Preskoči na glavni sadržaj

PUSTINJA BLACA – SKRIVENI BISER OTOKA BRAČA

 

(wikipedia)

Zbog svoje skrovitosti i mističnosti, malo ljudi zna za lokalitet Pustinja Blaca na otoku Braču. Ova skrivena samotnjačka oaza krije nadasve zanimljivu priču. Priču o životu svećenika pustinjaka, koji su na Braču stvorili zajednicu koja je na tom području živjela i djelovala više od 400 godina.

U 16.stoljeću, poljički svećenici glagoljaši, bježeći pred Turcima, svoje utočište pronalaze na južnoj strani otoka Brača, u dolini Blaca, koja je ime dobila po nanosima blata i zemlje koje su nanosile bujice kada bi kišilo.

Život u dolini bio je težak, škrta otočka zemlja davala je malo ploda, no sve to je dodatno potaklo svećenike da se usavrše u poljoprivredi. Okolne šumarke i makiju pretvorili su u bogate maslinike, vinograde i voćnjake. S obzirom da im je poljoprivreda dobro išla, postali su gospodarstvenici te su s vremenom razvili i dobru trgovinu. Svećenici su svom vlasništvu imali i tri trgovačka jedrenjaka, koji su plovili cijelim Sredozemljem, a prihodima od trgovine, krajem 18. stoljeća izgradili su te opremili crkvicu i samostan. Kroz povijest, promijenilo se mnogo svećenika, a posljednji je bio don Nikola Milićević mlađi, koji je umro 1963. godine. Osim što je bio svećenik, treba naglasiti i njegov interes za astronomiju. On je u Pustinju donio prvi teleskop, te je Blaca tada postala i zvjezdarnica. Njemu u čast, Međunarodna astronomska unija dva asteroida otkrivena 1999. godine, imenovala je „Milićević“ i „Brač“. U samostanu se nalazi bogata biblioteka, koja obiluje djelima iz područja astronomije, ali također i fizike, ekonomije, književnosti te matematike.

Pustinja Blaca danas je kulturno-povijesni spomenik nulte kategorije, te je uređena kao eko-muzej. Cjelokupni kompleks kandidat je za UNESCO-vu listu svjetske baštine. Blaca, kao skriveni biser najvećeg dalmatinskog otoka, ima sve predispozicije da u dogledno vrijeme postane i biser hrvatske turističke ponude.

 

Ivan Amižić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.