Preskoči na glavni sadržaj

Fokus na baštinu: Prošlost i budućnost ujedinjeni


Pogled u budućnost često iziskuje i blagi okret u prošlost. U prošlost se gleda kratko, samo da se ponovi što se iz nje naučilo. Stara poslovica kaže da je povijest učiteljica života. I je. Treba učiti iz nje uvijek i svagda. Nastaviti i očuvati sve ono što je bilo dobro, a sve ono što nije ispraviti.
Stoga su u sklopu pripreme Kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture osmišljeni projekti pod nazivom ''Fokus na baštinu'' koji su započeli još u 2015. godini. Nizom predavanja razmatra se baština kao dinamična kategorija, čvrsto vezana uz život zajednice. Pri tom je ključno uključivanje javnosti u proces odlučivanja, korištenja i upravljanja zaštićenim građevinama i cjelinama. Neizostavne su i tematske šetnje otvorene za javnost. Cilj šetnji je afirmirati zaboravljene ili zanemarene kategorije baštine te barem privremeno otvoriti javnosti inače nedostupne prostore.



Dubrovnik kao Grad slavne prošlosti naslijedio je izraziti baštinski trag. Trag je to koji vodi u budućnost, a na sadašnjim je generacijama da taj trag slijede. Kandidatura Dubrovnika nastoji tradiciju iz prošlosti prenijeti i na budućnost. Pokazati Europi i svijetu svo blago koje se naziva dubrovačkim. Učiniti to blago živom slikom sadašnjosti jer je ono po sebi svevremensko. 

Baština je tako inspiracija za dubrovačku budućnost. Pritom je ključna je europska dimenzija te budućnosti. Grad koji je bio jedan od kulturnih centara Europe može i treba to biti opet iznova. Ali ne Europe radi. Sebe radi. Sebe i svoje slavne prošlosti koju baštini. Na čast svih onih koji su u tu prošlost utkali svo svoje postojanje i djelovanje. Zato je i danas nužan fokus na baštinu - u jedinstvu prošlosti i sadašnjosti.

Mislav Ćimić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...

Ako se ne probudim - Lauren Oliver

Foto: facebook.com Ako se ne probudim je roman poznate američke književnice Lauren Oliver , autorice bestsellera Delirium i Pandemonium , a u ovom, još jednom djelu za mlade Lauren je pokazala zrelost i vještinu pisanju na posve novoj razini. Tko je čitao megapopularni Delirium zna što može očekivati: pitak stil, tečnu, nekompliciranu radnju te detaljnu razradu glavnog junaka/junakinje koji su autoricu vinuli u visine književne slave, a ni ova knjiga nije drugačija. Priča prati tinejdžericu Samanthu Kingston i uski krug njenih prijateljica kroz naizgled posve obično Valentinovo u srednjoj školi, no nakon što dan završi teškom prometnom nesrećom u kojoj Samantha pogiba, sve stvari kreću nizbrdo, a ponajviše samo vrijeme. Junakinja se sljedeće jutro budi u svojoj sobi, zbunjena, ali sretna, no te osjećaje ubrzo zamjenjuje panika kada shvati da se dan nesreće iznova ponavlja; u školi je proslava Valentinova, a navečer se održava zabava nakon koje će automobil sa Sam i njenim pr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...