Posljednja nedjelja u listopadu obilježena je pomicanjem sata unatrag u 3:00 sata. Začetnik ideje ''ljetnog'' računanja vremena je američki književnik, filozof i izumitelj Benjamin Franklin koji je na tu pomisao došao davne 1784. godine. Neki su njegovu ''šalu'' počeli ozbiljno razmatrati, pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena. Ideju su prvo realizirale Njemačka i Austro-Ugarska, a u sklopu nje i ondašnja Hrvatska. Tijekom prvog svjetskog rata, od 1916 do 1918. Mijenjanje vremena prakticiralo se u Kraljevini Jugoslaviji i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a nakon toga sve do 1988. godine nije bilo sezonskog pomicanja sata. A koje su to važne promjene koje donosi pomicanje kazaljke i kako se to može odraziti na svakodnevni život saznajte u nastavku. (izvor: BBC news) JEFTINIJA STRUJA OD 21 DO 7 Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mije...