Preskoči na glavni sadržaj

Slavlje europskog zajedništva, suradnje i povijesti

Schumanova deklaracija donesena je 9. svibnja 1950. kada je tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio formiranje Europske zajednice za ugljen i čelik koja je kroz povijest doživjela mnoge verzije, da bi od 1. studenoga 1993. bila poznata pod nazivom Europska unija. Taj se dan uzima kao početak intenzivnog europskog zajedništva i suradnje rođene u teškim poslijeratnim uvjetima kao prijeko potrebni oslonac za stabilnost i prosperitet europskih država.

Foto: spiegel.de
Osim uzajamne potpore u obliku ekonomske suradnje, u Europi se na današnji dan slavi i zajednička povijest koja je, iznimno bogata i iscrpna, potpomogla ujedinjenje članica u zajednicu nadnacionalnog karaktera koja danas dijeli, ne samo proračun, već i carinsku, poljoprivrednu, vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i valutu te pravni sustav.

Foto: pinterest
O tome je li se Europska unija odmaknula od svoje prvobitne vizije te drži li doista za cilj boljitak svih članica, tema je o kojoj se može raspravljati, a to se odnosi i na problematiku odnosa na relaciji Hrvatska – Europska unija; preciznije, o (ne)adekvatnosti hrvatskih stručnjaka za izvlačenje novca iz europskih fondova. O budućnosti Unije može se samo nagađati pa u bijegu od nepreciznih predviđanja, vrijedi pročitati i slabije poznate činjenice o Europi:
  • Europa je ime žene u grčkoj mitologiji koju je oteo Zeus u liku bika 
  • Postojao je prijedlog da zastava Europske unije bude prugasta. 
  • Vatikan ima najviše stanovnika po metru četvornom na svijetu. 
  • Crvena je boja najčešća na europskim zastavama. 
  • Prije uvođenja eura, kruna je bila najčešći naziv valute u europskim zemljama.
  • Otoci čine 8% površine Europe.
  • Europska unija ima oko 500 milijuna stanovnika.
Dan Europe nesumnjivo povezuje stanovništvo svih njenih država u kojima se obilježava na najraznovrsnije načine, a u Dubrovniku će ga proslaviti i Eko-Omblići čitajući priče o zaštiti okoliša u Europskoj uniji te crtajući ekološke motive u eko-parku u Mokošici od 17 do 19 sati.

Luka Pleša

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.