Preskoči na glavni sadržaj

Zašto sam upisala studij?

Razmišljajući o tome kako započeti pisati na zadanu temu, tražeći jednostavan i logičan razlog ili u konačnici odgovor na pitanje sadržano u samom naslovu, shvatila sam da jednostavnog odgovora i nema ili ga bar JA nemam. Naime, godine koje nosim i u potpunosti su moje vlasništvo, nerijetko, u sistemu i načinu života koji nas okružuje, ne vezujemo uz studiranje. Obično, te iste godine, vezujemo uz zrelost, ozbiljnost, stečene radne navike i naravno, obitelj. 

Studiranje, sfera je to u koju smještamo mladost, radoznalost, želju za nekim novim spoznajama, avanturizmom (naravno, vezanim uz znanost) kreiranje osobnog profesionalnog identiteta. U većini slučajeva, scenarij je upravo takav. Iznimke su tu da bi potvrdile pravilo svoga postojanja.

Kako je sve oko nas medij na svoj način (ali ne onaj šarlatanski - spiritualni ), moja osobna preokupacija oduvijek je bila biti dijelom istog, na ovaj ili onaj način. Ljubav prema glazbi, mediju koji dopire do najskrovitijih djelova naše intime, godinama je u meni stvarala skoro pa nasušnu potrebu za komunikacijom, komunikacijom sa samom sobom, ali i s okolinom do koje sam oduvijek i dolazila na taj način, dolazila s lakoćom. S određenom zrelošću stečenom godinama, shvatila sam kako je zajedno sa mnom sazrijevala i želja za objedinjenjem i konkretiziranjem onoga što smatram da me obilježava. Logičan korak bio je upisati studij Mediji i kultura društva.

Sad sam tu, treća godina otkucava, listovi na kalendaru se smjenjuju, a moje putovanje tajnovitim putima nauke ide svojim tijekom. Neki koraci su laki i neopterećeni, drugi malo teži i bremeniti, ali koraci su - moji. Dijelom sam sveučilišne obitelji s nadom pa čak i uvjerenjem da će mi pružiti dovoljno razloga da svoju osobnost i sposobnost na pravi način valoriziram.

Ne mogu reći da želim biti novinarka ili PR, što su glavne ili bar najočekivanije težnje polaznika ovog studija, ali mogu reći da želim pokušati nadograditi dosadašnje životno znanje i pokloniti sebi, vjerujem, vrijednost koja je neprocijenjiva.

Suzi Sokol




Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...