Preskoči na glavni sadržaj

Globalizacija

(gaskinconsulting)


Globalizacija je način na koji zemlje i ljudi u svijetu međusobno komuniciraju i integriraju se. Zbog napretka i razvoja u prometu i komunikacijskoj tehnologiji globalizacija se povećala u posljednjih 40 godina. Internet je omogućio brzu i neprekidnu globalnu komunikaciju što je izazvalo rast međunarodne trgovine i razmjene ideja, uvjerenja i kulture.

Je li globalizacija dobra ili loša stvar? Ljudi imaju različita mišljenja o globalizaciji. Ima svojih prednosti i nedostataka.

Neki ljudi vjeruju da globalizacija povećava ekonomski razvoj svih zemalja povećavajući međunarodnu robnu razmjenu. Povećanje gospodarskog rasta znači bolji životni standard, veće dohotke, više bogatstva u zemlji i ukupno manje siromaštva. Globalizacija omogućuje pristup izvorima jeftinih sirovina u cijelom svijetu, a zbog toga što ljudi imaju pristup većim tržištima, tvrtke mogu iskusiti veću potražnju za svojim proizvodima pa proizvod postaje jeftiniji. Još jedna pozitivna strana je što promovira zajednički rad, razmjenu znanja i tehnologije između zemalja. Bave se trgovinom i ulaganjima pa se države oslanjaju jedna na drugu. Također se vjeruje da bi odlazak u rat bio manje vjerojatan, jer bi bio loš za poslovanje.

Neki ljudi misle da globalizacija samo pomaže bogatim ljudima da postanu bogatiji tako što siromašne čini siromašnijima. Jedine koje imaju koristi su multinacionalne tvrtke koje su već ekonomski jake. Povećava jaz između bogatih i siromašnih i povećava nejednakost. Globalni brendovi poput Coca-Cole i McDonald'sa preuzimaju manje lokalne trgovine. Tvrtke povećavaju radna mjesta u zemljama u razvoju gdje su troškovi rada često jeftiniji, a u skupljim zemljama ljudi gube posao zbog globalizacije, jer proizvodnja odlazi u inozemstvo.

Ljudi se ne mogu složiti je li globalizacija dobra ili loša stvar jer ima svoje pozitivne i negativne strane. Svatko ima svoje mišljenje, ali globalizacija je bez sumnje povezala cijeli svijet i mnogima olakšala život. No, pitanje je: prevladavaju li dobre stvari loše, ili upravo suprotno?

Kristina Sentić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...