Preskoči na glavni sadržaj

Fokus na baštinu: Prošlost i budućnost ujedinjeni


Pogled u budućnost često iziskuje i blagi okret u prošlost. U prošlost se gleda kratko, samo da se ponovi što se iz nje naučilo. Stara poslovica kaže da je povijest učiteljica života. I je. Treba učiti iz nje uvijek i svagda. Nastaviti i očuvati sve ono što je bilo dobro, a sve ono što nije ispraviti.
Stoga su u sklopu pripreme Kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture osmišljeni projekti pod nazivom ''Fokus na baštinu'' koji su započeli još u 2015. godini. Nizom predavanja razmatra se baština kao dinamična kategorija, čvrsto vezana uz život zajednice. Pri tom je ključno uključivanje javnosti u proces odlučivanja, korištenja i upravljanja zaštićenim građevinama i cjelinama. Neizostavne su i tematske šetnje otvorene za javnost. Cilj šetnji je afirmirati zaboravljene ili zanemarene kategorije baštine te barem privremeno otvoriti javnosti inače nedostupne prostore.



Dubrovnik kao Grad slavne prošlosti naslijedio je izraziti baštinski trag. Trag je to koji vodi u budućnost, a na sadašnjim je generacijama da taj trag slijede. Kandidatura Dubrovnika nastoji tradiciju iz prošlosti prenijeti i na budućnost. Pokazati Europi i svijetu svo blago koje se naziva dubrovačkim. Učiniti to blago živom slikom sadašnjosti jer je ono po sebi svevremensko. 

Baština je tako inspiracija za dubrovačku budućnost. Pritom je ključna je europska dimenzija te budućnosti. Grad koji je bio jedan od kulturnih centara Europe može i treba to biti opet iznova. Ali ne Europe radi. Sebe radi. Sebe i svoje slavne prošlosti koju baštini. Na čast svih onih koji su u tu prošlost utkali svo svoje postojanje i djelovanje. Zato je i danas nužan fokus na baštinu - u jedinstvu prošlosti i sadašnjosti.

Mislav Ćimić

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
95 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
3 komentara
Pročitajte više

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...
Objavi komentar
Pročitajte više