Treba li testirati lijekove na životinjama?

 

(globalcosmeticsnews)

Svake godine desetci miliona životinja koriste se za znanstvena i komercijalna ispitivanja. Na njima se provjerava sigurnost proizvoda, utvrđuje se toksičnost lijekova i koriste se za razvijanje medicinskih tretmana. Postoje ljudi koji smatraju da je testiranje na životinjama potrebno dok se drugi ne slažu s time.

Oni koji su za testiranje na životinjama govore da je to omogućilo razvoj brojnih tretmana za spašavanje života ljudi i životinja. Također kažu da igraju veliku ulogu u provjeri jesu li cjepiva sigurna. Primjerice, kad se pojavio korona virus u 2020, znanstvenici su provjeravali na životinjama je li cjepivo pogoršava virus i je li sigurno za korištenje.

S obzirom da su neke životinje biološki slične ljudima i podložne sličnim bolestima bile bi dobar subjekt za testiranje te smatraju da ne postoji alternativna metoda za istraživanje koja bi se mogla koristiti umjesto toga.

Naglašavaju da je testiranje na životinjama jako regulirano te da strogi propisi sprječavaju zlostavljanje životinja u laboratorijima.

Oni koji podržavaju testiranje na životinjama ukazuju na činjenicu da mnogi ispitanici, poput štakora i miševa, imaju kratke životne cikluse koji im omogućuju da vide kako će se lijek ili druga tvar ponašati tijekom cijelog života.

Jedna od točaka je da bi bilo neetički izvoditi neke eksperimentalne procedure na ljudima prije nego što su istraženi na životinjama jer uključuju genetičku manipulaciju,  a vjeruju da na životinjama nije neetički eksperimentirati jer one nemaju prava.

Naime, protivnici istraživanja kažu da je testiranje na životinjama okrutno i nehumano. Životinje osjećaju bol na isti način kao i ljudi. Kada se životinje koriste za ispitivanje toksičnosti proizvoda ili laboratorijska istraživanja, podvrgavaju se bolnim i često smrtonosnim pokusima.

Smatraju da postoje alternativne metode. Jedno od njih bi bilo testiranje na ljudima jer oni mogu dati pristanak za razliku od životinja. Osim toga postoje in vitro metode. To su testovi provedeni na ljudskim stanicama ili tkivu u petrijevoj zdjelici, koje su se pokazale točnijima a uz to i jeftinijima.

Ispitivanja na životinjama mogu zavarati istraživače da ignoriraju potencijalne lijekove i tretmane. Neke kemikalije koje su neučinkovite (ili štetne) na životinjama pokazuju se vrijednima kada ih ljudi koriste. Na primjer, aspirin je opasan za neke životinjske vrste, a djeluje na ljudima.

Prema Humane Society International, životinje korištene u pokusima često se podvrgavaju prisilnom hranjenju ili izgladnjivanju, nanošenju opeklina i drugih rana radi proučavanja procesa zacjeljivanja i radi proučavanja učinaka do kojih dođe.

Pogrešna je činjenica da su štakori i miševi dobri ispitanici zbog kratkog životnog ciklusa zbog toga što su ljudski životi toliko dugi da ima više vremena da se nuspojave pokažu na čovjeku nego na glodavcu.

Uz to naglašavaju kako se životinje toliko razlikuju od ljudskih bića da istraživanja na životinjama često daju nevažeće rezultate jer ne obolijevaju od mnogih ljudskih bolesti. 94% lijekova koji prođu testove na životinjama ne uspiju u kliničkim ispitivanjima na ljudima. Pokusi na životinjama čak ni ne predviđaju druge životinjske vrste, a kamoli ljude. Eksperimenti izvedeni na štakorima ne predviđaju što će se dogoditi na miševima. Eksperimenti na jednom soju miševa možda neće predvidjeti što će se dogoditi u drugom soju. Stoga ne bismo trebali pretpostavljati da će životinje moći točno predvidjeti što će se dogoditi na ljudima.

Kristina Sentić