Preskoči na glavni sadržaj

Mladi u Dubrovniku ignoriraju političke odluke: Niska izlaznost birača na predsjedničkim izborima

Predsjednički izbori u Hrvatskoj ponovno su pokazali zabrinjavajući trend među mladima – posebno među studentima i mladim odraslim osobama u Dubrovniku. Iako su izbori važan politički trenutak koji oblikuje budućnost države, sve više mladih odlučuje ignorirati ovu odgovornost. U Dubrovniku, koji je poznat po svojoj povijesti, kulturi i sveprisutnom turizmu, mladi su, čini se, u velikoj mjeri odvojeni od političkog života, a njihov izlazak na birališta bio je neznatan.

(izvor: balkans.aljazeera)

Stanje u Dubrovniku

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, izlaznost na predsjedničke izbore u Dubrovniku bila je nešto niža od nacionalnog prosjeka, s velikim padom među mladima. Izbori su ove godine pokazali da gotovo polovica registriranih birača mlađih od 30 godina nije izašla na birališta. Situacija je osobito zabrinjavajuća među studentima, koji čine značajan postotak mladih osoba u gradu.

"Nemam povjerenja u politiku. Sve se svodi na iste priče, bez stvarnih promjena", izjavio je 22-godišnji student povijesti na Sveučilištu u Dubrovniku, koji nije izlazio na izbore. "Čini se da nijedan kandidat nije stvarno usmjeren na rješavanje problema koje nas mlade zanimaju, poput obrazovanja, stanovanja i zapošljavanja."

Udaljenost i nezainteresiranost

Mnogi mladi ljudi u Dubrovniku, ali i u ostatku Hrvatske, suočavaju se s osjećajem udaljenosti od političkog života. Prema istraživanjima, velik broj studenata smatra da političari ne govore o temama koje su im bitne i da politika uopće nije orijentirana prema njihovim potrebama.

“Mi u Dubrovniku živimo u malom gradu, gdje se političke debate često svode na nacionalnu i turističku tematiku, a manje na stvarne životne probleme. Nema mnogo inicijativa ili rasprava o pitanjima poput obrazovnih reformi, zapošljavanja mladih ili životnih uvjeta za studente", komentira Anamarija, 25-godišnja studentica ekonomije koja je također odlučila ne glasati.

Na kraju, specifičnost Dubrovnika kao turističkog centra također doprinosi općem osjećaju nezainteresiranosti mladih. Mnogi studenti dolaze iz drugih dijelova Hrvatske, a Dubrovnik, s naglašenim fokusom na turizam, možda im ne nudi dovoljno angažmana na lokalnim političkim pitanjima. Zbog toga, mladi često osjećaju da nisu povezani s političkim odlukama koje se donose u njihovom gradu ili zemlji, jer im se čini da nemaju konkretan utjecaj.

Budućnost mladih u politici

Zabrinutost zbog niskog izlaska mladih na izbore i njihovog nezainteresiranosti za politiku nije specifična samo za Dubrovnik, već je trend prisutan diljem Hrvatske. No, Dubrovnik je specifičan po tome što s obzirom na njegovu povijest, kulturni značaj i globalnu prepoznatljivost, mladima bi mogao ponuditi veću političku platformu za sudjelovanje.

Sociolozi se slažu da bi bilo korisno uvođenje obrazovnih inicijativa koje bi osnažile političku pismenost mladih, a time i njihovu aktivnost na izborima. Mladi ne vide neposrednu korist od političkog angažmana, no ako bi se stvorili konkretni politički programi usmjereni na njih, možda bi se mogli postići bolji rezultati.

Također, stručnjaci sugeriraju da bi političke stranke trebale više ulagati u komunikaciju s mladima i omogućiti im da aktivno sudjeluju u oblikovanju politika koje se odnose na njih, a ne samo da se svode na promotivne kampanje pred izbore. Aktivizam, debatni klubovi i političke radionice za studente mogli bi biti korak u smanjenju apatije i povećanju izlaznosti na izbore.

Potrebna je promjena te konkretna rješenja za uključivanje mladih u političke procese

Nedostatak interesa mladih za politiku i niska izlaznost na predsjedničkim izborima u Dubrovniku ozbiljna su pitanja koja zahtijevaju odgovore. U eri informacija i globalne povezanosti, nedopustivo je da mladi ljudi budu isključeni iz procesa koji oblikuje njihovu budućnost. Potrebno je djelovati odmah kako bi se stvorili uvjeti za političku edukaciju i motivaciju mladih, omogućujući im da postanu aktivni sudionici u političkom životu Hrvatske.


Leo Čupić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...