Preskoči na glavni sadržaj

Kraj kazališne sezone u KMD-u

Posljednja premijera u kazališnoj sezoni 2013./2014. odigrat će se u petak 23. svibnja u Kazalištu Marina Držića. Osim što je posljednja premijerna izvedba, to je ujedno i posljednja premijera pod ravnateljskom palicom Jasne Jukić koja će označiti kraj sezone. Naime, radi se o tekstu Nesporazum nobelovca Alberta Camusa koji pripada upečatljivoj književnoj fazi 'apsurda'. Redatelj ove izvedbe je Dario Harjaček, a u postavi su Milka Podrug Kokotović, Glorija Šoletić, Frane Perišin, Nika Burđelez i Boris Matić.

Ovo remek djelo svjetske književnosti odražava krik i osjećaj bespomoćnosti u kojoj se našao autor i velik dio istomišljenika njegove generacije. Apsurd je naziv kojim egzistencijalizam u filozofiji i književnosti označuje temeljni, nerješivi nesklad i sukob između čovjeka kao svjesnog bića i njemu neobjašnjivog i neshvatljivog svijeta.

Osnovna tema teksta je odnos majke i sina, odnosno nepostojanje odnosa koje je nastalo dugogodišnjim izbivanjem sina Jana od kuće. Majčino neprepoznavanje vlastitog djeteta se postavlja kao osnovna tema.
 
Nesporazum također kao jednu od najvažnijih tema otvara pitanje nade, smisla ljudskih ciljeva i želja, te, koliko god da je to možda apsurdno spominjati u kontekstu jednog Camusovog djela - pitanje Boga, kojega, po svemu sudeći nema, odnosno, koji je gluh za ljudske patnje.


Ne postoji odgovor, postoji samo sadašnji trenutak koji nas uvijek drži u nedoumici i očekivanju, postoje želje koje ne vidimo u njihovom beskraju“, iz redateljeva izraza vidljiva je bit Camusova Nesporazuma i cjelokupnog teatra apsurda. Davno izgubljeni odnos majke i sina postaje paradoks i na površinu izvlači ljudsko biće razapeto između dva zla.

Nesporazum u idejnom smislu ima obrazac grčke tragedije. Tragična krivnja izlazi iz ljudskog neznanja, nemogućnosti da se sagleda točka u kojoj čovjek ulazi u „nemilost bogova“. Od toga se u ovom komadu ne može pobjeći. No, smijeh koji se ne ruga već suosjeća s ljudskom slabošću, jedan je od osnovnih elemenata na kojima se gradila struktura predstave. Jan, glavni lik komada, koji će ući u zamku smrti kroz pokušaj da vlastitoj majci i sestri donese sreću, prolazi kroz proces u kojem će polako u svojoj ozbiljnoj namjeri od samog sebe napraviti smiješnu pojavu. On će ispasti smiješan, on će u svojoj zbunjenosti samo sve dublje upadati u grotlo vlastite slabosti i svakim novim pokušajem sve više ostavljati dojam čudaka, ridikula. To će biti staza preko koje će ga na kraju vlastita taština odvesti u smrt. Likovi u početku imaju gotovo vodviljski karakter, formu koja nekako prozirno glumi. A glumi zato jer prikriva istinski sadržaj. U Nesporazumu tragedija dobiva svoj puni zamah u trenutku kada se ono odglumljeno prizove kao stvarno.

Deša Glanz

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.