Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Foto: talkingbiznews.com Najveća svjetska novinska agencija Reuters nudi studentima i mladim novinarima priliku za učenje i stjecanje iskustva u redakcijama diljem svijeta. Plaćeni pripravnički staž omogućit će im da izgrade vještine u radu s iskusnim novinarima i urednicima, te izbruse znanje na polju političkog i općeg izvješćivanja. Prije početka rada sudionici će dobiti formalnu obuku s naglaskom na vještine pisanja, etiku novinarstva i financiranje. Tijekom stažiranja, svaki pripravnik će raditi uz nadzor urednika i novinara mentora koji će mu davati savjete i smjernice tijekom rada. Od njih se zauzvrat očekuje redovito pisanje i iskren interes za novinarski posao. Pripravnici koji pokažu inicijativu i nadarenost mogu očekivati i daljnje zaposlenje unutar ove agencije. Uvjeti za prijavu su strast za pisanjem i novinarstvom, kandidat mora biti student novinarstva ili novinar početnik, novinarsko iskustvo (moguće i u školskom časopisu ili web stranici), tečan engleski

U ruševnoj dvorani Hotela Kupari moguće je, osim rekreativaca, jedino pronaći članove školskog sportskog kluba Brenum koji već godinama na županijskim natjecanjima bilježe vrhunske rezultate pod vodstvom profesora Franja Hermana. Najbolji rezultati se bilježe u ženskoj odbojci i malom nogometu gdje su učenici profesora Hermana dogurali i do državnih natjecanja. Napredak koji je školski sport u Župi ostvario od 1996. kada je profesor Herman došao u Osnovnu školu Župa dubrovačka, nije ostao nezapažen, pa je na prijedlog Županijskog saveza školskog sporta Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatski kineziološki savez profesoru Hermanu dodijelio godišnju nagradu za doprinos i rad u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi - Diplomu sa zlatnom značkom. Koji je Vaš glavni razlog dolaska iz rodne Županje u Dubrovačko-neretvansku županiju? - To je bilo slučajno. U školskim sam novinama vidio natječaj za radno mjesto u Kuni na Pelješcu. Kuna mi se odmah svidjela, a tada je tamo direktor škole bio Ilo

Foto: facebook.com Student prve godine Medija i kulture društva, Stjepo Roko, za Sveučilište u Dubrovniku je donio zlatnu medalju sa Studentskog prvenstva Hrvatske. Nakon bogate sportske karijere koja je počela još u ranom djetinjstvu, u fakultetske je vode ipak ušao sa zanimanjem za odnose s javnošću. Vjera u sebe, disciplina i rad donijeli su mu sportske rezultate, a on se na kraju vidi kao PR stručnjak u nekoj firmi.  Kako je počela vaša sportska karijera i kako je ona izgledala do danas? - Krenuo sam trenirati judo sa šest godina, kada je došao neki novi sport u Mokošicu gdje sam tada živio. Nikad nisam mislio da će to na kraju ispast toliko profesionalno. Kroz djetinjstvo sam trenirao, a 2010. je krenula moja natjecateljska karijera. Ušao sam u reprezentaciju i imao sam plasmane na europskim kupovima. Onda je došla 2011. gdje sam ostvario svoje najveće uspjehe u reprezentaciji, imao sam dvije europske medalje i plasman na Olimpijadi mladih. Borio sam se na Svjetsko

Foto: facebook.com   Aktualna kapetanica ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik, Sanja Curić, govori o svojim prvim dodirima s odbojkaškom loptom, ali i nekim nedaćama koju su je snašle tijekom karijere. Uz svakodnevne treninge uspijeva stići i raditi u jednom od frizerskih salona u Dubrovniku. Kao i svaki profesionalni sportaš, Sanja je doživjela i mnoštvo lijepih, ali i onih tužnih trenutaka koje je rado podijelila s Punktom. Kako ste započeli svoje prve korake na odbojkaškom terenu? - Svoje prve korake sam napravila praktički na tjelesnome kada je profesor ugledao u meni potencijal i pitao me bi li se pridružila ostalim curama koje su se tada pripremale za školsko natjecanje. Što je za vas odricanje? Da li ga doživljavate pozitivno ili negativno? - Naravno da u sportu postoje odricanja, pogotovo ako se odlučite na profesionalno bavljenje. Na nekoga to djeluje pozitivno, na nekoga negativno. Sjećam se jedne situacije kada sam trebala birati između odlaska u Osije

Foto: huffingtonpost.com Ono što je donio Bretton Woods u teoriji i počevši s Ronaldom Reaganom i Margaret Thacher u praksi, vrti se oko riječi "sloboda" i "privatizacija". Smanjena uloga države u ekonomiji i privatizacija javnih sektora prikazuje se kao nešto dobro i poželjno; pobrinuti se za sebe jer to država nije dužna, uz dovoljno novca dostupno je liječenje i školovanje. Jedan takav sustav zaživio je u SAD-u. No, kakve veze ima neoliberalizam na djelu i privatizacija javnog sektora s time da je svaki stoti Amerikanac u zatvoru i takva statistika treba ostati narednih 20 godina u zemljama diljem SAD-a? Prema statistikama pet posto svjetske populacije zauzimaju Amerikanci, a oni čine i 25 posto svjetske populacije zatvorenika. Je li moguće da su oni najveći kriminalci ili je nešto drugo posrijedi? Od 1970. do 2005. porast broja zatvorenika u SAD-u skočio je za 700 posto. No, prvo se valja vratiti na početak; ono što je Reagan donio tijekom svog mand

Foto: Ana Meter London je grad koji je brz, ambiciozan, moderan, živ. Čovjeka nosi i tjera na nešto što možda i ne zna da mu treba i da ne zna ni sam je li krenuo u tom pravcu ili je pak mislio poći. Ima divne ideje, fantastične izloge, besprijekorne građevine. London je sav u pokretu i na kraju dana, svakog posjetitelja obuzima neki pozitivan stres. Cijedi iz osobe sve, emocije, snagu, pokrete, sve. Smještaj u hotelu u Londonu je poprilično skup i vrlo često su sobe bez kupaonica, odnosno kupaonice su raspoređene po katovima. Prijevoz po Londonu poput podzemnih željeznica i autobusa također nije jeftin i vrlo često, uglavnom vikendom,  neka od linija podzemne je zatvorena zbog popravaka, tako da odsjedanje u nekoj daljoj zoni može stajati puta od kojih dva do tri sata. Naravno, i gužve su ogromne. Ne samo jedan od najljepših mostova, već jedan od simbola Londona okrunjen je za vrijeme Olimpijskih igara olimpijskih krugovima. Most je sagrađen 1894. i u vrijeme kada je londonsk

Od trenutka slijetanja na američko tlo, sve se promijenilo. Procedura samog ostvarenja puta je bila duga i mukotrpna, ali se isplatila. Nije smetala ni vremenska razlika, ni umor. Od prvog susreta rodila se ljubav. Soba je služila samo kao prenoćište, sve ostalo vrijeme provodilo se šetajući po trgovačkim centrima i obilazeći muzeje i znamenitosti. Kulturni šok je zagarantiran, jer dok se u Hrvatskoj, pogotovo Dalmaciji, kava mora ispijati svaki dan po kafićima, u njih to ne postoji. Redovito se uzimaju kave „ to go “ i obilaze trgovine. Nitko ne gleda tko je što obukao i kako se ponaša, svatko radi ono što želi i ne obraća se pažnja na druge. Za vrijeme putovanja vladao je božićni ugođaj, svugdje su bile popaljene lampice, čak su neki kvartovi imali i natjecanja čija će kuća biti ukrašenija. U gradu Williamsburgu postoji mali božićni grad koji posjetiteljima nudi doživljaj Božića u svjetskim državama poput Francuske, Italije, Rusije i Njemačke. Svaki od tih predjela imao je štandov

Foto: Monika Cverlin - Baščaršija Malo tko iz južnog dijela Lijepe naše nije bio u popularnom glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Iz Dubrovnika se može doći do Sarajeva na dva načina, autom ili autobusom, koji polazi u osam sati ujutro. Put autobusom traje sedam sati, što podrazumijeva i četiri pauze po 30 minuta i tri granična prijelaza zbog kojih čovjek može dobiti živ Čim se uđe u Bosnu i Hercegovinu kroz prozor autobusa nazire se tužan prizor ratom upropaštene zemlje. Put do odredišta vodi kroz Mostar koji je zadnjih godina nezaobilazna destinacije većine turista koji dođu u Dubrovnik. Za one koji žive u civiliziranijim i tolerantnim zemljama, Mostar predstavlja pravi mali kulturološki šok, što zbog geografske podijele grada što zbog kulturološke. Nakon Mostara, autobus kreće dalje prema Sarajevu i dublje u drugi svijet. Tijekom putovanja, čovjek se ne može oteti dojmu da je ušao u vremenski stroj i skočio 30 godina unatrag, gdje su ljudi bacali smeće po šumama te ga ostav

Foto: Matea Suton Zelenilo, veliki parkovi i prekrasne kućice su prvi dojmovi na glavni grad Norveške. Oslo je prepun boja i smatra se jednim od najsigurnijih gradova na svijetu. Preko zime je zatrpan snijegom stoga ga je najbolje posjetiti u proljeće. Za obilazak grada najbolje je ići podzemnom željeznicom odnosno T-banom. Brzo se dođe na bilo koje odredište, a i gotovo se nemoguće izgubiti jer kada se ide podzemnom željeznicom ili autobusom, postoji govorni automat koji obavještava na kojem se  dijelu grada nalazi. Karta se kupuje prije ulaska, kontrole su česte, te bez posjedovanja karte kazne su velike. A tu su uvijek i susretljivi ljudi koje se bez ikakvih problema može priupitati za pomoć, iako možda na prvi dojam djeluju jako ozbiljni, uvijek su spremni pomoći te svi pričaju engleski.  Čudno je to kako se po ulicama uglavnom mogu vidjeti stanovnici iz drugih država, dok se Norvežane rijetko sretne. Trgovine prehrane se razlikuju od hrvatskih. Dosta nezdrave hrane koja j

Foto: Mila Petrušić Lucija Roce je studentica preddiplomskog studija Restauracija i konzervacija na Sveučilištu u Dubrovniku koja dolazi iz Pule. Završila je Opću Gimnaziju u Puli, te osnovnu glazbenu školu za violinu i solo pjevanje. Uz sve to, ona je i voditeljica zbora i glumica. Zbog čega ste upisali studij Restauracije i konzervacije u Dubrovniku? - Prilikom prezentiranja sveučilišta u srednjoj školi saznala sam za ovaj fakultet i zaljubila sam se u njega. Probudila se u meni želja za obnovom  i zaštitom starih predmeta te sam osjetila poziv da budem ta koja će probuditi život u materijalu koji izumire u smislu propadanja. Očuvati prvobitnu našu i svjetsku kulturnu baštinu, te pomisao na takav budući posao u mojoj struci učinio se zanimljiv prvenstveno jer sam kreativna osoba koja uživa u obnavljanju starih umjetnina. Na početku sam morala odabrati kojim materijalom ću se baviti, a mogla sam birati između metala, keramike, papira, drva i tekstila. Koji materijal ste odab

Hrvatski građani sve više prakticiraju izravnu demokraciju i sudjeluju u odlučivanju Novija hrvatska aktivistička scena obilježena je uzletom referenduma građanskih inicijativa. Od davne 1991. nikad ih nije bilo više. Narod se buni protiv odluka Vlade,  želi promijeniti ustavne odredbe, zakone, ne želi štetne projekte... Institucije imaju pune ruke posla u prebrojavanju glasova, pa je najnoviji slučaj da ih na kraju ne znaju izbrojati. Preciznije, vlast proizašla iz naroda ne zna točan broj registriranih birača. Ništa čudno u Lijepoj našoj jer pamte se vremena kad su i mrtvi glasali, a sad se ne zna koliko ima živih. O  tome će na kraju morati odlučiti Ustavni sud koji je dopustio referendum na kojem su  građani odlučili o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene. Ipak se čeka daljnja ustavna procedura i sud je vratio na snagu Zakon o obitelji iz 2003. Upitno je da li se takvim promjenama u Ustavu krše neka druga opća ljudska prava.  Foto: facebook.com On

Foto: facebook.com Student prve godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva i studentski prvak Hrvatske u judu u kategoriji do 73 kilograma, Stjepo Roko govori o svojoj sportskoj karijeri i tome kako uspijeva uskladiti sportske i fakultetske obveze. Na 14. studentskom prvenstvu u judu koje je održano u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog akademskog sportskog saveza i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvojili ste prvo mjesto. Jesu li se slegli dojmovi? - Dojmovi se jesu slegli, ovo natjecanje mi je bilo jako bitno jer je prvo na početku nove sezone. Ove godine je studentsko prvenstvo bilo jako bitno jer je jedan od kriterija za odlazak na Univerzijadu i Europsko studentsko prvenstvo koje će se održati u Francuskoj, tako da sam jako zadovoljan kako sam odradio i što sam osvojio prvo mjesto Uz vas, boje Sveučilišta u Dubrovniku branili su Rudolf Glasnović i Dražen Salapić. - Tako je, Rudolf je u kategoriji do 60 kilograma također osvojio prvo mjesto.

Foto: facebook.com Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju obvezala riješiti problem otpada i sanacijskih struktura. Naime, u Hrvatskoj se trenutačno nalazi preveliki broj odlagališta otpada, legalnih i ilegalnih, zbog kojih kvaliteta okoliša nije u dopuštenim razinama Europske unije. Irena Relić, tajnica kabineta ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića i njegova savjetnica za gospodarenjem otpada posljednjih godinu dana intenzivno radi na rješavanju ovoga problema i ispunjavanju uvjeta koje je Vlada Republike Hrvatske obećala. Kako trenutačno Hrvatska stoji s gospodarenjem otpadom u odnosu na EU? - Pa, Republika Hrvatska danas nažalost nije tamo gdje bi trebala biti u gospodarenju otpadom. Naime, već do sada bi trebali kao i većina članica Europske unije obrađivati otpad prije nego što ga odložimo i naravno početi više odvajati korisnih sirovina što prije. Još uvijek u Hrvatskoj odlažemo 97 posto otpada kojeg proizvedemo, a neke zemlje članice rade samo 30. Tre

Zagreb nudi puno izbora za vikend putovanja. Česta odredišta Zagrepčana su sjeverniji ili zapadniji gradovi, međutim ako se tko odluči poći na istok, otkrit će Novi Sad, grad nastao na lijevoj obali Dunava. Sam put vlakom traje pet sati, nažalost ne postoji direktna linija, pa se potrebno iskrcati u Rumi, gradiću smještenom podno Fruške gore. Sama postaja u Rumi nalazi se na rubu grada te je oronula i stara. Cijena taksi prijevoza se kreće oko 25 eura do Novog Sada udaljenog 36 kilometara. Cesta što povezuje dva grada vijuga kroz šumu, čiji se obrisi samo naziru zbog guste magle, tipične za to područje. Tik uz obalu Dunava nalazi se Petrovaradin, nekad utvrđeni gradić, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada. Sa svojom masivnom srednjovjekovnom tvrđavom, slovio je kao  Gibraltar na Dunavu, sada je postao kulturno-umjetničko središte. Vrvi ateljeima, galerijama, radionicama, tu su smješteni i arhiv te muzej grada. Ljeti se na Petrovaradinskoj tvrđavi održava Exit, glazbeni fest

Foto: theatlantic.com Knjigu Životinjska farma je napisao George Orwell za vrijeme Drugog svjetskog rata, izdana je 1945., a slavu doživjela 1950-tih. Životinjska farma je satirična novela ili bajka koja ima zanimljivo i originalno polazište temeljeno na ideji da su grupe životinja u stvarnosti vrhovni vladari socijalizma i komunizma. Djelo se odlikuje osebujnim pristupom opisa područja koji obrađuje na satiričan način, stavljajući naglasak na autoritarnu i diktatorsku vlast odnosno centralizam općenito.   Kroz cijelu knjigu cilj je probuditi skrivenu inteligenciju čitatelja namećući mu prenesena značenja i provlačeći slogan "četiri noge da, dvije noge ne" - odnosno na basni srodan način ismijati sovjetski totalitaristički komunizam i Staljina. Tako svinje simbolično karakteriziraju: Lenjina, Staljina, Trockog, Molotova i Maksima Gorkog. One donose sedam zapovijedi koje zadovoljavaju njihove egocentrične maksimalističke porive na uštrb svih ostalih životinja, pri tom b

Foto: Alga I. Alić Udaljen dvadesetak minuta vlakom ili autom od Barija, Trani je grad od sedamdesetak  tisuća stanovnika smješten na Jadranskoj obali talijanske regije Puglia, poznat po svojoj staroj luci, katedrali i mladom vinu Mosto. Grad vuče korijene iz Rimskog carstva koje je i ostavilo dubokog traga na slici stare gradske jezgre. Morska strana grada je i najstarija, a što se više kreće prema unutrašnjosti prizori su modernijeg stila. Orijentirati se u Traniju je poprilično lako pogotovo ako se stigne u grad vlakom jer se željeznička stanica nalazi u samom centru što uvelike olakšava i kretanje. Kada se stigne u Trani  dojam je uvelike  različit od onoga u Bariju, ceste jesu pune auta i pješaka-akrobata, ali je sve nekako mirnije i kulturnije. Sto metara od izlaza iz željezničke stanice je ogromna pijaca, piazza della Repubblica, sa velikim parkom, šetnjicama i prekrasnim fontanama, koja čini odlučnu početnu točku za razgledavanje grada ali i za odmor i stjecanje prvih