Preskoči na glavni sadržaj

Studiranje u Dubrovniku i Zagrebu: dva grada, dvije perspektive

Za studente, grad u kojem studiraju može značajno oblikovati njihov životni stil, od tempa svakodnevnog života do opcija za smještaj i društvene aktivnosti. Kako se iskustvo studiranja razlikuje između Zagreba i Dubrovnika? Studentica Ivona Kristović, koja je studirala u oba grada podijelit će svoja iskustva i zapažanja. 

Što mislite koja je najveća razlika između studiranja u manjem i većem gradu?

Najveća razlika između studiranja u manjem i većem gradu je svakako u tempu života. U manjem gradu, poput Dubrovnika, studiranje je često “mirnije“, grupe su manje, fakulteti su usmjereni na interakciju između profesora i studenata, a svakodnevni život je mirniji i manje stresan. Međutim, u većem gradu poput Zagreba, studiji su obično veći i konkurencija je veća, što može motivirati studente da se više angažiraju. Zagrebački fakulteti često nude širi spektar mogućnosti, od specijaliziranih kolegija do različitih aktivnosti, što može pomoći u razvoju karijere. S druge strane, veći grad nosi i više stresa, gužvi i izazova u svakodnevnom životu.

Kako biste usporedili javni prijevoz i mobilnost studenata u Zagrebu i Dubrovniku?

Definitivno bih za zajedničko obilježje navela gužve koje je dosta teško izbjeći. Smatram da je javni prijevoz u Zagrebu ,kao većem gradu, bolje organiziran i povezan. Studenti imaju na raspolaganju tramvaje, autobuse i vlakove, što omogućava lakši pristup fakultetima, smještaju i ostalim područjima grada. Iako u Zagrebu ponekad može biti gužvi, posebno u jutarnjim i popodnevnim satima, za studente koji ne žive u centru grada javni prijevoz je neophodan. S druge strane prijevoz u Dubrovniku nije toliko razvijen ni pristupačan zbog visokih cijena pogotovo za one koji nisu studenti.

Kako studenti u Zagrebu pokrivaju troškove života i studiranja te kako to utječe na njihov stil života, možete li usporediti s Dubrovnikom?

Studenti u Zagrebu najčešće pokrivaju svoje troškove života stipendijama, ako su im omogućene, a i potporom obitelji ako su u mogućnosti te su najčešće zaposleni. Situacija zasigurno nije ista kao i studentima koji su iz Dubrovnika i studiraju u rodnom gradu jer nemaju trošak smještaja te mogu priuštiti neke stvari koje ne bi inače mogli da studiraju u drugom gradu.  U Dubrovniku su troškovi života također visoki, a studenti koji žive u Dubrovniku često iznajmljuju privatne stanove što može biti skupo, pogotovo u sezoni. 

Kakve su mogućnosti studentskog smještaja u Zagrebu u usporedbi s Dubrovnikom?

Zagreb zasigurno nudi više opcija, studentskih domova kao i privatnih smještaja koji imaju veći raspon cijena prilagođen za svačije mogućnosti za razliku od cijena privatnih smještaja u Dubrovniku. Privatni smještaj u Zagrebu je skuplji nego u ostatku Hrvatske, ali ipak povoljniji u usporedbi s Dubrovnikom jer se stanovi ne iznajmljuju po sezonskim cijenama. Također, u Zagrebu postoji veći izbor lokacija za smještaj, dok u Dubrovniku studenti često nemaju puno opcija.

Kako biste usporedili tempo života studenata u Dubrovniku i Zagrebu i utječu li atmosfera i okolina na produktivnost studenata?

S obzirom da je Zagreb veći grad tempo je jako ubrzan i više je prilika za aktivnosti i dodatne obaveze, ali istovremeno to može biti iscrpljujuće. U Zagrebu je veća konkurencija, više je događanja koja mogu ometati koncentraciju, ali istovremeno ta dinamičnost i energija grada mogu potaknuti ljude na veću angažiranost i rad. Tempo u Dubrovniku je opušteniji i sporiji, a fakultet i studentske obaveze nekako se lakše uklope u svakodnevicu te se može lakše pronaći mir i fokusirati se na učenje.

Kakav je studentski život u Zagrebu gradu? Ima li dovoljno događanja i aktivnosti za studente?

Zadovoljna sam studentskim životom u Zagrebu jer mi se prvenstveno sviđa fakultet i nudi puno van nastavnih aktivnosti, vezanih za fakultet, ali i zabavu i druženje. U Dubrovniku je studentski život specifičan, grad je prekrasan i pruža puno prilika za druženje na otvorenom, pogotovo u toplijim mjesecima, no ipak je broj događanja, festivala i organiziranih aktivnosti u Zagrebu veći. 

(privatni arhiv)

Razlike između studiranja u Zagrebu i Dubrovniku očituju se u tempu života, mobilnosti i dostupnim prilikama, ali oba grada nude jedinstveno iskustvo. Naposljetku svaki grad ima svoje specifičnosti koje utječu na svakodnevni život studenata.


Mia Vukadin

Primjedbe

  1. HVALA BOGU DA JOŠ UVIJEK IMAMO NEKE POŠTENE ONLINE ZAJMODAVCE. Imate priliku dobiti zajam u bilo kojoj denominaciji od 2000 (€, $, KUNA) do 5.000.000 (€, $, KUNA) s mogućnošću otplate od 1 godine do 45 godina. WhatsApp: +385915608706
    E-pošta: michaelgardloanoffice@gmail.com

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...

Ako se ne probudim - Lauren Oliver

Foto: facebook.com Ako se ne probudim je roman poznate američke književnice Lauren Oliver , autorice bestsellera Delirium i Pandemonium , a u ovom, još jednom djelu za mlade Lauren je pokazala zrelost i vještinu pisanju na posve novoj razini. Tko je čitao megapopularni Delirium zna što može očekivati: pitak stil, tečnu, nekompliciranu radnju te detaljnu razradu glavnog junaka/junakinje koji su autoricu vinuli u visine književne slave, a ni ova knjiga nije drugačija. Priča prati tinejdžericu Samanthu Kingston i uski krug njenih prijateljica kroz naizgled posve obično Valentinovo u srednjoj školi, no nakon što dan završi teškom prometnom nesrećom u kojoj Samantha pogiba, sve stvari kreću nizbrdo, a ponajviše samo vrijeme. Junakinja se sljedeće jutro budi u svojoj sobi, zbunjena, ali sretna, no te osjećaje ubrzo zamjenjuje panika kada shvati da se dan nesreće iznova ponavlja; u školi je proslava Valentinova, a navečer se održava zabava nakon koje će automobil sa Sam i njenim pr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...