Preskoči na glavni sadržaj

Marshall McLuhan – otac komunikologije

Marshall McLuhan jedan je od najpoznatiji svjetskih intelektualaca. Njegova djela i filozofska stremljenja iznjedrila su komunikologiju ili znanost o komunikacijama koju se još uvijek naveliko istražuje. Svojim je postulatima udario temelj čak i internetu preko kojega se danas najviše i komunicira.

McLuhana je najvećim djelom zanimao utjecaj koji razvoj medija ima na čovjeka, njegovu percepciju stvarnosti kao i okruženje u kojem se nalazi. Smatrao je da mediji u svom nastanku i izmjenjivanju sa sobom donose i različite društvene i kulturološke pojave te da uvelike utječu i na čovjekovu kognitivnu sposobnost. U njegovim se radovima može naslutiti bojazan da će čovjeka potpuno zaokupiti mediji, da će bespogovorno upijati njihove poruke i dopustiti bez opiranja da njime na neki način i ovladaju. Bojao se da će mediji potpuno otupiti ljudska osjetila te ih otuđiti od njih samih kao i njihova društva.

Foto: juliekinnear.com
Prva faza započela je već izumom tiskarskog stroja, a time i knjige koja je za čovjeka stvorila potpuno novi svijet u kojem je mogao uživati potpuno sam bez potrebe za interakcijom s drugim ljudima. Sve većim razvojem medija, vizualni mediji ubrzo su preuzeli dominaciju nad društvom govora i pisma. Uvijek se kaže da su ljudi vizualna bića, što ovom promjenom percepcije postaje i evidentno. Vizualno je puno lakše pamtiti pojmove nego pisanim putem. Međutim, možda je baš to zgodna slučajnost. Vizualni mediji zaokupljaju pažnju, njihova je poruka upečatljivija i na taj način neposredno utječe na čovjekovu podsvijest i kognitivnu sposobnost.

Sve navedeno McLuhan je nazvao svojim dvama najpoznatijim pojmovima - Medij je poruka i Svijet postaje globalno selo. Kada McLuhan kaže da je medij poruka, na taj je način htio zapravo reći da je sadržaj koji medij prenosi definiran upravo samim medijem. One informacije koje čovjek prima preko medija, medij su sam. Pod „globalnim selom“ podrazumijeva jačanje elektroničkih medija nad kulturom govora, ukidanje individualizma i prelazak u kolektivni identitet.

Mediji u potpunosti preuzimaju dominaciju nad ljudskim osjetilima i informacije koje dolaze njihovim posredstvom uzimaju se zdravo za gotovo. Medijske se poruke ne preispituju, o njima se ne razmišlja, već se prihvaćaju kao nešto što je potpuno logično i valjano.

Nakon smrti, McLuhan je pao u zaborav. Međutim, pojavom interneta, njegove teze ponovno izlaze na površinu. Bilo je nevjerojatno koliko je situacija u razvitku medija i njihovom utjecaju na društvo predvidio. Većina se njegovih tezi pokazala točnima. Mediji su uvelike uspjeli preuzeti dominaciju, njihove se poruke primaju bespogovorno, ne provjeravaju se, već im se velikim dijelom vjeruje.

Što se komunikacije tiče, ona se uglavnom odvija putem društvenih mreža što je donekle narušilo interpersonalnu komunikaciju. U koliko će se situacija njegove teze još pokazati točnima, može se samo nagađati. Ne može se sa sigurnošću reći u kojem će smjeru u medijskom smislu društvo krenuti i koje će to posljedice sa sobom donijeti.

Leona Rašica

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...

Ako se ne probudim - Lauren Oliver

Foto: facebook.com Ako se ne probudim je roman poznate američke književnice Lauren Oliver , autorice bestsellera Delirium i Pandemonium , a u ovom, još jednom djelu za mlade Lauren je pokazala zrelost i vještinu pisanju na posve novoj razini. Tko je čitao megapopularni Delirium zna što može očekivati: pitak stil, tečnu, nekompliciranu radnju te detaljnu razradu glavnog junaka/junakinje koji su autoricu vinuli u visine književne slave, a ni ova knjiga nije drugačija. Priča prati tinejdžericu Samanthu Kingston i uski krug njenih prijateljica kroz naizgled posve obično Valentinovo u srednjoj školi, no nakon što dan završi teškom prometnom nesrećom u kojoj Samantha pogiba, sve stvari kreću nizbrdo, a ponajviše samo vrijeme. Junakinja se sljedeće jutro budi u svojoj sobi, zbunjena, ali sretna, no te osjećaje ubrzo zamjenjuje panika kada shvati da se dan nesreće iznova ponavlja; u školi je proslava Valentinova, a navečer se održava zabava nakon koje će automobil sa Sam i njenim pr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...