Preskoči na glavni sadržaj

Majstor horror filma koji je osvojio Hollywood

Foto: teemingbrain.com
Meksički redatelj Guillermo del Toro je najpoznatiji po svojim napetim filmovima u kojima nam prikazuje neobična čudovišta. Slavu i uspjeh u Americi je zaslužio filmovima poput Panovog labirinta i Hellboya. Njegov rad se dijeli na filmove koji su snimljeni na španjolskom jeziku i one na engleskom koji su većinom adaptacije nečijeg drugog dijela. Najpoznatiji „španjolski“ filmovi su Panov labirint, Cronos i Duh košnice. Također je zaslužan za kultnu meksičku seriju La Hora Marcada.

Radnja Panovog labirinta je smještena u vrijeme Španjolskog građanskog rata. Priča prati djevojčicu Ofeliju čiji je očuh kapetan u Frankovoj vojsci koji je zadužen za pronalaženje pobunjenika i neprijatelja režima. Ofelija zajedno sa svojom trudnom majkom dolazi živjeti kod svog novog očuha. U međuvremenu Ofelija zaluta u labirint koji je prepun raznih čudnih stvorenja. Film je dobio tri Oscara.

Prvi Del Torov holivudski film je bio Mimic. Priča se odvija na Manhattanu i radnja prati klasični horror predložak, ogromni kukci žive u kanalizacijama i mračnim kutevima podzemnih željeznica u New Yorku. Filmove koje koje je snimao u Americi sljedećih nekoliko godina većinom nisu njegove originalne priče. To su uglavnom ekranizacije popularnih priča iz stripova, poput Bladea i Hellboya.

Najzanimljiviji nedavni projekt na kojem je radio, ovaj put kao producent je Sirotište. Sirotište je priča o djevojci koja planira obnoviti sirotište u kojem je odrasla, u filmu također vidimo elemente i priča o duhovima.

Posljednji projekt na kojem je radio kao redatelj je akcijski film Pacific Rim u kojem se ogromni roboti bore protiv jednako velikih čudovišta iz svemira. Očito je da je ovaj film nadahnut starijim filmskim klasicima poput King Konga i nedavnim hitovima, poput Godzille. 
 
Ivan Romac

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.