subota, 7. veljače 2015.

Od KULTure do COOLture

Foto: imgbuddy.com
Javna tribina o značaju Dubrovačkih ljetnih igara za Dubrovnik, Hrvatsku i Europu, ali i o smjernicama razvoja Igara u budućnosti, održana je 19. siječnja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad. Tribini su, uz nekoliko učenika dubrovačke gimnazije, nazočili mnogi predstavnici kulturnog života Grada. 

Već nakon uvodnih putovanja bogatom poviješću Igara, nameće se cilj: vratiti Igre Gradu i vratiti Igrama stari sjaj. Međutim, jednako tako, iskristalizirale su se i dvije osnovne prepreke: financijska isplativost, te stvaranje nove festivalske publike. Ovi problemi ne muče samo Dubrovačke ljetne igre, to su problemi kulture uopće.

Govoreći o zlatnim danima Igara, 60-tih i 70-tih godina prošloga stoljeća, ne smije se zaboraviti kako se od tada do danas čitavo društveno uređenje promijenilo. U vrijeme tržišnog gospodarstva nije realno vjerovati kako će se u ljetnim mjesecima cijeli društveni i ekonomski život Grada podrediti Igrama. Više, nažalost, nije moguće na nekoliko dana ili tjedana isprazniti dubrovačke poljane, na kojima su ugostiteljski stolovi zauzeli i posljednje centimetre slobodnog prostora, kako bi se postavila nova dramska festivalska premijera.

Jednako tako, Dubrovnik, i ovogodišnji rekorder hrvatskog turizma, hrvatski, europski i svjetski brend, najveće zasluge mora pripisati upravo svojoj kulturnoj baštini! Koliko je ispravno upravo na tom području štedjeti državni novac, štoviše, tražiti financijsku isplativost i punjenje državnog proračuna?
 
Kada govorimo o stvaranju nove festivalske publike, misleći u prvom redu na mlade generacije, nameće se pojam "edukacija". Je li dosadašnji način osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja polučio dobre rezultate? Čini se kako mladi osjećaju neku vrstu prisile, a samim time i strah od kulture. Za njih ona postaje KULTura! U Dubrovniku je posljednjih godina utjecaj popularne (trash) kulture toliko visok, da je sve teže među mladima pronaći nekoliko poklonika rock kulture. Iz klubova, kafića, ali i iz automobila sve više dopiru melodije i ritmovi turbofolka. 

Na koji se način trash kultura u toj mjeri uspjela nametnuti? Vrlo jednostavno – jakim marketingom. Kao dobar primjer mogu poslužiti 2 cellos, hrvatska i svjetska glazbena atrakcija. Njihove izvedbe rock hitova na dva violončela, sve je osim lako slušljive (easy listening) glazbe. Međutim, za njihove se koncerte uvijek traži karta više. Gospođa Jele, vjerojatno je jedna od 60% ljudi u publici koja nikad nije prisustvovala koncertu klasične glazbe, niti je na njezinom kućnom Hi-Fi uređaju ikada zasvirala „Welcome to the jungle“ Guns 'n' Rosesa. Reći će kako je koncert bio fantastičan i neće se usuditi priznati da joj je i u jednom trenutku bilo dosadno. Jer u tom slučaju gospođa Jele nije "in".

Dakle, mladima je potrebno informacije plasirati na njima najprihvatljiviji način. Možda je u borbu protiv trash kulture potrebno krenuti upravo s njihovim najjačim oružjem – dobro smišljenim marketinškim projektima. I postupno od KULTure stvarati COOLturu.

Alan Lasić

Nema komentara:

Objavi komentar