Preskoči na glavni sadržaj

INTERVJU S DUBROVAČKIM STUDENTOM ANTONIOM TEŽAKOM

Mladi Dubrovčanin, student treće godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva u Dubrovniku, Antonio Težak odlučio se okušati u radijskim aktivnostima Sveučilišnog UNIDU radija. Kako je sve počelo i koliko je zahtjevno, otkrio nam je Antonio.

(privatna arhiva)

Kako ste se odlučili za ovaj studij?

Odluka je bila slučajna. Dok sam bio u srednjoj školi nisam bio baš zainteresiran za medije, ali nakon neuspjelog upisa na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu, razmislio sam o opciji ostanka u Dubrovniku. Dvojio sam oko te odluke jer Zagreb je bio neki moj zacrtani put. Ipak, ostao sam. Na preporuku prijateljice, odlučio sam se za smjer Medija i kulture društva te stvarno nisam požalio.

 Što Vas je motiviralo da se uključite u razne radijske aktivnosti?

Kao ekipa, tada mladih brucoša, došli smo na uvodnu redakciju UNIDU radija. Bili smo stvarno predobro prihvaćeni. Moj prvi doticaj s eterom je bio u večernjoj emisiji Muzika na struju, a kasnije sam krenuo i u jutarnji program. Na početku sam jednostavno htio probati, a kasnije sam shvatio koliko mi je dobro. Kolege s kojima sam dijelio eter posebno su pridonijeli mojoj odluci. A jedna sasvim druga dimenzija je osjećaj u eteru. Taj se osjećaj ne može opisati.

Koliko je zahtjevno sudjelovati na radiju te uskladiti ostatak svog slobodnog vremena i hobija sa svim studentskim obavezama?

Ja nemam problema usklađivati svoje studentske obaveze i hobije s radijem. Iako imam dosta izvannastavnih aktivnosti,  s dobrom organizacijom sve sam uspio spojiti. Nekad zna biti naporno, ali kad nešto voliš radit ćeš to ma koliko na kraju umoran bio.

Koja aktivnost na radiju Vam je najomiljenija i zašto?

Kao glazbeni urednik, moram izdvojiti emisiju Sonar. Emisija ide svakog petka u 13 sati. Uređujem ih zajedno s kolegicama Barbarom Bušlje, Marjom Bajaj i Ivanom Hladilo. Osim što pratimo najnovije domaće, regionalne i strane singlove te aktualnosti iz svijeta glazbe, imamo priliku razgovarati s raznim glazbenicima iz Hrvatske, ali i iz regije. Osim što s njima razgovaramo o njihovoj karijeri te učimo o njihovom stvaralaštvu, možda najposebnije ostaje što se s nekima i sprijateljimo.

Koliko Vam je pomoglo sudjelovanje na radiju u Vašem studiranju, s obzirom da je to jednim dijelom ono za što se obrazujete?

Ovo iskustvo značajno mi je pridonijelo u obrazovanju. Uvijek sam smatrao kako se najbolje uči kroz praksu i to je u ovom slučaju točno. Mnoge sam stvari naučio upravo zbog etera. Privilegija je imati jedan ozbiljan medij u sklopu našeg Sveučilišta, osobito za nas s ovog studija.

Vidite li se u budućnosti, nakon završetka studija, u radijskim vodama?

Trenutno, nemam planove. Ali, naravno volio bih bi se okušati u nekim većim radijskim kućama. Vidjeti ćemo, odnosno čuti. 

 

Kristina Raguž-Vodenac


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...