Preskoči na glavni sadržaj

ŠTO JE MENTALNO ZDRAVLJE?

 

(czmz.hr)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.“

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.  

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje:

-        dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje,

-        svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja,

-        sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom,

-        bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo,

-        sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa.

 Teškoće mentalnog zdravlja - Pojam teškoće u području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:

-        privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak,

-        dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca,

-        simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna.

 Promjene koje se mogu zamijetiti kod osobe s teškoćama u području mentalnog zdravlja:

-        Promjene ponašanja – promjene od uobičajenog načina funkcioniranja kao što je povlačenje iz društvenog kontakta, promjene u navikama spavanja, nepohađanje nastave, nepridržavanje rokova, promjene u navikama hranjenja, povećano korištenje duhana, alkohola ili droga, kaotična i nepredvidiva ponašanja.

-        Promjene u izgledu – promjena težine, blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda zapušteno, neuredno ili zanemareno.

-        Emocionalne promjene – promjene raspoloženja, suze ili razdražljivost, preosjetljivost, razdoblja ushićenja, osjećaji očaja i beznadnosti.

-        Kognitivne promjene – kontinuirano negativno razmišljanje, poteškoće s usredotočenošću, teško praćenje razgovora, neuredno razmišljanje, deluzije ili halucinacije, gubitak stvarnosti, misli o samoozljeđivanju.

Kod djece i mladi, isto kao i kod odraslih, prisutne su teškoće mentalnog zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovarajuću pomoć.

Najčešće prisutni problemi mentalnog zdravlja u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava ovisnosti.

Polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena, no upravo je rano otkrivanje glavni faktor koji utječe na što brže i kvalitetnije pružanje pomoći.

Postoje razna pogrešna vjerovanja poput toga da su mentalni poremećaji neizlječivi, znak slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajima neinteligentne i opasne. Stigma i nerazumijevanje mentalnih poremećaja je raširena, a dovodi do veće vjerojatnosti da osoba neće potražiti potrebnu pomoć.

Zvonimir Maras

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
87 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
3 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
238 komentara
Pročitajte više