Preskoči na glavni sadržaj

PUTOPIS: Priča o Londonu

Foto: Ana Meter
London je grad koji je brz, ambiciozan, moderan, živ. Čovjeka nosi i tjera na nešto što možda i ne zna da mu treba i da ne zna ni sam je li krenuo u tom pravcu ili je pak mislio poći. Ima divne ideje, fantastične izloge, besprijekorne građevine. London je sav u pokretu i na kraju dana, svakog posjetitelja obuzima neki pozitivan stres. Cijedi iz osobe sve, emocije, snagu, pokrete, sve.

Smještaj u hotelu u Londonu je poprilično skup i vrlo često su sobe bez kupaonica, odnosno kupaonice su raspoređene po katovima. Prijevoz po Londonu poput podzemnih željeznica i autobusa također nije jeftin i vrlo često, uglavnom vikendom,  neka od linija podzemne je zatvorena zbog popravaka, tako da odsjedanje u nekoj daljoj zoni može stajati puta od kojih dva do tri sata. Naravno, i gužve su ogromne.

Ne samo jedan od najljepših mostova, već jedan od simbola Londona okrunjen je za vrijeme Olimpijskih igara olimpijskih krugovima. Most je sagrađen 1894. i u vrijeme kada je londonska luka bila i veliko spremište, most se stalno dizao i spuštao kako bi veliki brodovi mogli uploviti. Tada su se ljudi penjali na sam vrh mosta kako bi propješačili na drugu stranu. Danas je to dio turističke ponude pa se na most može ući na sjevernoj strani, popeti se stepenicama čak 40 metara u visinu i uživati u pogledu na London te spustiti na drugoj obali. I dakako naučiti ponešto o njegovoj zanimljivoj povijesti. Utvrda Tower of London nalazi se uz sam most, a u povijesti su se ovdje čuvali kraljevski dragulji i gradski arsenal, kovao novac, ali je utvrda prije svega poznata po zatvoru i brojnim pogubljenjima i tajanstvenim ubojstvima.

Foto: Ana Meter
Najpoznatije slike s razglednica su upravo ove građevine i sve se nalaze gotovo jedna nadomak druge. Iznimka je London Eye koji se nalazi na suprotnoj strani rijeke, ali se s Westminster mosta pruža lijep pogled prema njemu. Vožnja traje oko pola sata. Zgrada parlamenta zapravo je nova Westminsterska palača koja se nalazi uz Westminstersku opatiju. Zgrada parlamenta nalazi se uz samu obalu Temze i iz nje se uzdiže visoki toranj sa satom popularno zvan Big Ben.

Jedna od najistaknutijih karakteristika londonskog urbanizma, fascinantni su slavni parkovi, posebno najveći parkovi u središnjoj zoni Londona. U nastavku od Buckinghamske palače nalazi se Green Park koji je bio prepun ljudi koji su odmarali i navijača koji su bili u iščekivanju olimpijaca. Za istaknuto uživanje u zelenilu treba otići u Hyde park koji ima i jezero na kojem se iznajmljuju čamci. Svi koji imaju štogod za reći u nedjelju dolaze do Speakers` Cronera i govore svijetu što ih muči. Ovo je naime prostor na kojem je dozvoljen javni govor, debate i rasprave.

Muzeji i umjetničke zbirke Londona ubrajaju se među najbogatije u svijetu, koji osim što su velike turističke atrakcije, igraju i ulogu i znanstvenom istraživanju.

National Gallery muzej je osnovan 1824. i jedan je od najboljih svjetskih muzeja u kojem se nalazi preko 2300 slika. Tamo se mogu naći djela Leonarda da Vincija, Michelangela, Rembrandta, Pierre-Augustea Renoira te Suncokrete Vincenta van Gogha. Nikako ne treba propustiti posjet National Gallery te valja planirati na najmanje četiri sata da se kroz njega samo prošeta.

Victoria and Albert Museum se svakako isplati posjetiti! Ovaj muzej sadrži jednu od najvećih kolekcija umjetnina i dizajnerskih predmeta. Originalni naziv muzeja prilikom osnutka 1852. bio je Museum of Manufactures, no kraljica Victoria je 1899. preimenovala muzej u čast princa Alberta u Victoria and Albert Museum. Tamo se može vidjeti uz ostalo i cipele i haljine s početka stoljeća, prostoriju posvećenu Top of the Pops-u te predivan dvorišni vrt.

U blizini Victoria and Albert Muzeja smjestio se ovaj jako zanimljiv i interaktivan muzej. U muzeju znanosti u Londonu može se vidjeti cijeli odjel posvećen letjelicama i avionima. Mogu se saznati zanimljivosti i povijest kemije, medicine, matematike i fizike, i vidjeti parni stroj. Sve se smije dotaknuti, pregledati i temeljito istražiti i osjetiti na vlastitoj koži. Muzej se prostire na tri kata.

Foto: Ana Meter
Također vrlo blizu ova dva muzeja se nalazi i Natural History Museum. Museum of London jako lijepo dočarava život u Londonu od prethistorijskih vremena do danas. Tamo se mogu vidjeti slike i pročitati o velikom požaru u Londonu 1666., epidemiji kuge i ratovima - Prvom i Drugom svjetskom, te engleskom građanskom ratu. U muzeju se nalazi Mayor's State kočija u prirodnoj veličini.

British Museum osnovan je 1753. i ima jako impresivno predvorje. U njemu se mogu naći egipatske mumije, prva oruđa nađena u Europi, novčiće i medalje, grčku, egipatsku i europsku kolekciju, veliku knjižnicu. To je uistinu jako veliki muzej za čiji obilazak treba puno vremena. Kišni grad jedan je od najposjećenijih destinacija Europe, koji kroz povijest pa sve do danas ima svoju bogatu priču.

 Ana Meter

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.