Preskoči na glavni sadržaj

NIČIM IZAZVAN: Voditelji zbog kojih mijenjamo TV kanal

Iskreno govoreći, HRT-u nikad nije falilo loših i dosadnih voditelja, spikera, komentatora, ali otkad su se u eteru pojavile i dvije komercijalne televizije, neprofesionalizam se podigao na još veću razinu, ili je pao na još niže grane, kako god vam je lakše. Starim, istrošenim, olinjalim voditeljima pridodane su mlade, lijepe, ali neškolovane misice, sponzoruše ili sudionice raznih realityja koje je netko iz nekog razloga pustio na televiziju i rezultat su produkcijske katastrofe koje gotovo svakodnevno gledamo na malim ekranima.

Samo po sebi nameće se logično pitanje: zar još uvijek postoje ljudi koji imaju manje od 65 godina i gledaju programe domaćih televizija? Da, još uvijek smo tu, još nas ima iako se TV kuće iz petnih žila trude otjerati i posljednjeg mazohista koji im odluči pokloniti sat vremena svog života. I da, još uvijek pod motom „kupujmo hrvatsko“ želimo pogledati nešto kvalitetno iz domaće radionice, sa sjetom se prisjećajući starih epizoda Pervanove Večernje škole, prije nego se prodao i otišao na Novu TV. Ipak, treba mu odati priznanje jer, za razliku od mnogih s donje liste, on se može pohvaliti da je jednom, prije mnogo godina, napravio nešto kvalitetno, duhovito, vrijedno spomena.

Nevjerojatno je zaista u kojoj mjeri loš i nekompetentan voditelj može pokvariti nešto što je mogao biti zanimljiv projekt, isto kao što dobar voditelj ili komentator može „izvući“ i najdosadniju emisiju ili sportski prijenos. Dobrih voditelja definitivno ima i svakako zaslužuju svoju zasebnu listu, ali lijepe i pozitivne stari rijetko su tema ove kolumne. Slijedi top deset TV lica koja i one najstrpljivije tjeraju da promjene program, razbiju ekran, ili u najlogičnijem scenariju - nabave Max TV.

Foto: tportal.hr
1. Dubravko Merlić - Starijoj publici poznatiji kao politički novinar, mlađem dijelu gledateljstva predstavio se u žiriju showa Supertalent i to na najgori mogući način - pokušavajući imitirati Simona Cowella iz britanske verzije istog natjecanja. Kao da Cowell sam po sebi nije dovoljno iritantan, Merlić je skupio sve njegove loše osobine i još ih malko začinio. Svoj poduzetnički duh pokazao je kad je HRT-u prodao nekakav game-show koji se do sad ni jednom nije prikazao, i to za 700 tisuća kuna.

Foto: hrt.hr
2. Mićo Dušanović - Samo iskreni zaljubljenici u sport, konkretno tenis, znaju kroz kakvu kalvariju gledatelji prolaze uz Mićove prijenose. Stručnost i poznavanje sporta koji komentira mu se ne mogu osporiti, ali njegova strast za sportom zna otići malo pre daleko pa se zna dogoditi da čitav set prokomentira uzvicima „uh“, „uf“, „daj“, „sad ga“, „ajmeee“ i „neeee“. A ako uzmemo u obzir da mečevi na Wimbledonu ili Roland Garrosu znaju trajati i po pet sati, razmjere patnje lako je predočiti. Kao pravi patriot, često s komentatorskog mjesta daje dobronamjerne očinske savjete hrvatskim tenisačima koji bi uz njegovu pomoć zasigurno zasjeli na prvo mjesto ATP ljestvice.

Foto: novi-zagreb.hr
3. Davor Dretar Drele - Već trideset i nešto godina fura imidž priprostog zagorskog mužeka koji pije gemištec, jede kobasice i priča očajne viceve. I što je najgore, prolazi mu. Nema televizije na kojoj nije bio ni formata u kojem se nije okušao i u svima je bio jednako loš. U međuvremenu se saznalo da je primio i neki sitniš iz HDZ-ovog crnog fonda na ime glupiranja u Sanaderovoj predizbornoj kampanji. A mora se od nečega živjeti, kaj ne?


Foto: tportal.hr
4. Mirko Fodor - Sa svojim dječačkim šarmom i šeretskim osmjehom postao je zaštitni znak HRT-a. Tamo je valjda od izuma televizije. Urbana legenda kaže da u godišnji popis inventara, uz stolice, stolove i računala, unose i Mirka. On je toliko stručan i svestran da se okušao u emisijama s najrazličitijom tematikom, u najrazličitijim formatima. On je HRT-ov čovjek za posebne zadatke, Katica za sve.

Foto: vecernji.hr
5. Antonija Blaće - Antonija je prošla zaista mukotrpan put da bi postala voditeljica na televiziji. Naime, prijavila se u Big Brother, provela tamo nekih mjesec-dva i ispala. O njenoj stručnosti i talentu možda najbolje govori podatak da je samo sezonu iza postala voditeljica tog istog showa. Valjda su pronicljivi umovi s RTL-a zaključili da kao insajderica ima najbolji uvid u zanimljiva i intrigantna zbivanja u BB kući. Od tada pa do danas vodila je valjda sve RTL-ove emisije osim Dnevnika, ali poznavajući njihov stil, i to je samo pitanje vremena. Njen zvonki, djetinjasti smijeh bi super išao uz najave u ratu u Siriji ili padu malezijskog boeinga.


Foto: index.hr
6. Branimir Bilić - Jedna od „legendi HRT-a“. Neuništivi kralj neobjektivnog, ideološki obojenog novinarstva. Odlikuju ga iznimne kameleonske sposobnosti prilagodbe svakom režimu i svakoj ideologiji. Vjerojatno bi bio jedini novinar koji bi preživio dolazak Kim Jong-una na vlast u Hrvatskoj. Zapravo, ne samo preživio, čak bi se lijepo i uklopio. Zapanjujuća je njegova sposobnost postavljanja kilometarskih, petominutnih pitanja na koja onda dobije odgovor od tri riječi. Ali to je manje bitno jer u svom pitanju, on praktički sam i odgovori na njega. Eto koliko je dobar.

Foto: index.hr
7. Hloverka Novak Srzić - Ženska verzija Branimira Bilića. Samo za razliku od Branetova dosadnog, uspavljujućeg nastupa, Hlo ga rešeta sve u šesnaest. Toliko brzo da i sama često zaboravi o čemu priča. I ona i Bilić posjeduju bolje vještine preživljavanja od Beara Gryllsa, tako da im ni jedna promjena režima nije naškodila, bez obzira koliko su se iskompromitirali u prethodnom. Nevjerojatnom brzinom vjeverice na steroidima skače s pitanja na pitanje, od sugovornika do sugovornika, pritom ne propuštajući iznijeti i svoje mišljenje o aktualnoj temi.

Foto: oyo.dnevnik.hr
8. Dalibor Petko - Nova TV je i inače utočište loših voditelja i voditeljica tako da se Dalibor Petko savršeno uklapa u tu zonu sumraka. Dugo je bio radijski voditelj (a gdje drugo nego na Narodnom radiju), a onda je ambiciozno zaključio da je prerastao radio i odlučio se okušati na televiziji. Nova TV mu je velikodušno dala emisiju u kojoj ugošćuje opskurne estradne zvijezde, šeta s njima po gradu i pita ih gomilu besmislenih pitanja pa su tako gledatelji mogli saznati da nekakva Andrea Šušnjara u svakom spotu ima krevet, a Ivan Zak ima četverogodišnjeg dvojnika.

Foto: story.hr
9. Nikolina Pišek - Žena izgleda odlično, ali na njenu žalost, to nije jedina predispozicija za biti voditeljicom. Možda nije čak ni toliko nestručna, ali problem je u tome što joj daju da vodi totalno besmislene, zatupljujuće emisije poput Farme, u kojima bi i Jay Leno djelovao kao izgubljeni amater. A možda je žena samo svjesna svojih limita i osjeća se dobro ispitujući Simonu Gotovac kako se osjećala kad je prvi put pomuzla kravu.

Foto: zdravzivot.com
10. Renata Sopek - Slično kao i Nikolina, uz još malo manje profesionalizma. Počela je vodeći vremensku prognozu na RTL-u, na oduševljenje (muške) publike kojoj nije smetao ni njen izrazito iritantni nazalni glas. I ona se okušala kao voditeljica Big Brothera što je valjda logičan korak u karijeri svih žena na RTL-u. Trenutno se bavi fitnessom i snima DVD-e, opet na radost muške publike.


Davor Novevski


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.