Preskoči na glavni sadržaj

Marshall McLuhan – otac komunikologije

Marshall McLuhan jedan je od najpoznatiji svjetskih intelektualaca. Njegova djela i filozofska stremljenja iznjedrila su komunikologiju ili znanost o komunikacijama koju se još uvijek naveliko istražuje. Svojim je postulatima udario temelj čak i internetu preko kojega se danas najviše i komunicira.

McLuhana je najvećim djelom zanimao utjecaj koji razvoj medija ima na čovjeka, njegovu percepciju stvarnosti kao i okruženje u kojem se nalazi. Smatrao je da mediji u svom nastanku i izmjenjivanju sa sobom donose i različite društvene i kulturološke pojave te da uvelike utječu i na čovjekovu kognitivnu sposobnost. U njegovim se radovima može naslutiti bojazan da će čovjeka potpuno zaokupiti mediji, da će bespogovorno upijati njihove poruke i dopustiti bez opiranja da njime na neki način i ovladaju. Bojao se da će mediji potpuno otupiti ljudska osjetila te ih otuđiti od njih samih kao i njihova društva.

Foto: juliekinnear.com
Prva faza započela je već izumom tiskarskog stroja, a time i knjige koja je za čovjeka stvorila potpuno novi svijet u kojem je mogao uživati potpuno sam bez potrebe za interakcijom s drugim ljudima. Sve većim razvojem medija, vizualni mediji ubrzo su preuzeli dominaciju nad društvom govora i pisma. Uvijek se kaže da su ljudi vizualna bića, što ovom promjenom percepcije postaje i evidentno. Vizualno je puno lakše pamtiti pojmove nego pisanim putem. Međutim, možda je baš to zgodna slučajnost. Vizualni mediji zaokupljaju pažnju, njihova je poruka upečatljivija i na taj način neposredno utječe na čovjekovu podsvijest i kognitivnu sposobnost.

Sve navedeno McLuhan je nazvao svojim dvama najpoznatijim pojmovima - Medij je poruka i Svijet postaje globalno selo. Kada McLuhan kaže da je medij poruka, na taj je način htio zapravo reći da je sadržaj koji medij prenosi definiran upravo samim medijem. One informacije koje čovjek prima preko medija, medij su sam. Pod „globalnim selom“ podrazumijeva jačanje elektroničkih medija nad kulturom govora, ukidanje individualizma i prelazak u kolektivni identitet.

Mediji u potpunosti preuzimaju dominaciju nad ljudskim osjetilima i informacije koje dolaze njihovim posredstvom uzimaju se zdravo za gotovo. Medijske se poruke ne preispituju, o njima se ne razmišlja, već se prihvaćaju kao nešto što je potpuno logično i valjano.

Nakon smrti, McLuhan je pao u zaborav. Međutim, pojavom interneta, njegove teze ponovno izlaze na površinu. Bilo je nevjerojatno koliko je situacija u razvitku medija i njihovom utjecaju na društvo predvidio. Većina se njegovih tezi pokazala točnima. Mediji su uvelike uspjeli preuzeti dominaciju, njihove se poruke primaju bespogovorno, ne provjeravaju se, već im se velikim dijelom vjeruje.

Što se komunikacije tiče, ona se uglavnom odvija putem društvenih mreža što je donekle narušilo interpersonalnu komunikaciju. U koliko će se situacija njegove teze još pokazati točnima, može se samo nagađati. Ne može se sa sigurnošću reći u kojem će smjeru u medijskom smislu društvo krenuti i koje će to posljedice sa sobom donijeti.

Leona Rašica

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
89 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
3 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
238 komentara
Pročitajte više