Preskoči na glavni sadržaj

Jelena Bartulović: Mediji oko nas na moj način

Studentica druge godine PDS Mediji i kultura društva Jelena Bartulović autorica je dva kolaža iz predmeta Projekt prve godine koji sada krase zid Sveučilišta.


                                          Fotografija: Privatna arhiva


Za početak, o kojemu je projektu točno riječ?

Radi se o predmetu Projekt prve godine kojeg drži profesor Đorđe Obradović. Kad sam upisala taj predmet, jednostavno se nisam mogla odlučiti o čemu da pišem, točnije što da radim. Budući da je profesor Obradović uvidio moju kreativnost predložio mi je da nešto nacrtam i dao mi vremena da promislim. 


Kako ste došli na ideju crtanja medija?

Nakon što mi je profesor dao vremena, bila sam jako zbunjena. Nisam znala što da naslikam, pa sam mu rekla da mi samo kaže jednu riječi da ću ja to naslikati. Profesor je na to samo rekao radio valove. Čim je to rekao, u glavi mi je sinula vizija što bi to moglo biti i kako bi trebalo izgledati. Isprve sam nekako htjela spojiti radio sa samim počecima novinarstva tj. s novinama. 

Kakav je bio sami proces izrade slika? Na kraju ste nacrtali dva kolaža?

Prvi kolaž predstavlja radio valove. Sam proces stvaranja rada radio valova je bio jako težak. Nisam nikako mogla iskombinirati ideju iz glave na papir. Htjela sam da pozadina i podloga rada bude sama novina, a ostalo akril, što sam na kraju i uspjela. Rad ima popriličan broj slojeva, tako da mi je stvarno psihički bilo poprilično naporno. Budući da je profesor bio jako zadovoljan s tim radom, htio je da uradim još jedan rad – televiziju, kako bismo mogli stvoriti putokaz između televizije i radija.  Kolaž televizije mi je bilo puno lakše raditi, sama slika je puno mirnija za razliku od radio valova.




                                               Fotografija: Privatna arhiva

Jeste li ponosni što Vaši radovi sada ukrašavaju zidove Sveučilišta?

Za mene je veoma bitno što se to ostvarilo, da sam to ugledala na zidovima Sveučilišta.  S obzirom da se samo postavljanje kolaža poprilično odugovlačilo, nisam se ni nadala da će se to ostvariti. Još uvijek mi je čudno gledati nešto svoje na zidovima ovakve institucije.

S obzirom na talent, zašto ste se ipak odlučili upisati studij  Medija i kulture društva, a ne Akademiju likovnih umjetnosti?

Pa iskreno, upisati Akademiju likovnih umjetnosti je bio moj plan od početka, nekakav logičan smjer u mom životu. Upravo zbog toga sam veoma ponosna što su se moji radovi postavili na fakultetu koji nije akademija. Što se odabira fakulteta tiče, nisam upisala akademiju zato što sam shvatila da bi mi slikanje više odgovaralo kao hobi ili slično. Htjela bih posebice zahvaliti profesoru Obradoviću na ukazanoj prilici meni i kolegici Mariji Curavić te svim ostalim studentima Odjela za umjetnost i restauraciju. Ipak je ovo prilika koja nam je svima omogućila da možemo ugledati nešto svoje na zidovima Sveučilišta.




Mihaela Dubelj

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
87 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
3 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
238 komentara
Pročitajte više