Preskoči na glavni sadržaj

Posao življenja



Hrvatska ekonomija već godinama je u rasulu, zahvaljujući ponajviše svjetskoj ekonomskoj krizi koju stručnjaci nazivaju Velikom globalnom recesijom. I napokon kad se čini da je svijetlo na kraju tunela tu, nova opasnost dolazi od naglog spuštanja cijena na istočnim burzama. Izgleda da bi nova kriza mogla biti iza ugla. Ne spominjući terorističke napade ili migrantsku krizu, koji dnevno koštaju milijune kuna brojne europske država, uključujući i lijepu našu koje se nalaze na takozvanoj „Balkanskoj“ ruti.

Hrvatska se održala i ostala „puna života“ prvenstveno zahvaljujući turizmu, koji zadnjih nekoliko godina bilježi rekordan uspijeh. Problem s tom gospodarstvom granom jest da većina poslodavaca zaposli radnika na manje od šest mjeseci radi izbjegavanja plaćanja potrebnih doprinosa državnim institucijama. Tako veliki broj zaposlenika čine studenti koji imaju nezavisan sustav zapošljavanja od rada na knjižicu, kojima se takvi doprinosi i nemoraju plaćati. Što može biti dobro, ali i loše rješenje. S jedne strane studente se zapošljava radi manjeg isplaćivanja profita u tu svrhu, a s druge strane studentu se ne priznaje rad preko student servisa kao rad na knjižicu, što zauzvrat ima posljedice kad im se na završetku radnog vijeka izračunavaju godine radnog staža i mirovina. Većina tvrtki, kojima stručni ljudi trebaju za daljni rast koriste se drugačijim sredstvima za privlačenjem studenata kao radne snage, tj. stručnom praksom koja stvara prijeko potrebno iskustvo za pronalazak budućeg posla. A nisu ni rijetki slučajevi kada te tvrtke zaposle osobe koje su kod njih odrađivale praksu. 

No, sve veći broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje, tjera studente da preslože svoje prioritete i odgode stjecanje diplome, čekajući tako bolje razdoblje. Zadnja istraživanja provedena od strane Zagrebačkog sveučilišta pokazala su kako sve veći broj studentata, odgađa završiti fakultet uzimajući aposlvenstku godinu, radi straha od nemogućnosti zaposlenja. A to im omogućava još jednu godinu besplatnog zdrastvenog osiguranja, omogućava boravljenje u studenskom domu, korištenje menze uz iskicu i druge benificije studentskog života. Stavljajući tako na teret državnog proračuna nepotrebni trošak, koji dugoročno šteti poreznim obvezama. I tako se sve vrti u krug. Nema zaposlenih, jer nema posla, nema posla jer nema državnih poticaja, a nema državih poticaja jer se koriste na socijalne (ne)potrebe. 


Marko Roško
Oznake:

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
73 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k
1 komentar
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
238 komentara
Pročitajte više