Preskoči na glavni sadržaj

3 važne promjene koje zimsko vrijeme donosi

Posljednja nedjelja u listopadu obilježena je pomicanjem sata unatrag u 3:00 sata. Začetnik ideje ''ljetnog'' računanja vremena je američki književnik, filozof i izumitelj Benjamin Franklin koji je na tu pomisao došao davne 1784. godine. Neki su njegovu ''šalu'' počeli ozbiljno razmatrati, pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prvo realizirale Njemačka i Austro-Ugarska, a u sklopu nje i ondašnja Hrvatska. Tijekom prvog svjetskog rata, od 1916 do 1918. Mijenjanje vremena prakticiralo se u Kraljevini Jugoslaviji i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a nakon toga sve do 1988. godine nije bilo sezonskog pomicanja sata.

A koje su to važne promjene koje donosi pomicanje kazaljke i kako se to može odraziti na svakodnevni život saznajte u nastavku.

(izvor: BBC news)

JEFTINIJA STRUJA OD 21 DO 7

Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se i vrijeme prelaska na jeftiniju struju. Pranje odjeće ili posuđa tako je od sada isplativije od 21 sat navečer do 7 sati ujutro. Tijekom ljeta, jeftinija struja je od 22 do 8 sati. Gotovo je upola jeftinija cijena kilowatsata električne energije noću, što može smanjiti financijski pritisak koji dolazi s povećanom potrošnjom energije tijekom zime.

OBAVEZNA KRATKA SVJETLA NA VOZILIMA

Često ostaje ljetna navika da se tijekom dana ne pale svjetla na vozilima, no tijekom zime ona su obavezna. Razlog tome je što je dnevnog svjetla znatno manje, a prema Zakonu ova obveza traje od 1. studenog do 31. ožujka. U slučaju kršenja ove obveze kazna propisana Zakonom iznosi 30 eura. MUP podsjeća da i biciklisti od prvog sumraka do potpunog svanuća ili u slučaju smanjene vidljivosti moraju imati upaljeno svijetlo bijele boje na prednjoj i crvene boje na stražnjoj strani vozila.

(izvor: wagner brake)

VLAKOVI STAJU NA SAT VREMENA 

Kako bi se uskladili s voznim redom vlakovi za vrijeme pomicanja kazaljke unatrag staju sat vremena na kolodvoru u kojem su se zatekli u tom trenutku, izvještava i Slobodna Dalmacija.


Marijana Tadić



Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
118 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
5 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
239 komentara
Pročitajte više