Preporuka sveučilišnoga profesora Selmanovića je nordijsko hodanje
Foto: kronplatz.com |
Predavanje na temu Tjelesna aktivnost u prevenciji pretilosti organizirao je Studentski savjetovališni centar u suradnji s nastavnicima kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura. Predavanje je održao mr. sc. Saša Selmanović, 14. svibnja 2014., u zgradi Sveučilišta na adresi Ćira Carića.
Profesor Selmanović objasnio je utjecaj tjelesnog vježbanja i aktivnosti na regulaciju prekomjerne tjelesne mase i pretilost. Istaknuo je da se radi o jednostavnoj matematičkoj formuli koja se odnosi na unos i potrošnju kalorija, a višak koji se skladišti je uzrok pretilosti. Napomenuo je da je tema pretilosti danas sve bitnija jer je trend društva da se ljudi sve manje kreću što je alarmantno.
„Prema zadnjim istraživanjima pretpostavlja se da će doktori kretanje prepisivati kao lijek. Izračunima optimalni prosječni unos iznosi oko 2500 kalorija dnevno. Ako tjedno unesemo 500 kalorija više, koje se ne potroše, očekivani rezultat bit će višak od 3,5 kg godišnje. U istraživanju je naveden primjer viška jedne čokolade tjedno koja se ne potroši“, rekao je profesor.
Naglasio je da je organizam stvoren za kretanje te da postoje određene vrste tjelesnih aktivnosti koje pretile osobe trebaju uključiti u svakodnevni život. Odnose se na one aktivnost u kojima ne nosimo vlastitu težinu jer kod pretilih osoba dolazi do prevelikog pritiska na zglobove, lumbalni dio i donje ekstremitete. Savjetuje se plivanje, vožnja bicikla, veslanje, a najbolje pomaže nordijsko hodanje. Zato što ta vrsta hodanja uz pomoć štapova ne opterećuje nošenje vlastite težine i tom rekreacijskom aktivnosti troši se više od 30% više kalorija nego normalnim hodanjem. "Korisno je jer koristimo gornji dio tijela, a štapovima smanjujemo pritisak na zglobove", objasnio je profesor.
„Priče o dijetama stvorenima u časopisima su neprihvatljive. Kad se reducira dnevni unos energije tj. hrane, organizam kao sustav preživljavanja reagira i dolazi do smanjivanja bazalne količine kalorija koje tijelo potroši u stanju mirovanja, bitna za funkcioniranje svih organa. Iako će se kilogrami smanjiti postoje dokazi o negativnim posljedicama na zdravlje poput atrofije mišića, neraspoloženja, iznemoglosti uslijed konstantne gladi itd. Nakon završene dijete vraćamo se na istu kilažu od prije, a tada je potrebna veća prilagodba organizma. Istraživanja su pokazala da se tijelo tada nalazi u lošijem stanju jer se povećava postotak masnog tkiva. Gubitak od pola kilograma tjedno je zdravstveno prihvatljivo“, naveo je Selmanović.
Također navodi kako iako se danas savjetuje vježbanje minimalno pet puta tjedno barem sat vremena, vrlo brzo doći će vrijeme kad će se trebati svakodnevno baviti nekim sportom. "Povećanje svakodnevnih tjelesnih aktivnost također je važno. Neke od jednostavnih a korisnih preporuka su da ako putujete autobusom siđite stanicu prije, ako koristite lift da ga zamijenite hodanjem, ili parkiranjem auta na udaljeniju lokaciju", rekao je Selmanović.
„Prema zadnjim istraživanjima pretpostavlja se da će doktori kretanje prepisivati kao lijek. Izračunima optimalni prosječni unos iznosi oko 2500 kalorija dnevno. Ako tjedno unesemo 500 kalorija više, koje se ne potroše, očekivani rezultat bit će višak od 3,5 kg godišnje. U istraživanju je naveden primjer viška jedne čokolade tjedno koja se ne potroši“, rekao je profesor.
Foto: Katarina Matović |
„Priče o dijetama stvorenima u časopisima su neprihvatljive. Kad se reducira dnevni unos energije tj. hrane, organizam kao sustav preživljavanja reagira i dolazi do smanjivanja bazalne količine kalorija koje tijelo potroši u stanju mirovanja, bitna za funkcioniranje svih organa. Iako će se kilogrami smanjiti postoje dokazi o negativnim posljedicama na zdravlje poput atrofije mišića, neraspoloženja, iznemoglosti uslijed konstantne gladi itd. Nakon završene dijete vraćamo se na istu kilažu od prije, a tada je potrebna veća prilagodba organizma. Istraživanja su pokazala da se tijelo tada nalazi u lošijem stanju jer se povećava postotak masnog tkiva. Gubitak od pola kilograma tjedno je zdravstveno prihvatljivo“, naveo je Selmanović.
Foto: Katarina Matović |
Postoje mnogi endogeni i egzogeni faktori koji koreliraju s rastom pretilosti. Spomenuto je da čak i nedovoljna količina sna može biti povezana s porastom tjelesne težine. Naime, naše masne stanice proizvode ,,hormon pretilosti" tj. leptin koji regulira metabolizam masti, a luče se tijekom spavanja. Predavanje je završio preporukom da polazište u regulacije prekomjerne tjelesne težine treba biti orijentirano prema promjeni stila života koji uključuje blagu redukcijsku dijetu i svakodnevnu tjelesnu aktivnost (po mogućnosti) u kojoj uživamo.
Ovo je bilo posljednje predavanje u ovoj akademskoj godini, a profesor je za sljedeću godinu najavio za predavanja vezana za nutricionističko savjetovanje studenata. Istaknuo je da je davanje potpisa u tijeku i to utorkom u 9 sati u kabinetu te srijedom u 12 sati u dvorani do završetka godine. Nakon toga će se uvesti novi i učestaliji termini tijekom ispitnog roka.
Katarina Matović
Primjedbe
Objavi komentar