Preskoči na glavni sadržaj

Antonio Dražović: Monsanto je otvorena prijetnja zdravlju čovjeka

Antonio Dražović zadarski je liječnik koji trenutno živi u Rijeci, inače je aktivan član Živog zida. U medijima se pojavio  kao strogi protivnik  Mosanta, a javno je govorio o svim mogućim problemima koje bi ta organizacija mogla uzrokovati u Hrvatskoj.

Antonio Dražović (google foto)



Kako je Slobodna Hrvatska odlučila uzeti organizaciju prosvjeda protiv Monsanta u svoje ruke?

S obzirom da imamo iskustva sa organizacijom sličnih akcija i spoznaju da se radi o ključnoj godini za borbu protiv usvajanja TTIP sporazuma nije nam bilo teško preuzeti organizaciju i povezati se sa organizatorima u drugim zemljama. Smatramo da je ključni trenutak da hrvatski građani izraze svoj stav prema sve većem utjecaju korporacija na demokratske i ekonomske tokove kako u zemlji tako i u Europi i svijetu. Dolazak Monsanta u Hrvatsku i amerikanizacija našeg tržišta hrane devastiralo bi i dokrajčilo naše domaće poljoprivrednike koji su ionako na rubu egzistencije. Hrvatska može i mora biti samoodrživa zemlja.

Koje je vaše mišljene o Monsantu?

Mi oštro osuđujemo postupke Monsanta i smatramo da je Monsanto globalna prijetnja za zdravlje čovjeka, ekologiju i bioraznolikost. Miješanje gena bakterija i biljaka probija prirodnu barijeru što smatramo nehumanim činom.

Kakva je praksa u drugim zemljama po pitanju Monsantovih prozivoda?

38 zemalja u svijetu zabranjuje prodaju, promet i uzgoj GMO proizvoda na svom teritoriju. Europska unija omogućava svojim članicama da samostalno odluče žele li biti GMO free države, no to ne znači da se u tim zemljama ne prodaju proizvodi koji sadrže GMO komponentu poput mesa koje se uvozi, a koje je često hranjeno GMO hranom poput soje i kukuruza. No, u svim tim državama Monsanto legalno posluje, prodaje svoja hibridna sjemena i pesticide za suzbijanje korova. Istovremeno, Monsanto konstantno lobira za proširenje i liberalizaciju propisa po pitanju primjene GMO-a.

Što mislite u TTIP-u?

TTIP je trgovinski sporazum koji se trenutno pregovara između institucija SAD-a i EU i prema riječima stotina stručnjaka i aktivista predstavlja veliku prijetnju europskom društvu i gospodarstvu. Sporazum se često naziva i Trojanskim konjem jer se pod izlikom ukidanja trgovinskih barijera, od američkih korporacija pokušava progurati sustav potpune deregulacije i rušenja standarda u zaštiti radnih prava, sigurnosti hrane, zdravlja i obrazovanja, a korporacijama daje nevjerovatne pogodnosti u odnosu prema suverenim državama. TTIP ne smije proći jer bi to bio kraj svih napora za očuvanjem kontrolnih mehanizama u rukama naroda, i značio bi prijelaz i formalne moći na korporacije, što bi razorno djelovalo na socijalnu državu i sve one vrijednosti koje naš Ustav smatra najvišim vrednotama.



Kakve zakone bi po vama hrvatska trebala uvesti po pitanju GMO-a?

Hrvatsko zakonodavstvo po pitanju GMO-a nije loše i cilj je zadržati postojeću razinu zaštite i kontrole. Trebalo bi pojačati kontrole kako bi potrošači bili sigurni da na policama nema robe koja je GMO, ali i zakonodavnim mjerama osnažiti ekološku poljoprivredu.

Mislite li da se prosvjedima može izvršiti dovoljan pritisak na vlast?

Prosvjedima se apsolutno može izvršiti pritisak na vlast jer masovni prosvjed šalje jasnu poruku nezadovoljstva što bi naši predstavnici u Saboru trebali i morali shvatiti ozbiljno jer ih nismo birali kako bi donosili štetne odluke u svoju korist, a na uštrb građanima. Vidimo da se ljudi diljem Europe ustaju, stotine tisuća ih izlazi na ulice sa glasnom porukom kako više ne podržavamo teror koji nam se odvija iza leđja od strane onih koji su prisegnuli štititi nas i služiti pažnjom dobrog gospodara.

Kakav odaziv očekivate na prosvjedu 21.5?

Na prosvjedu očekujemo između pet i deset tisuća građana budući da samo na društvenim mrežama je svoj dolazak potvrdilo njih tri i pol tisuće. Zainteresiranost je velika i nadamo se da će broj prosvjednika biti daleko veći od naše procjene.

Koja je vaša poruka Vladi, a koja hrvatskom narodu?

Naša poruka Vladi jest slanje upozorenja kako se zakoni u RH koji se tiču GMO-a nebi mijenjali. Isto tako želimo da naša Vlada posluša glas sugrađana na način da kažu glasno Europskoj uniji: "Hrvatska ne podržava TTIP jer je to frontalni udar na demokraciju i zaštitu okoliša i zdravlja ljudi".

Pero Grbić
Oznake:

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
73 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k
1 komentar
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
238 komentara
Pročitajte više