Preskoči na glavni sadržaj

MLADI ZABORAVLJAJU NA KAZALIŠTE

                                                            (IZVOR: meetdubrovnik.com)

Kazalište je važan oblik umjetnosti, ali i zabave iz kojega se može puno toga dobiti i koje može obogatiti čovjeka u socijalnom, psihološkom i emocionalnom smislu. Ipak, poznato je da kazališta nisu prvi izbor mladih u današnje vrijeme, kada se govori o zabavi i slobodnom vremenu.

 

Digitalizacija svijeta se odvija u svim dijelovima života, generacije odrastaju na internetu, a onu vrlo važnu dozu kulture pronalaze preko malih ekrana, ne razmišljajući uopće o živoj sceni kazališta. Tehnološki napredak je u velikoj mjeri okupirao vrijeme i svijest mladih ljudi, te danas većina njih radije gleda televiziju nego da ode u kazalište, pročita knjigu ili doživi umjetnost na neki drugi način. Medijski svijet je zavladao ljudskom svakodnevicom te se ljudi često ne žele zamarati izazovima koje im postavlja umjetnost.

 

U razgovoru s članom kazališnog Vijeća kazališta Marina Držića u Dubrovniku Đurom  Marketom pokušali smo doznati zašto mladi izbjegavaju kazalište, te kakva je njegova budućnost.

 

Što smatrate da je problem u maloj  zainteresiranosti mladih za kazalište?

Problem je što hrvatski  obrazovno-odgojni sustav mladih nedovoljno obuhvaća umjetnički dojam u školstvu. Svaka umjetnost, što znači i kazališna umjetnost, bitna je nadogradnja ljudskog života. Izostanak te nadogradnje rezultira odmicanjem mladih od kazališta. Današnji digitalni način naše svakodnevnice, u tom smislu, može i negativno ali i pozitivno utjecati na relaciju mladih i kazališta. Što prije treba poduzeti obrazovne mjere da kroz digitalni faktor kazalište mladima postane interesantno.

 

Smatrate li da kazalište u Dubrovniku nudi repertoar koji bi mogao privući mlade?
Kazalište Marina Držića i amaterska kazališta u Dubrovniku nude repertoar koji sveobuhvatno može privući i djeci, i mlade srednjoškolce i mlade sveučilišne dobi. Posebno je vrijedno istaknuti da taj repertoar prati naše Hrvatske, ali i svjetske trendove, a posebno stavlja naglasak na baštinsku tematiku. Tome značajno pridonosi i dio dramskog repertoara Dubrovačkih ljetnih igara.

Što bi poručili mladima, zašto da dođu u kazalište?

Za mene je kazalište uvijek bila, prije svega, čarolija. Lijepo je i civilizacijski poželjno život oko sebe promatrati i tumačiti kroz kazališnu čaroliju. Zato mladi dođite što češće u kazalište i uživajte u kazališnoj umjetnosti, jer kazalište je za sve!

 

Kako vidite budućnost kazališta?

Kazalište je umjetnost za sva vremena i ono je neuništivo. Budućnost kazališta gledam kroz prizmu novih dramskih izričaja koji neće zanemariti klasični kazališni repertoar (Shakespearea, Držića i mnoge druge pisce), već biti njegova nadogradnja i nastavak.

Za kazališni užitak ne treba nam puno. Veliki dramski pisac Lope de Vega je rekao: „ Kazalište je dvije daske, dva glumca i jedna strast“. Za mene je kazalište upravo strast. I kod mladih treba biti prisutna strast prema kazališnoj umjetnosti. To će ih, u njihovim mladim godinama, oplemeniti i civilizacijski visoko uzdignuti.

 

Dobra vijest je da svi studenti Sveučilišta u Dubrovniku, uz predodžbu studentske iskaznice, imaju pravo na besplatne karte. Pa što čekate?

 

Antonia Burica


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...

Ako se ne probudim - Lauren Oliver

Foto: facebook.com Ako se ne probudim je roman poznate američke književnice Lauren Oliver , autorice bestsellera Delirium i Pandemonium , a u ovom, još jednom djelu za mlade Lauren je pokazala zrelost i vještinu pisanju na posve novoj razini. Tko je čitao megapopularni Delirium zna što može očekivati: pitak stil, tečnu, nekompliciranu radnju te detaljnu razradu glavnog junaka/junakinje koji su autoricu vinuli u visine književne slave, a ni ova knjiga nije drugačija. Priča prati tinejdžericu Samanthu Kingston i uski krug njenih prijateljica kroz naizgled posve obično Valentinovo u srednjoj školi, no nakon što dan završi teškom prometnom nesrećom u kojoj Samantha pogiba, sve stvari kreću nizbrdo, a ponajviše samo vrijeme. Junakinja se sljedeće jutro budi u svojoj sobi, zbunjena, ali sretna, no te osjećaje ubrzo zamjenjuje panika kada shvati da se dan nesreće iznova ponavlja; u školi je proslava Valentinova, a navečer se održava zabava nakon koje će automobil sa Sam i njenim pr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...