Preskoči na glavni sadržaj

Vlast proizlazi iz naroda, ali demokracija nije tiranija većine

Hrvatski građani sve više prakticiraju izravnu demokraciju i sudjeluju u odlučivanju

Novija hrvatska aktivistička scena obilježena je uzletom referenduma građanskih inicijativa. Od davne 1991. nikad ih nije bilo više. Narod se buni protiv odluka Vlade,  želi promijeniti ustavne odredbe, zakone, ne želi štetne projekte... Institucije imaju pune ruke posla u prebrojavanju glasova, pa je najnoviji slučaj da ih na kraju ne znaju izbrojati. Preciznije, vlast proizašla iz naroda ne zna točan broj registriranih birača. Ništa čudno u Lijepoj našoj jer pamte se vremena kad su i mrtvi glasali, a sad se ne zna koliko ima živih. O  tome će na kraju morati odlučiti Ustavni sud koji je dopustio referendum na kojem su  građani odlučili o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene. Ipak se čeka daljnja ustavna procedura i sud je vratio na snagu Zakon o obitelji iz 2003. Upitno je da li se takvim promjenama u Ustavu krše neka druga opća ljudska prava. 

Foto: facebook.com

Onda je Vlada predložila da će koncesionirati autoceste i predati ih u privatne ruke jer je napaćena zemlja bez novca. Možda bi se koja kuna mogla namaknuti kad bi pojedini tajkuni vratili opljačkano, prodali svoje vile, jahte, skupocjene slike, tvrtke i popunili proračun. Ali prilikom realizacije autocesta sva se hrvatska zemljica kojom prolazi trasa izvlastila i platila vlasnicima po jadnih 30  kuna za kvadratni metar. Bio je to tada državni interes, a sutra bi mogao biti inozemni. Ali narod ne odustaje lako, glasat će i odlučiti.

Trinaestorica odlučuju
Foto: facebook.com
Iako odlučuju građani, ipak će Vlada ili njezina tijela tražiti ponovo mišljenje i provjeru procedura referenduma od trinaest ustavnih sudaca. Trinaestoricu bira Hrvatski sabor koji je predstavničko tijelo građana (naroda) i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Pamte se još i drugi zahtjevi građana; glasalo se o golfu na Srđu koji nije uspio radi izlaznosti. Nedavni, lokalni, bio je uspješan: građani Ploča izjasnili su se da ne žele termoelektranu na ugljen. Zakon kaže da nije obvezujući za vlast iako je izašlo 90 posto građana.

Svih ovih referendumskih godina stalno se mijenjaju ustavni članci, pa za ulazak u EU se nije tražila izlaznost, de facto je moglo izaći deset posto građana i Hrvatska bi bila u EU. Kad referendumraspisuje Vlada, ne traži se tolika izlaznost; na lokalnim se traži izlaznost 50 plus jedan, što je često nemoguća misija. Referendum koji organiziraju građani i raspisuju se na državnoj razini mora  potpisati 10 posto ukupnog biračkog tijela, a kako vidimo ponekad se i ne znaju izračunati. Za očekivati je da se raspiše referendum o izmjenama članka koji se odnosi na izlaznost.

Saborski odbor i volja naroda
Saborski Odbor za ustav nedavno je odlučio da će od ustavnog suda zatražiti očitovanje o ustavnosti referendumskog pitanja o zabrani koncesioniranja autocesta. Također je predložio Ustavnom sudu da prije donošenja odluke konzultira Sud EU-e, što bi moglo odužiti održavanje referenduma. Ključno pitanje je da li se njime zabranjuje i nešto drugo osim koncesije za auto-ceste.
Sindikati javnog sektora najavili su raspisivanje referenduma jer se protive donošenju zakona u vezi izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, tzv. outsourcinga. Očekuje se i referendum o eksploataciji nafte i plina u Jadranu i dr.

Foto: facebook.com
Očita je tendencija da kako je više referenduma da je i više zahtjeva saborskog Odbora o provjeri ustavnosti. Izgleda da se svaki mogući pokušaji građana za održavanje referenduma pomalo odugovlače, zakoni se različito tumače. Poruka je jasna - narod ima pravo odlučivati, volja naroda se mora poštivati, a koliko će u tome uspjeti pokazat će vrijeme. Hrvatska bi se svakako morala popeti na ljestvici izvješća o stanju u pravosuđu na nivou EU-e, osobito po kriteriju neovisnosti pravosuđa kada se prije godinu dana nalazila na samom dnu ljestvice. Svakako kad nekome smrkne, drugome svane jer se uvijek glasa za i protiv.

Katarina Matović

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Popularnost i rizici energetskih pića među mladima

(izvor: kidsnews) Energetska pića postala su vrlo popularna među tinejdžerima i studentima, koji traže načine da povećaju energiju i izdržljivost. Ovakvi napitci obećavaju brzo povećanje energije i poboljšanje koncentracije što ih čini privlačnim izborom za mnoge. Međutim, uz popularnost dolaze i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i utjecaju na zdravlje. Detaljnije informacije otkriva razgovor sa studenticom druge godine Fakulteta za medije i odnose s javnošću, Anom Radomiljac. Zašto su energetski napitci toliko popularni među mladima? Pa jedan od razloga je količine kofeina koji se nalaze u energetskim pićima. Mnogi mladi koji ih piju zaboravljaju da kofein može izazvati ovisnost. Tako da dosta mladih stvore i ovisnost koje nisu svjesni. Vjerujem da gledaju na energetska pića kao bilo koje drugo piće (npr. cola) ali s prednosti da dižu energiju bolje od kave te ih konzumiraju upravo iz tog razloga.  Jeste li okruženi s ljudima koji konzumiraju energetska, ako jeste, u kojoj mjer...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...