Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

  Nikolina Zadravec je 23-godišnjakinja iz Strahoninca, malog mjesta pored Čakovca, koja nastupa za   rukometnu reprezentaciju Hrvatske. Uz reprezentaciju, Nikolina je ugovorom vezana i za rukometni klub Podravku Vegetu u kojoj je sjajnim igrama postala jedna od nositeljica igre. U razgovoru se doznaje što za nju znači nastup za reprezentaciju te na koji je način ona ostvarila svoju bogatu rukometnu karijeru. Unatoč svim uspjesima ostala je ponizna i ustrajna. S koliko godina ste se počeli baviti rukometom i kako ste se odlučili za taj sport? Moj prvi rukometni trening bio je kada sam imala osam godina. Jednog dana tata me poveo sa sobom u jednu dvoranu u Čakovcu da bi gledala kako igra mali nogomet. Nakon njih, curice moje generacije imale su trening mini rukometa. Kada sam vidjela njih pomislila sam „pa zašto ne bih i ja probala“, i evo probala sam i dan danas ostala u tome.   Kako je izgledao Vaš rukometni put i tko Vam je najveća podrška? Moja najveća podrška je moja obitel

  (fandom) Supernatural ili Lovci na natprirodno je američka fantastična horor serija koju je kreirao Eric Kripke te je snimana u Vancouveru u Kanadi. Prvi put je prikazana 2005. te je procijenjeno da je pilot pogledalo 5,69 milijuna ljudi. Sa jedanaestom sezonom Supernatural je postala najdugovječnija američka fantastična TV serija. U 15 godina uspješno je izbacila 15 sezona završivši s emitiranjem 2020. Serija prati braću Sama (Jared Padalecki) i Deana Winchestera (Jensen Ackles), koji putuju Amerikom istražujući i boreći se protiv paranormalnih događaja i nadnaravnih bića poput vampira, vukodlaka i duhova. Mnogi od njih su utemeljeni na američkim urbanim legendama i folkloru. Kad su bili djeca, njihova majka Mary brutalno je ubijena. Vidovnjakinja je rekla njihovom ocu Johnu da ju je ubio demon te je on postao opsjednut željom da ga nađe i osveti se za njezinu smrt. Od tad ih je odgajao kao vojnike i naučio ih sve o nadnaravnom zlu koje postoji te kako ga ubiti. Sam je pokušav

  (realm) Serija Orphan black (Siročad) je kanadski znanstveno fantastični triler koju su osmislili redatelj John Fawcett i scenarist Graeme Manson. Glavna glumica Tatiana Maslany glumi nekoliko genetski identičnih klonova. Prva epizoda prikazana je 2013. godine te je do 2017. izašlo 5 sezona. Serija se fokusira na Saru Manning, sitnu prevaranticu koja je uvučena u mrežu spletki nakon što slučajno vidi samoubojstvo djevojke koja izgleda isto kao ona te preuzima njezin identitet i nastavi živjeti njezin život policijske detektivke. Sarah otkrije da je klon i da ima mnoštvo 'sestrinskih' klonova raširenih diljem Amerike i Europe koji su svi dio ilegalnog eksperimenta te da ih se pokušava ubiti. Zajedno s udomljenim bratom Felixom Dawkinsom i svojim klonovima, Sarah otkriva misteriju njihova nastanka: znanstveni pokret Neolution u institutu Dyadu koji želi usmjeriti evoluciju ljudske vrste. Predvodi ih doktor Aldous Leekie kojemu je desna ruka klon Rachel Duncan. Leekie je s

  (globalcosmeticsnews) Svake godine desetci miliona životinja koriste se za znanstvena i komercijalna ispitivanja. Na njima se provjerava sigurnost proizvoda, utvrđuje se toksičnost lijekova i koriste se za razvijanje medicinskih tretmana. Postoje ljudi koji smatraju da je testiranje na životinjama potrebno dok se drugi ne slažu s time. Oni koji su za testiranje na životinjama govore da je to omogućilo razvoj brojnih tretmana za spašavanje života ljudi i životinja. Također kažu da igraju veliku ulogu u provjeri jesu li cjepiva sigurna. Primjerice, kad se pojavio korona virus u 2020, znanstvenici su provjeravali na životinjama je li cjepivo pogoršava virus i je li sigurno za korištenje. S obzirom da su neke životinje biološki slične ljudima i podložne sličnim bolestima bile bi dobar subjekt za testiranje te smatraju da ne postoji alternativna metoda za istraživanje koja bi se mogla koristiti umjesto toga. Naglašavaju da je testiranje na životinjama jako regulirano te da strogi pr

  (wikipedia) Zbog svoje skrovitosti i mističnosti, malo ljudi zna za lokalitet Pustinja Blaca na otoku Braču. Ova skrivena samotnjačka oaza krije nadasve zanimljivu priču. Priču o životu svećenika pustinjaka, koji su na Braču stvorili zajednicu koja je na tom području živjela i djelovala više od 400 godina. U 16.stoljeću, poljički svećenici glagoljaši, bježeći pred Turcima, svoje utočište pronalaze na južnoj strani otoka Brača, u dolini Blaca, koja je ime dobila po nanosima blata i zemlje koje su nanosile bujice kada bi kišilo. Život u dolini bio je težak, škrta otočka zemlja davala je malo ploda, no sve to je dodatno potaklo svećenike da se usavrše u poljoprivredi. Okolne šumarke i makiju pretvorili su u bogate maslinike, vinograde i voćnjake. S obzirom da im je poljoprivreda dobro išla, postali su gospodarstvenici te su s vremenom razvili i dobru trgovinu .  Svećenici su svom vlasništvu imali i tri trgovačka jedrenjaka, koji su plovili cijelim Sredozemljem, a prihodima od trgovi

  (dubrovackidnevnik.net.hr) Maturanti su odbrojali do najvažnijeg događaja u ovoj školskoj godini – norijade. Norijadom su zaokružiti svoje dvanaestogodišnje školovanje i našli su se u poziciji gdje se moraju pobrinuti za vlastitu budućnost. Neki će upisati fakultete, a neki se uputiti na burzu rada, a oni malo ambiciozniji će usklađivati studijske obveze sa studentskim poslom. Međutim, pandemija koronavirusa pokvarila im je zadnje trenutke srednjoškolskog obrazovanja. Svi planovi o neprospavanim noćima u Pragu, Ateni ili Barceloni pali su u vodu, a njihova razočarenja samo su se nastavila nizati viješću o otkazivanju maturalne večeri. Od starijih često možemo čuti: „Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba“. Nažalost, u doba pandemije, dubrovački maturanti su propustili ekskurzije, koje su uvijek bile obilježene zanimljivim doživljajima i događajima, kao i raskošne maturalne večeri, na kojima bi mladići i djevojke zasjali poput pravih prinčeva i princeza. Ipak, pandemija

(gaskinconsulting) Globalizacija je način na koji zemlje i ljudi u svijetu međusobno komuniciraju i integriraju se. Zbog napretka i razvoja u prometu i komunikacijskoj tehnologiji globalizacija se povećala u posljednjih 40 godina. Internet je omogućio brzu i neprekidnu globalnu komunikaciju što je izazvalo rast međunarodne trgovine i razmjene ideja, uvjerenja i kulture. Je li globalizacija dobra ili loša stvar? Ljudi imaju različita mišljenja o globalizaciji. Ima svojih prednosti i nedostataka. Neki ljudi vjeruju da globalizacija povećava ekonomski razvoj svih zemalja povećavajući međunarodnu robnu razmjenu. Povećanje gospodarskog rasta znači bolji životni standard, veće dohotke, više bogatstva u zemlji i ukupno manje siromaštva. Globalizacija omogućuje pristup izvorima jeftinih sirovina u cijelom svijetu, a zbog toga što ljudi imaju pristup većim tržištima, tvrtke mogu iskusiti veću potražnju za svojim proizvodima pa proizvod postaje jeftiniji. Još jedna pozitivna strana je što pr

  (designsdesk) Prva je fotografija nastala još početkom 19. stoljeća. Ono što je sigurno je da je u svojim počecima trebalo puno više vremena da ona nastane nego danas te je bila u crno bijelom zapisu, a prvi fotoaparat bio je u obliku kutije. Od kada je fotografija stvorena odnosno od kada su nastali prvi fotografski zapisi, ona je naša svakodnevica. Nažalost, u njenim počecima je bila cjenjenija   nego danas, iako je danas uvelike naprednija i razvijenija. Razlog toga je što kada je nastala je bila velika novost. Sve što je novost je zanimljivo. Ljudima nije bilo razumljivo kako je moguće vizualno zabilježiti trenutak, emociju, događaj i stvari, zapravo činilo se kao da je fotografija zapis kojim je na tren zaustavljeno vrijeme. To je čini posebnom i danas. U današnje vrijeme ima puno više fotografskih zapisa nego ranije, ali se one uglavnom ne razvijaju onoliko koliko su se razvijale u počecima pa sve do početka 21.-og stoljeća dok se tehnologija nije unaprijedila i ljudi nisu poče

  (mreza-mira.net/) Poslovni svijet sve više napreduje. Nisu više potrebna putovanja na drugi kontinent zbog poslovnog sastanka. Nastava i školovanje odvijaju se preko online nastave, a ocjene se dijele virtualno. Ministarstva i institucije su umrežene. Sve informacije pronalaze se i dijele preko interneta. Banke imaju sve manje novaca u gotovini, a sve više postaju robovi virtualnog novca i zarade. Štedi se vrijeme i trud jer se do svega puno lakše dolazi. Olovku i papir zamijenili su računalni programi i tipkovnica. Globalizacija nam je omogućila da sve možemo raditi od kuće. Istraživanje i čitanje knjiga više nije potrebno jer „Google ima odgovor na sva pitanja“.   Čini se kao da je zaista sve jednostavnije i lakše. No, ipak, pitanje koje će „danas“ često postaviti starije generacije je: „Kuda ide ovaj svijet?“. Život je lagodniji nego što je bio nekada, ne vlada više u toj mjeri siromaštvo, ali bake i djedovi uvjereni su da je njihov život bio ljepši. Tužni su kada čuju koliko ml

  (unidu.hr) Jedna od kulturnih djelatnosti koje zaslužuju više pažnje jeste čitanje, te je u tu čast 2021. u Hrvatskoj proglašena godinom čitanja.   Centar za jezike Sveučilišta u Dubrovniku obilježava ovu manifestaciju organiziranjem niza aktivnosti s ciljem promicanja kulture čitanja. Jedna od aktivnosti je online radionica, Come on, let’s read in English!,   koja će se održati u ponedjeljak, 10. svibnja 2021. u 19 sati putem aplikacije Zoom.   Na radionici će sudjelovati studenti Marin Miloža, Nikola Lešaja, Viktorija Pilon, Marija Milovac, Nora Di Leo, Sarah Gorinjac i Arnela Ovčina koji su sa svojim mentorima pripremili šest djela za analizu.   Voditelji ove radionice su mr. sc. Ivana Nakić Lučić, mr. sc. Lia Dragojević i Jelena Dubčić, a uvodnu riječ će imati profesorica dr.sc. Ariana Violić-Koprivec. 2021. Godina čitanja Online radionica Come on, let's read in English!   18:50 - 19:00  Uključivanje na radionicu 19:00 - 19:05 Pozdravna riječ (dr.sc. Ariana Vio