvoj ideja. Više aktivnosti koje bi potaknule kreativnost, druženje i zabavu omogućilo bi mladima da zimski mjeseci postanu jednako zanimljivi kao i ljeto, samo na drugačiji način.

 

Antea Glavaš
Oznake:

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
145 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...
318 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
250 komentara
Pročitajte više