Preskoči na glavni sadržaj

Ivan Pernar : Teško će se Hrvatska izvući iz krize

Kulminacijom odnosa između Hrvatske demokratske zajednice i Mosta , narušeni su svi aspekti legitimne vlasti u Hrvatskoj, te oporba traži raspisivanje novih izbora.Jesu li zaista novi izbori jedino riješenje nastale situacije i što očekivati od ovakve vlade? O tim i raznim drugim problemima u državi razgovarali smo sa mladim aktivistom te članom Živog zida , Ivanom Pernarom.

Screenshot: Youtube


Izlazi li po vama Hrvatska iz krize?

Da bi se moglo doći do zaključka izlazi li iz krize moramo vidjeti koji su ekonomski pokazatelji.  Je li zaposlenost raste,  je li  se smanjuje dug  građana i države,  je li broj blokiranih manji nego je bio i da li ima porasta proizvodnje.  Mi u prethodnom periodu koji je iza nas vidimo da niti jedan od tih pokazatelja nije doživio neku pozitivnu promjenu.  Možemo zaključiti nažalost da država nije izašla iz krize.

Što mislite hoće li izdržati vlada do kraja mandata?

Da,  jer je cilj ove vlade koje vlada da se održi što dulje.  Nije njezni cilj voditi dobru politiku ili raditi neke reform e koje su pozitivne za građane već  je njen isključivi cilj provoditi direktvie koje dolaze iz vana pod svaku cijenu i očuvati svoje pozicije što dulje.

Koje reforme očekivati od ove vlade?
Neoliberalne reforme koje provode i druge vlade u drugim zemljama koje su upravljanje iz vana kao i naša. To znači reforme u smislu poskupljena zdravstva,  javno zdravstvo prelazi u sferu i domenu privatnog, produženje radnog vijeka znači da ljudi rade do smrti. Zatim privatizacija državne imovine i naravno uvođenje poreza na nekretnine i rezanja drugih  prava . To su mjere koje ne samo da ih možemo očekivati  nego će ih ona i provesti. To je njihova volja.

Koje reforme bi vi proveli u Hrvatkoj?

Sve obrnuto od njih,  znači od produljena roka za odlazak u mirovinu ne bi ga produljio  umjesto privatizacije državnih poduzeća zadržao bi ta poduzeca u državnom vlasništvu,  umjesto rezanja socijanlnih prava povećao bi ih. Napravili bi  i nešto što naša vlada ni pod koju cijenu nema namjeru a to je monetarna politika. Ulogu HNB-a bi promjenio na način da ona prekine biti tek mjenačnica da počne emitirati kune napokon i da se ukine valutna klazula kod  nas na kredite i da svi krediti budu u kunama i da tečajna politika takozvanog nerealnog tečaja da se s njom završi to je suštinska mjera koju bi mi napravili.  Također je Živi zid predao izmjene zakona o referendumu za kojeg će se glasati u saboru na način da se od 10 posto od ukupnog broja birača broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma spusti na 3 posto. Time bi se olakšalo raspisivanje referenduma i na taj način se olakšava izražavanje volja građana.

Kako se boriti protiv bijele kuge?

Prije svega treba s jedne strane otvarati radna mjesta što ova vlada ne čini kako bi se zadržalo mlado i radno aktivno stanovništvo.  Druga mjera su poticaji koji mogu biti u vidu izravnih potpora da država napokon počne riješavati stambenu politiku.  Danas mladi ljudi koji žele imati obitelji niti imaju posao niti imaju  riješeno stambeno pitanje.  Znači država ne može reći mene se to ne tiče jer ako to kaže ona ce ostati bez tih mladih ljudi i naša zemlja će se isprazniti.

Kako oživiti hrvatsko selo?

Sve dok su uvozni porizivodi i uvozna hrana jeftiniji  nego što je ona naša koju mi proizivodimo selo neće oživjeti.  Što znači da je promjena tečajne politike centralna nit vodilja našeg ekonomskog programa.  Ta prva i osnova mjera  je da se kuna oslabi i da se prestane  s  masovnim i nepotrebnim  uvozom  hrane.  Druga mjera je  da se sve seljake koji  su u kreditnom ropstvu da ih se oslobodi  putem ukidanja valutne klauzule i onda  potom kunske emisije kojom bi se išlo za tim da se taj dug maksimalno moguce umanji.

Kakvu vanjsku politiku bi Hrvatska trebala voditi?

Trebala bi voditi politiku koja je takva da vodi prvenstveno računa o našim interesima.  Ako  EU ide uvesti sankcije Rusiji po direktivi  Washingtona onda Hrvatska prvo sebe pita ima li naša zemlja  korisiti od uvodenja sankcija ako nema onda ih ne treba uvoditi, to navodim kao primjer. Naša zemlja bi trebala umjesto da po pricnipu copy paste provodi direktive iz Bruxellesa trebala bi vodit vanjsku politku od koje mi imamo koristi,  a ne od koje koristi ima netko drugi. Trebamo imati suverenu državu koja nije na daljinski upravljač. To je društvo kakvo mi želimo da Hrvatska bude.

Na koje bi se zemlje Hrvatska trebala ugledati?

Pa na zemlje koje su odbacile neoliberalni model.  Jedna od njih je svakako Island jer su prekinuli pregovore o ulasku u EU, reformirali su svoj bankarski sustav te ukinuli valutnu klauzulu. Napravili su emisiju u domaćoj valuti te na taj način su  oslobodili  svoje građane duga,odnosno većeg dijela kredita s jedne strane,  a s druge su stimulirali svoju ekonomiju.

Pero Grbić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.