Preskoči na glavni sadržaj

UNIDU INFO: 29. svibnja 2015.


Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić s predstavnicima tima za pripremu kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. sudjelovao na prezentaciji kandidature pred Stručnim povjerenstvom u Kući Europe u Zagrebu. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu sastavljeno je od 12 članova, deset europskih stručnjaka i dva domaća neovisna stručnjaka koji će ocijeniti sve prijave te odlučiti koji gradovi idu u drugi krug natjecanja za prestižnu titulu. Rezultati će biti objavljeni sutra, a konačna odluka o hrvatskom gradu koji će postati Europska prijestolnica kulture, uz još jedan grad u Irskoj, znat će se krajem siječnja ili početkom veljače 2016.


Rezultate izbora za studentske predstavnike u Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku, koji su se održali 27. svibnja 2015., možete pogledati ovdje.

Pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko - neretvanske županije Ivo Klaić izabran je za zamjenika voditeljice Radne skupine za pomorsko dobro pri Hrvatskoj zajednici županija. Članovi radne skupine zaključili su da će zatražiti sastanak s predstavnicima Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture kako bi razgovarali o mogućnosti izmjena postojećeg  Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Podsjetimo, župani sedam jadranskih županija su u prosincu prošle godine u Gospiću iznijeli brojne primjedbe na Nacrt prijedloga spomenutog zakona. Čelnici jadranskih županija smatraju da postojeći model upravljanja daje dobre rezultate te su ocijenili neprihvatljivim da prihodi od pomorskog dobra nisu više u nadležnosti lokalnih jedinica na čijem se području pomorsko dobro i nalazi.

Marko Plavčić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.