Preskoči na glavni sadržaj

''DAN KI DOHODI NAMI JEDNOM NA GODIŠTE''

Dan dubrovačkoga Svetoga Vlaha, starca koji na dlanu nosi Grad i čiji kipovi obilježavaju dubrovačke zidine i gradske ulaze, posebnim je danom Grada Dubrovnika još od daleke 972. kad se započinje slaviti.



I ove godine, 1049. put Dubrovnik je prekrasnom tradicionalnom svečanošću dostojno proslavio dan Svetoga Vlaha. Ne zna se što je u Dubrovniku taj dan ljepše i uzbudljivije. Narodne nošnje Primorja, Župe dubrovačke ili Konavala prizivaju vrijeme starih običaja. Pozornost plijeni šarenilo crkvenih barjaka, njihovo lepršanje na trgu iza Orlanda i skupina trombunjera, što na ramenu nose puške čijom su bukom nekad davno Dubrovčani plašili neprijatelje. Kao i svake godine do sada,  u procesiji barjaka i mnoštva vjernika koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice i crkvenih velikodostojnika, Stradunom i gradskim ulicama nosile su se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale - Isusova pelenica. Ispred crkve svetoga Vlaha barjaci su se na poseban način izvijali i klanjali iskazujući poštovanje svecu što niz stoljeća bdije nad Dubrovnikom. Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih bogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom. Svećenici "grličaju" vjernike koji čitavoga dana pohode crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća jer prema vjerovanju sv. Vlaho čuva od bolesti grla.

Festa Svetoga Vlaha ujedno je i dan grada Dubrovnika. Iako je ove godine bilo čak i govora o otkazivanju feste, ipak se održala uz posebne epidemiološke mjere. Razlog tome je svima već poznati Covid-19.  Živio Sveti Vlaho!







Kristina Raguž-Vodenac


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
37 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada
296 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
227 komentara
Pročitajte više