Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Umjesto još jedne sportske večeri u kojoj bi svi ljubitelji najljepše sporedne stvari na svijetu trebali uživati, medije su preplavili napisi o incidentima navijača West Hama koj su svojim izgredima bacili ljagu na derbi kola s Manchester Unitedom. Tim činom ponovno je  otvoreno  pitanje huliganizma koje se u Engleskoj smatralo gotovo riješenim i svedenim na minimum. Nasilje na ulicama, kordoni policije, šteta na izlozima, prozorima, automobilima, poneki mrtav. Vrijedi li sportski događaj toliko? Vrijedi li straha čitavog jednoga grada? Vrijedi li ijednog života, ijedne ozljede? Reći će obožavatelj nogometa da vrijedi. Psihologija kaže da čovjek treba grupu. Danas, u vrijeme kada nam, po demokratskim načelima, nastoje uzeti širu zajednicu, jedino se još u grupama navijajući za voljeni klub osjetimo dijelom nečeg većeg od nas samih. Jer, nastoje se, u ime globalnog svijeta, izbrisati kolektivne odrednice i ustanoviti dužničko društvo u kojem nakon nedost...

Začetnica borbe za ženska prava u Hrvatskoj Predavanje o književnici i novinarki Mariji Jurić Zagorki održano je u organizaciji Kluba za mlade u Dubrovniku.  Njime je istaknut utjecaj koji je Zagorka imala ne samo u hrvatskoj književnosti, već i na mentalitet Hrvata kako ondašnjeg doba, tako i današnjeg, prvenstveno u izražaju domoljublja i ravnopravnosti žena sa muškarcima. Čitanjem iz Zagorkinog djelomično autobiografskog romana "Kamen na Cesti", voditeljica Kluba Ivana Grkeš istaknula je ključne trenutke u književničinom životu, povezujući ih s njenim daljnjim životom. Naglasak je stavljen na njen odgoj, posebno na njenu majku, uz razmišljanje o utjecaju koji je imao na njeno feminističko djelovanje, kao i na njenu odbojnost prema braku. Povlačeći paralele, uzeti su u obzir povijesni i politički elementi, budući da je književnica živjela u vrijeme bana Khuena Hedervaryja, kao i socijalna situacija tadašnjega vremena, tj. položaj žena u društvu, kao i mentalitet Hr...

Traži posao a moli Boga da ga ne nađe, jer na predstavljanju medijskih poslodavaca zainteresiranost studenta je bila mala s obzirom na broj prisutnih. Medijski poslodavci nude posao a Boga mole da ih ne zaposle. Budućim novinarima se loše piše, dok se djelatnicima u odnosima s javnostima smiješi vedra poslovna budućnost. Većina lokalnih medija uopće ne traži novinare, osim Glasa Grada koji je pozvao sve zainteresirane da im se jave i jedini poslodavac koji je bio optimističan. Glas grada nudi priliku studentima jer će razviti novi news portal. Dubrovački vjesnik i Europapress Holding (EPH) odredili su se da im je važno novinarsko iskustvo, one koji ga nemaju ih ne interesiraju, preferiraju specijalizirane novinare. Također njima nije bitno medijsko obrazovanje. HRT je više optimističan i rado bi u svom timu vidio nekoga od studenata, iako je situacija loša s novim zapošljavanjima. Velika posjećenost je bila na radionici "Kako se zaposliti u PR agenciji" k...

Foto: huffingtonpost.com Ono što je donio Bretton Woods u teoriji i počevši s Ronaldom Reaganom i Margaret Thacher u praksi, vrti se oko riječi "sloboda" i "privatizacija". Smanjena uloga države u ekonomiji i privatizacija javnih sektora prikazuje se kao nešto dobro i poželjno; pobrinuti se za sebe jer to država nije dužna, uz dovoljno novca dostupno je liječenje i školovanje. Jedan takav sustav zaživio je u SAD-u. No, kakve veze ima neoliberalizam na djelu i privatizacija javnog sektora s time da je svaki stoti Amerikanac u zatvoru i takva statistika treba ostati narednih 20 godina u zemljama diljem SAD-a? Prema statistikama pet posto svjetske populacije zauzimaju Amerikanci, a oni čine i 25 posto svjetske populacije zatvorenika. Je li moguće da su oni najveći kriminalci ili je nešto drugo posrijedi? Od 1970. do 2005. porast broja zatvorenika u SAD-u skočio je za 700 posto. No, prvo se valja vratiti na početak; ono što je Reagan donio tijekom svog mand...

Foto: theatlantic.com Knjigu Životinjska farma je napisao George Orwell za vrijeme Drugog svjetskog rata, izdana je 1945., a slavu doživjela 1950-tih. Životinjska farma je satirična novela ili bajka koja ima zanimljivo i originalno polazište temeljeno na ideji da su grupe životinja u stvarnosti vrhovni vladari socijalizma i komunizma. Djelo se odlikuje osebujnim pristupom opisa područja koji obrađuje na satiričan način, stavljajući naglasak na autoritarnu i diktatorsku vlast odnosno centralizam općenito.   Kroz cijelu knjigu cilj je probuditi skrivenu inteligenciju čitatelja namećući mu prenesena značenja i provlačeći slogan "četiri noge da, dvije noge ne" - odnosno na basni srodan način ismijati sovjetski totalitaristički komunizam i Staljina. Tako svinje simbolično karakteriziraju: Lenjina, Staljina, Trockog, Molotova i Maksima Gorkog. One donose sedam zapovijedi koje zadovoljavaju njihove egocentrične maksimalističke porive na uštrb svih ostalih životinja, pri tom b...

Foto: imgbuddy.com Javna tribina o značaju Dubrovačkih ljetnih igara za Dubrovnik, Hrvatsku i Europu, ali i o smjernicama razvoja Igara u budućnosti, održana je 19. siječnja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad. Tribini su, uz nekoliko učenika dubrovačke gimnazije, nazočili mnogi predstavnici kulturnog života Grada.  Već nakon uvodnih putovanja bogatom poviješću Igara, nameće se cilj: vratiti Igre Gradu i vratiti Igrama stari sjaj. Međutim, jednako tako, iskristalizirale su se i dvije osnovne prepreke: financijska isplativost, te stvaranje nove festivalske publike. Ovi problemi ne muče samo Dubrovačke ljetne igre, to su problemi kulture uopće. Govoreći o zlatnim danima Igara, 60-tih i 70-tih godina prošloga stoljeća, ne smije se zaboraviti kako se od tada do danas čitavo društveno uređenje promijenilo. U vrijeme tržišnog gospodarstva nije realno vjerovati kako će se u ljetnim mjesecima cijeli društveni i ekonomski život Grada podrediti Igrama. Više, nažalost, ...

Foto: Facebook.com Čistim  pumpanjem nacionalizma prikrivaju se pravi, stvarni i važni problemi, nastaju pukotine nacionalnog suvereniteta i dolazi do ekonomskog, financijskog i političkog strmoglavljivanja. Ta  suštinska istina rapidno je transformirala podanika u kritički nastrojenog građanina. Kao što je nekad bio slučaj da majka svojem djetetu podari batine jer nije znala što su ospice, već je mislila da je išlo krasti med, suvremenom čovjeku stavlja na savjest  ozbiljan  oblik angažiranja  oko znati i razumjeti; kako zvijezde na nebu, tako i  moral u sebi. Upravo su pojave poput krajnosti izvrnutih vrijednosti koje se uporno prikazuju naročito bitnima i neznanja koje eskalira na svako drugom uglu, dokaz tome. Na neki način, tih 90-ih godina kad smo dobili suverenitet nacije, istovremeno smo ga izgubili . Sukob među nacijama na kraju je postao irelevantan, a posljedice stvarne, poput trovanja javnog govora što je rezultiralo stanje a priori sam...

Foto: facebook.com Banksy, jednostavno i upečatljivo ime koje stoji iza svjetski poznatih grafita, pseudonim je misterioznog britanskog autora grafita čiji originalni uradci plijene pozornost, ne samo uličnih prolaznika, već i mnogih medija, kritičara te žitelja suburban kulture. Ono što Banksyja razlučuje od drugih umjetnika je snaga njegove poruke; dramatične satire koja ne štedi ni najveće svjetske političke aktere, institucije, režime i ideologije, a sam Banksy, zaogrnut u plašt anonimnosti, postao je svojevrsni brend koji, izuzev iznimne tehničke vještine, posjeduje sposobnost da promatrača svojih djela trgne iz snatrenja te potakne na ozbiljno promišljanje o svijetu. Prikazi mladih djevojaka koje napadaju bankomati i kolica za kupovinu, očita su kritika kapitalizma kojega se, kako sam grafitist tvrdi, “moramo riješiti kako bismo mogli promijeniti svijet”, a svojim se kistom ne libi ogoliti ni teme poput homoseksualnosti, represivnosti aktualnih režima te odrastanja u...

Foto: Facebook Suvremeni svijet u mnogočemu pomiče granice pa ih tako pomiče i u umjetnosti. Stroge umjetničke forme i tehnike danas se obogaćuju novima, nastavljajući time kontinuiranu potragu za novim načinima stvaralačkog izričaja. Stremljenjima ljudskog duha, čini se, kao da nema kraja. Ipak, ima onih koji upravo ta stremljenja duha i pomicanje granica ljudskih znanja i dosega uvijek iznova preispituju. Koliko smo zapravo napredovali, koliko smo pomaknuli granice svog uma? Nije li ovo drugo preduvjet prvog? Na ta pitanja odgovore pokušavaju dati i književnici, i glazbenici, i likovni umjetnici. Jedan takav umjetnik je Banksy - ''gerilac'' koji se čini gotovo zaogrnut plaštem nevidljivosti. Banksy je svoju slavu stekao satiričnim, često i duhovitim grafitima na britanskim ulicama. Međutim, mnogi kritičari tvrde da je podigao uličnu umjetnost na novu razinu. Britki komentari i opaske na društveno uređenje, ratove, politiku i ljudska prava sastavni ...