Preskoči na glavni sadržaj

Fenomen “Banksy” - baklja nepokornog bunta

Foto: facebook.com
Banksy, jednostavno i upečatljivo ime koje stoji iza svjetski poznatih grafita, pseudonim je misterioznog britanskog autora grafita čiji originalni uradci plijene pozornost, ne samo uličnih prolaznika, već i mnogih medija, kritičara te žitelja suburban kulture. Ono što Banksyja razlučuje od drugih umjetnika je snaga njegove poruke; dramatične satire koja ne štedi ni najveće svjetske političke aktere, institucije, režime i ideologije, a sam Banksy, zaogrnut u plašt anonimnosti, postao je svojevrsni brend koji, izuzev iznimne tehničke vještine, posjeduje sposobnost da promatrača svojih djela trgne iz snatrenja te potakne na ozbiljno promišljanje o svijetu.

Prikazi mladih djevojaka koje napadaju bankomati i kolica za kupovinu, očita su kritika kapitalizma kojega se, kako sam grafitist tvrdi, “moramo riješiti kako bismo mogli promijeniti svijet”, a svojim se kistom ne libi ogoliti ni teme poput homoseksualnosti, represivnosti aktualnih režima te odrastanja u prigradskom okruženju. Na umjetnikovoj tapeti našli su se i svjetski poznati simboli poput Kipa slobode u obliku neotesanog djeteta koje kopa nos, Da Vincijeve Mona Lise čiji smiješak poprima zluradu notu dok drži strojnicu u zraku i renesansnih anđela odjevenih u neprobojne vojne prsluke. Banksyjev cilj da uznemiri, zaskoči i prodrma svijest pojedinca često zasjenjuje misterij njegova identiteta kojim se mediji bave od početka ovog tisućljeća. 

Foto: facebook.com

Sam Banksy iskusio je kako je biti predmetom kritike nakon što ga se u javnosti prozivalo za vandalizam i plagiranje, na što se osvrnuo u svojim mnogobrojnim knjigama u kojima, poput svojih grafita, svoja stajališta iznosi bez dlake na jeziku. U ogorčenosti društvom i općim stanjem svijeta odlazi toliko daleko da u jednoj od njih navodi popis ljudi za koje smatra “da bi ih se trebalo strijeljati” pritom pokazujuć i dozu ironije navodeći i “ljude koji prave popis ljudi koje treba strijeljati”, čime zapravo prikazuje važnost samosvijesti i poniznosti na pomalo humorističan način.

Bez obzira krši li Banksy zakon “narušavanjem” fasada uličnih zdanja ili tek pravila lijepog ponašanja, sudeći po njegovom aktivističkom opusu, može se reći da je jedino što uistinu želi narušiti iluzija koju na ljudstvo projiciraju konzumerizam i sve vrste agitacije, a na pitanje “Tko je zapravo Banksy?” svojim crtežima želi kažiprst promatrača okrenuti prema unutra, prema njemu samom. Upravo tome i služi njegova “politika skrivanja”; Banksy nije osoba, Banksy je iglica na jastuku, on je baklja nepokornog bunta u svakom čovjeku. Tko je zapravo Banksy? Pod okriljem noći on promatra prolaznika kroz oči svojih likova te mu govori: “Ti, ti si taj.”


Dolores Brbora

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.