Preskoči na glavni sadržaj

ŠTO JE MENTALNO ZDRAVLJE?

 

(czmz.hr)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.“

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.  

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje:

-        dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje,

-        svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja,

-        sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom,

-        bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo,

-        sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa.

 Teškoće mentalnog zdravlja - Pojam teškoće u području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:

-        privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak,

-        dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca,

-        simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna.

 Promjene koje se mogu zamijetiti kod osobe s teškoćama u području mentalnog zdravlja:

-        Promjene ponašanja – promjene od uobičajenog načina funkcioniranja kao što je povlačenje iz društvenog kontakta, promjene u navikama spavanja, nepohađanje nastave, nepridržavanje rokova, promjene u navikama hranjenja, povećano korištenje duhana, alkohola ili droga, kaotična i nepredvidiva ponašanja.

-        Promjene u izgledu – promjena težine, blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda zapušteno, neuredno ili zanemareno.

-        Emocionalne promjene – promjene raspoloženja, suze ili razdražljivost, preosjetljivost, razdoblja ushićenja, osjećaji očaja i beznadnosti.

-        Kognitivne promjene – kontinuirano negativno razmišljanje, poteškoće s usredotočenošću, teško praćenje razgovora, neuredno razmišljanje, deluzije ili halucinacije, gubitak stvarnosti, misli o samoozljeđivanju.

Kod djece i mladi, isto kao i kod odraslih, prisutne su teškoće mentalnog zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovarajuću pomoć.

Najčešće prisutni problemi mentalnog zdravlja u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava ovisnosti.

Polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena, no upravo je rano otkrivanje glavni faktor koji utječe na što brže i kvalitetnije pružanje pomoći.

Postoje razna pogrešna vjerovanja poput toga da su mentalni poremećaji neizlječivi, znak slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajima neinteligentne i opasne. Stigma i nerazumijevanje mentalnih poremećaja je raširena, a dovodi do veće vjerojatnosti da osoba neće potražiti potrebnu pomoć.

Zvonimir Maras

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...