Preskoči na glavni sadržaj

Tjedan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

 7. tjedan karijera sveučilišta u Dubrovniku održao se od 2. do 7. ožujka 2020.godine, s temom „Komu pripada budućnost?“, a to je ujedno bio i naslov središnjeg događanja – predavanja astronoma Korada Korlevića. U bogatom programu radionica, panela i predavanja, studenti su mogli čuti od stručnjaka, znanstvenika i poslodavaca koja se znanja i vještine traže na tržištu rada, ali i dosta praktičnih savjeta kako voditi i planirati svoju karijeru.

I ove se godine održao okrugli stol: Razvoj modula upravljanja vlastitom karijerom na visokim učilištima, u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, na kojem su sudjelovali:  izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente sveučilišta u Dubrovniku, dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Lukša Jakobušić,  poduzetnik, Marko Žmirak, Alumni Sveučilišta u Dubrovniku, a moderatorica je bila prof. dr. sc. Darja Maslić Seršić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Jedan je panel bio u organizaciji Alumni kluba, a o važnosti povezivanja studenata, poslovnog sektora i visokog obrazovanja govorili su: Boris Vujčić, guverner HNB-a i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivona Labaš, direktorica strateškog razvoja RIT Croatia, doc. dr. sc. Meri Šuman Tolić, predsjednica UNIDU Alumni kluba i Tonći Vicelić, direktor regije Raiffeisen banke.

Prvi je put organizirana i radionica za Poslodavce s temom: „Kako se pripremiti za studente?“, koju je vodila Martina Špiljak iz tvrtke Adecco Hrvatska d.o.o., vodeće svjetske agencije za zapošljavanje. Dodatno, upriličilo se i predstavljanje knjige „Kako preživjeti u suvremenoj džungli?“ psihologa Sandra Kraljevića, a Kraljević je održao i radionicu za studente s temom: Kako su društvene mreže promijenile trendove u zapošljavanju?


Martina Vico


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...