Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Za studente, grad u kojem studiraju može značajno oblikovati njihov životni stil, od tempa svakodnevnog života do opcija za smještaj i društvene aktivnosti. Kako se iskustvo studiranja razlikuje između Zagreba i Dubrovnika? Studentica Ivona Kristović, koja je studirala u oba grada podijelit će svoja iskustva i zapažanja.  Što mislite koja je najveća razlika između studiranja u manjem i većem gradu? Najveća razlika između studiranja u manjem i većem gradu je svakako u tempu života. U manjem gradu, poput Dubrovnika, studiranje je često “mirnije“, grupe su manje, fakulteti su usmjereni na interakciju između profesora i studenata, a svakodnevni život je mirniji i manje stresan. Međutim, u većem gradu poput Zagreba, studiji su obično veći i konkurencija je veća, što može motivirati studente da se više angažiraju. Zagrebački fakulteti često nude širi spektar mogućnosti, od specijaliziranih kolegija do različitih aktivnosti, što može pomoći u razvoju karijere. S druge strane, veći grad no...

Nekada prestižno turističko naselje, Kupari u Župi dubrovačkoj, desetljećima su stajali kao nijemi svjedoci ratnih razaranja i propadanja. Danas, međutim, ovo područje ulazi u novu fazu razvoja, s ambicioznim planovima za transformaciju u luksuzni resort. (izvor: dubrovniknet.hr) U siječnju 2025. godine započele su pripreme za rušenje derutnih hotelskih objekata u bivšem vojnom kompleksu Kupari. Radove izvodi specijalizirana tvrtka Eurco d.d., a prvi koraci uključuju cjelovito čišćenje zone i pripremu za rušenje svih objekata, osim hotela Grand, koji je izuzet iz ovih radova. Postavljena je zaštitna ograda oko cijele zone, ostavljajući pješački koridor za pristup obali.   Planovi za budućnost: luksuzni resort Investitor projekta je singapurska tvrtka HPL, koja planira rekonstrukciju pet hotela u jedinstveni kompleks s oko 400 kreveta. Arhitektonski ured 3LHD, u suradnji sa Scape Design za krajobrazno uređenje te Meyer Davis i LW Design Group za interijere, radi na projektu koj...

 “Pucanj iz trombuna označava početak i kraj Feste”      Festa svetog Vlaha posebna je prigoda za sve Dubrovčane, kada se oživljavaju tradicije koje se prenose kroz stoljeća. Ova svečanost, u čast zaštitnika grada, okuplja cijelu zajednicu i donosi poseban duh u ulice Dubrovnika. Svaki sudionik ima svoju ulogu u stvaranju nezaboravne atmosfere, a među njima su i dubrovački trombunjeri – čuvari jedne od najprepoznatljivijih tradicija Feste. Robert Njavro dugogodišnji je član udruge dubrovačkih trombunjera i s ponosom sudjeluje u ovoj važnoj manifestaciji. U razgovoru otkriva više o njihovoj ulozi, izazovima s kojima se susreću te o značaju ove tradicije za Dubrovnik. Gospodine Njavro, možete li reći nešto više o ulozi dubrovačkih trombunjera u Festi svetog Vlaha? Naravno. Naša glavna zadaća tijekom Feste je otvaranje i zatvaranje ceremonije pucnjevima iz trombuna. Također sudjelujemo u dočekivanju barjaka koji dolaze s istoka i zapada, što je važan dio tradicije. Ovi ...

 Kako potrošači pokušavaju utjecati na cijene i ima li bojkot stvarni učinak? U posljednje vrijeme sve se češće govori o bojkotu trgovina u Hrvatskoj kao odgovoru na kontinuirani rast cijena osnovnih potrepština, prehrambenih proizvoda i goriva. Građani suočeni s inflacijom, rastom životnih troškova i stagnacijom primanja, izražavaju nezadovoljstvo kroz pozive na bojkot velikih trgovačkih lanaca. Na društvenim mrežama pojavljuju se inicijative koje potiču građane da barem jedan dan u tjednu ne kupuju u određenim supermarketima, vjerujući da će tako poslati snažnu poruku trgovcima i natjerati ih na korekciju cijena. No, ključno je pitanje može li bojkot doista donijeti dugoročne promjene ili je riječ o simboličnom činu koji nema značajan ekonomski učinak? Važno je razumjeti i način na koji funkcionira tržište te kakav utjecaj potrošači doista mogu imati. Trgovački lanci svoje cijene formiraju prema nizu faktora, uključujući nabavne troškove, konkurenciju i očekivanja potrošača. Dok ...

Kažu da su studentske godine najljepše razdoblje života – vrijeme kada se uči, gradi budućnost i uživa u mladosti. No, u razgovoru s kolegama sve se češće čuju rečenice poput: „ Ne znam koliko još mogu izdržati “ ili „ Osjećam se kao da mi je cijeli život sveden na preživljavanje “, umjesto priča o bezbrižnim danima. Studiranje u današnje vrijeme nije samo intelektualni izazov – to je borba s neprestanim umorom, stresom i nesigurnošću. Fakultet bi trebao biti mjesto razvoja i učenja, no sve češće postaje arena u kojoj se studenti bore – ne samo za ocjene, već i za osnovne uvjete za život. Ključno je pitanje: školuje li se ova generacija da bi radila ili radi kako bi se mogla školovati? Velik broj studenata radi – neki povremeno, neki stalno, ali svi su suočeni s istim izazovom: njihov dan jednostavno nema dovoljno sati za sve obveze. Marija Fišer, studentica medicine u Zagrebu, već je navikla na nespavanje i kronični umor. Opisujući svoju svakodnevicu, kroz smijeh kaže: „ Ustanem u šes...

(izvor:dubrovniknet.hr) Tijekom Feste svetog Vlaha, lunapark je neizostavan dio slavlja, donoseći zabavu i uzbuđenje, osobito djeci. Ove godine premješten je s uobičajene lokacije u Gružu na Grand parking, što je izazvalo različite reakcije građana – neki pozdravljaju veću pristupačnost, dok drugi osjećaju nostalgiju za starom lokacijom. Cijene atrakcija, koje se kreću oko 5 eura po vožnji, postale su tema rasprave. Iako lunapark pruža jedinstveno iskustvo, mnoge obitelji smatraju ga skupim, jer nekoliko sati zabave može značiti i 50 eura troška. Organizatori ističu da su sigurnost i higijena prioritet, s redovnim tehničkim pregledima i postavljenim dezinfekcijskim punktovima. No, gužve i potencijalne ozljede i dalje su briga nekih posjetitelja. Unatoč izazovima, lunapark ostaje omiljeni dio proslave. Uz bolju regulaciju cijena i dodatne mjere sigurnosti, mogao bi postati još dostupniji i ugodniji za sve posjetitelje. Ives Njavro

Razgovor s dekanicom Fakulteta za medije i odnose s javnošću, dr. sc. Romanom John, otkrio je ključne trenutke koji su doveli do prijelaza iz Odjela u Fakultet, izazove i mogućnosti s kojima se studenti danas susreću, te budućnost medija i uloge koje će studenti ovog fakulteta imati u oblikovanju društvenih promjena. (Autor fotografije: Goran Mratinović) 1. Možete li predstaviti kako je došlo do ideje da se Odjel za medije i kulturu društva razvije u Fakultet za medije i odnose s javnošću? Naravno, razvoj našeg odjela u Fakultet za medije i odnose s javnošću bio je rezultat dugoročnog procesa koji je započeo prije nekoliko godina. Početna ideja potekla je iz potrebe za širenjem i unapređenjem akademskog okvira kojim bi se omogućio bolji razvoj studenata, ali i prilagodba tržištu rada, koje iz godine u godinu postaje sve dinamičnije i zahtjevnije. Krenuli smo s odjelom jer je postojao jasni interes među studentima za studij koji pokriva područje medija, novinarstva, komunikacija i odnos...